Nehemaea 13 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMare ne kuru fajifladi iheire te theome maedi Israel 1 Ka narane igne naiknore mei ne khapru, eghuteuna mare ne iuꞌiju fabiꞌo nogna Vetula mae Moses na mala tangomana naiknore te kafe nomhini. Kate nomhini igne, mare laseni te theo kaisei ka vikegna Amon, ba ka vikegna Moab te au nodi nolaghi te mala gnokro baludi mae Israel ka nogna nakhapru God na. 2 Naugna naiknodi Amon nei Moab teu igre neke theome tufa gano nei khoꞌu eghu ka kuꞌemi ghehati teke tei salaꞌu ka nodi namono mare tifa ra, nu mare neke folini mae Balam mala cheke mana ka God mala thokei mei puhi biꞌo ke klignadi mae Israel. Neuba, nomi God ghehati na theome snakreni mae Balam te eni igne. Nu mae Balam neke cheke ka God mala fablahidi nogna naiknore. 3 Kate nomhini naiknore Vetula igne, mare ne kuru fajiflani ihei te theome vikegna Israel ka nakhapru igne. Mae Nehemaea neke fadoglidi puhidi naiknore 4-5 Tifa te mei na, Pris Eliasib teke reireghidi chogho te mala lilisei glepo ka nogna Sugablahi God na igre, eghuteuna mana kheragna mae Tobaea. Aonu mana snakreni mae Tobaea mala hata kaisei chogho biꞌo ka Sugablahi na. Chogho igne neke sughu lilisei glepo blahi mare tagna. Nafnata glepo teke lilisei mare jare na igre: famane flaoa, nei insens, nei keha glepo mala tarai. Chogho igre jaola au wit, nei waen, nei oliv oel teke hata teke mei naiknore ka hatimare mae Livaet, nei ka hatimare mae te koje, nei ka hatimare mae te reireghi grengatha. Chogho igre mala jaola lilisei ghedi gano mae pris. 6 Iara neke theome au neku Jerusalem kate thoke mei puhi igre, naugna iara neke figri ka kantri Pesia mala tei filoni King Atasekses. Ka narane igre mana king gna Babilonia nabagna tolufulu phei finogha. Ke leghudi igre iara neke toreni king mala snakre ghau mana mala ke figri Jerusalem, eghuteuna mana snakre ghau iara mala teke figri na. 7 Eghuteuna ka narane teke pulo mei iara Jerusalem igne, naiknore ne toutonu ka iara eigna puhi te diꞌa te eni mae Eliasib te snakreni mae Tobaea te au ka kaisei chogho ke lamnagna vido blahi te au nogna Sugablahi God igne. 8 Iara diꞌatagu fara ne tei ka chogho igne ne koko fakosi ne hui nogna gobigna lepo mae Tobaea re ka vido blahi igne. 9 Eghuteuna iara chekedi hatimare mae pris gre neke fablahi chogho igne mala gae ka tathagna God na. Aonu iara chekedi mare mala hata glepo te mala loku ka nogna Sugablahi God na baludi famane flaoa nei insens teu igre, neke lisei fapulo ke lamnagna chogho igne. 10 Iara jaola nomhidi mae Livaet nei mae mala koje ka nogna Sugablahi God na teu igre jifla Jerusalem neke figri ka namonodi re mala loku ka nagare, naugna naiknore theome tufa ghedi gano mare. 11 Aonu iara ne cheke faheta ka hatimare mae mala baubatu igre, ne cheke eghu ka mare, “Naugna unha si ghotilo te theome fiofiloni nogna Sugablahi God gnea?” Aonu iara ne kilo meidi hatimare mae Livaet igre neke lisei fapulodi ka nodi glokure mala ke loku fapulo mare. 12 Aonu naikno te gnafa Juda igre hata neke mei fabothodi wit nei waen majaghani, nei oliv oel teu igre neke lilisei ka chogho te mala liliseidi glepo igre ka nogna Sugablahi God na. 13 Iara vahidi Pris Selemaea ghe mae Sadok mae velepuhigna nogna Vetula God, nei kaisei mae Livaet, nanghagna na mae Pedaea mala fiofilodi chogho igre. Eghuteuna iara vahini mae Hanan thugna mae Sakua, gragna mae Matanaea mala toghodi mare. Iara vahidi mae igre, naugna mare tangomana te eni puhi te doglo na. Nodi gloku mare na mala tufa fakeli glepo blahi igre ka kheradi re. 14 Nogu God, ghatho ghau nei thosei ghatho ihodi unha gloku te keli te edi iara ka nou Sugablahi igne, nei iara fadoglidi puhi te mala tufru soru nigho iagho. 15 Ka narane tuare iara filodi naiknodi Juda igre loku ka narane Sabat. Keha naiknore hata grep, eghuteuna tapla ke klignadi mala ei waen. Eghuteuna kehare mala hata mei gano nei waen, nei grep, nei fig, nei keha soasopai glepoi eghu, eghuteuna lilisei ke kligna dongki mala hata tei Jerusalem mala foli. Naugna igne, iara ne cheke faheta eghu ka mare, “Ghotilo thosei foli glepo tuare ka narane Sabat!” 16 Eghuteuna iara jaola filodi naiknodi ka namono Taea te au Jerusalem, naikno igre hata mei sasa nei soasopai nafnata glepo ka narane Sabat mala foli ka naiknodi Juda. 17 Aonu iara diꞌatagu fara ne cheke faheta eghu ka mae mala baubatudi Juda gre, “Filo si ghotilo! Ghotilo la goigoni narane Sabat igne la jateula fiti narane ra lau kolho. 18 Tifa na kuꞌeda tahati ra neke enila nafnata puhi igne, eghuteuna God neke diꞌatagna fara ka mare neke goigoni namono igne. Gognarona ghotilo la eni puhi igne eghuteuna God thono diꞌatagna fara ka tahati.” 19 Ka grafi ame fufunu nga narane Sabat na teuna, kate theome agha naprai ka grengathagna namono Jerusalem igne, iara chekedi hatimare mae greireghi grengatha igre mala bobotho grengathare, eghuteuna thosei tothora grengatha igre ghilei gnafa narane Sabat na. Aonu iara lilisei keha nogu mae gloku mala fiofilodi grengatha igre, mala theome tangomana kaisei naikno te hata maket te tei ke lamnagna namono na ka narane Sabat. 20 Keha fata, keha mae bisnis gre hata mei fofoli ka naiknore soasopai thua nafnata glepo, eghuteuna mare thuru ke kosigna gringnigna namono na ka bongi te fufunu gna narane Sabat na. 21 Iara filodi mare ne cheke faheta eghu ka mare, “Naugna unha si ghotilo te mei thuru ka vido igne ka narane Sabat gnea? Tei nomi. Jame teke pulo mei ghotilo jateula igne teuna, iara ginauna brue tei ghami ghotilo ka vido igne.” Funu ka narane igne, mare neke theome pulo mei ka narane Sabat na. 22 Iara cheke ka hatimare mae Livaet mala tei fagaedi thedi ka tathagna God. Gnafa teuna, mae Livaet mala reireghi grengatha igre tei ne filo ka grengatha tuare, mala laseni naiknore te leghu fakelini vetulagna narane Sabat gne ba theo. Nogu God, naugna glepo igne iara jaola ne eni igne, ghatho ghau nei keli ranghi ghau eghu iara, naugna iagho ne ghatho tahu ghau iara fara. 23 Keha glepo te filoni iara ka narane igne. Ulu lahu na, kmana maedi Juda tolaghi ka gaꞌasedi Asdod, nei Amon, nei Moab. 24 Eghuteuna keha thudi mare igre theome lase cheke ka chekegna Juda. Keha ka mare cheke ka chekegna Asdod, eghuteuna keha ka mare cheke ka keha nafnata chekei. 25 Iara cheke faheta ka naikno igre ne kilo mei puhi biꞌo mala thokedi mare. Kehare iara puphuri, eghuteuna kehare iara korho koko khakladire mala mamaja nodi mare. Iara huhurudi mare mala nhaꞌa cheke ka nanghagna God, mala thosei snakredi mare thudi gaꞌasere mala tolaghi ka thudi nalhaꞌu mae bongihehe, eghuteuna mare mala thosei hata thudi gaꞌase naikno bongihehe igre mala tolaghi ka thudi nalhaꞌu mare re. 26 Eghuteuna iara neke cheke eghu ka mare, “Naugna tifa na nafnata gaꞌasedi delei igre teke batuni Solomon king gna Israel gne ka nakhibo. Mana kaisei mae king te biꞌo lahu ka mae king te gnafa ka keha kantri are, eghuteuna God na namhani fara mana. Eghuteuna God neke vahini mana mala king frunidi vike te gnafa Israel. Nu neuba, mana khoko ka puhi te diꞌa ka gaꞌase bongihehe te tolaghi mana tadire. 27 Te nomhini iara na ghotilo jaola edi nafnata glepo te diꞌa igre! Naugna unha si ghotilo te huhughuni noda God ka puhi te tolaghi ka gaꞌase bongihehe grea?” 28 Kaisei thugna pris biꞌo Joeada, thugna mae Eliasib, mana tolaghi ka thugna gaꞌase Sanbalat, maegna ka namono Bet-Horon. Ka puhi igne iara neke khi fajiflani mana Jerusalem. 29 Nogu God, ghathodi sagho puhidi mare te diꞌa igre, naugna mare ne ei fadiꞌa nogna gloku pris na, eghuteuna mare ne goigoni u nhaꞌa cheke teke eni iagho baludi mae pris nei mae Livaet. 30 Eghume gognarona iara faklinodi mae pris nei mae Livaet ka tathagna God na eidi gobigna lepo teke theome mei funudi ka God, eghuteuna iara lisa lao ka mare mala eni nodi gloku na. 31 Iara chekedi naiknore mala hata mei gaju mala gahu fafara ka soasopai narane ka finogha na mala loku mae igre. Eghuteuna iara chekedi naiknore mala hata mei gano saro ulu ka nodi nagare re, mala fei ghedi mae pris nei mae Livaet nei keha glepoi langau eghu te nabadi mare. Nogu God, ghatho ghau nei keli ranghi ghau eghu. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.