Naba 31 - Buka Blahi Ka Cheke HoloSoldiadi Israel ne tei magra ka naiknodi Midian 1 Lord neke cheke eghu ka mae Moses, 2 “Ghotilo ginauna tei falelehe naiknodi Midian ke tughu fapulodi gobigna lepo teke edi mare ka ghotilo ra. Eghuteuna ke leghudi te paradi ghotilo mare na, iagho ginauna lehe.” 3 Aonu mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo ginau kaikaliti nomi glepo mala magra re mala tei magra ka naiknodi Midian, eghuteuna Lord ginauna paradi mare ka unha teke edi mare re. 4 Tahati ginauna vahidi keha nabotho phei thogha mae, kaisei thogha mae eghu tei ka vike te gnafa tahati igre mala tei ka magra.” 5 Aonu mare ne vahidi kaisei thogha mae ka vike te gnafa Israel re. Tuare ngala nabotho phei thogha mae te au glepo mala magra re. 6 Mae Moses ne kuru teidi mare mala tei ka magra na. Aonu mae Moses jaola ne vahini mae pris Finehas, thugna mae pris Eleasa na mala tei baludi mare. Mae Finehas gne mala atha tei keha glepo te blahire baludi keha trampet ka magra na. 7 Aonu mare tei ne magra ka naiknodi Midian re, jateula teke chekeni Lord ka mae Moses na. Mare ne falelehe ne gnafa mae nalhaꞌudi Midian re. 8 Eghuteuna mare jaola ne falehedi glima nodi king maedi Midian re. Nanghadi mae king re igre: Mae king Evi, mae king Rekem, mae king Sua, mae king Hua, nei mae king Reba. Mare jaola ne faleheni mae Balam, thugna mae Beo na. 9 Maedi Israel ne lolhokudi goro gaꞌasedi Midian baludi thudi teure. Eghuteuna mare jaola ne atha nodi buluka, sipu, nei nodi gobigna lepo te keli mare re. 10 Mare ne nhako namono te gnafa Midian re eghuteuna nodi namono te gnafa teu mae armidi Midian. 11 Mare atha ne teidi naikno te gnafare nei nodi gobigna lepo te keli nei glepo te tautagu teu mare re. 12 Aonu mare neke pulo ka mae Moses ghe mae pris Eleasa nei ka naikno te gnafa Israel re ka nodi namono thedi na ka vido te sare biꞌo jare Moab, ka keha philegna khoꞌu Jordan te funu Jeriko na. Moses ne diꞌatagna ka mae soldiare 13 Aonu mae Moses balugna mae pris Eleasa nei keha mae lidadi Israel teure ne jifla mala tei thafodi mae soldiare ke kosigna namono. 14 Nu kate filodi mare na, mae Moses ne thono diꞌatagna fara ka mae funeidi armi teke pulo mei funudi ka magra re. 15 Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Tore! Ne unha ne theome falehedi si ghotilo goro gaꞌase igrea? 16 Goro gaꞌase igre site leghuni koba nogna cheke mae Balam ia! Eghuteuna reꞌe ngala te chaghidi noda mae nalhaꞌu tahati gre te rikhani Lord te leghuni god Baal-Peo igne! Ka puhi tugne site mei khabru te diꞌa igre ka tahati nogna naikno Lord grea! 17 Eghume ghotilo ginauna falehedi bukrei mae nalhaꞌu nei goro gaꞌase teu te thuru fodu keha mae are. 18 Nu ghotilo thosei falehedi goro gaꞌase majaghani te theome thuru fodu nga teu baludi keha mae are mala tathaji malami themi. 19 “Uve, ghotilo iheire teke falehe naikno, ba iheire te habo ka thinidi naikno te lehe ra, ghotilo ginauna au ka kosigna noda namono gne nabagna fitu narane. Eghuteuna ka fatilo rane nei ka fafitu narane teuna, ghotilo baludi goro gaꞌase teke tathalei te mei ghotilo are ginauna faklino ghami themi ka tathagna Lord na. 20 Eghuteuna nomi pohe baludi gobigna lepo teke edi ka guli sipu, ba ka khakla nanigot, ba ka thaba teu ghotilo ra, ghotilo jaola fagagae glepo tuare mala klino ka tathagna Lord na.” 21 Aonu mae pris Eleasa ne cheke eghu ka mae soldia teke tei ka magra re, “Igne u vetula teke tusu lao Lord ka mae Moses na: 22-23 Gol, silva, bras, aean nei keha glepo la ngau te theome tangomana khaꞌaghi te goigonidire, ghotilo ginau ke gahu ka khaꞌaghi, eghuteuna ke leghu na, ghotilo ginauna ke wasi ka khoꞌu igne mala ke gae glepo tuare ka tathagna Lord na. Nu keha glepo te theome tangomana gahu ka khaꞌaghi re, ghotilo ginauna wasi kolho ka khoꞌu. 24 Eghuteuna ka fafitu narane na, ghotilo ginau wasi nomi pohere mala ke klino ghotilo ka tathagna Lord na, ame tangomana nga ghotilo teke jugru mei ka noda namono gne.” Mae Moses ne fofota gobigna lepo teke atha ka naiknodi Midian 25 Lord ne cheke eghu ka mae Moses, 26 “Iagho nei mae pris Eleasa nei mae lida teu ka tharakna te gnafa Israel re, ghotilo ginauna kahadi naikno nei glepo te tautagu teku teke atha mare ka naiknodi Midian ka magra ra. 27 Eghuteuna ghotilo ginauna fofota glepo tuare ka phei tothoghei. Keha tothoghei na nodi mae iheire teke tei ka magra ra, eghuteuna keha tothoghei na nodi mae iheire teke au fapulo teku ra. 28 Eghuteuna keha tothoghei nodi mae teke tei ka magra re, ghotilo ginauna atha kaisei gaꞌase ka glima gobi gaꞌase are, eghuteuna kaisei buluka, nanigot, dongki nei sipu eghu ka glima gobi glepo te tautagu are. Gobigna lepo te atha ghotilo tuare, ghotilo ginauna tusu mei ka iara. 29 Ghotilo ginauna tusu lao ka mae pris Eleasa mala fafara mei ka iara. 30 Eghuteuna ka nodi keha tothoghei mae teke au fapulo re, ghotilo ginauna jaola atha kaisei gaꞌase ka glimafulu gaꞌase are, nei kaisei buluka, sipu nei nanigot eghu ka glimafulu glepo te tautagu are. Gobigna lepo tuare, ghotilo ginauna tusu lao ka mae Livaet te reireghini nogu Sugablahi iara na.” 31 Aonu mae Moses ghe mae pris Eleasa ne edi unha glepo te chekedi Lord ka phiamare re. 32-35 Gobigna lepo te karha teke atha mare ka magra re igre: Namno gobi fitusalei thogha sipu nei nanigot. Fitusalei phei thogha buluka. Namnosalei kaisei thogha dongki nei tolufulu phei thogha gaꞌase kate theome thuru nga teu baludi keha mae are. 36 Eghuteuna keha tothoghei nodi mae soldia teke tei ka magra re igre: Thilo gobi tolufulu fitu thogha glima gobi sipu, 37 eghume takis mala tusu lao ka Lord na, namno gobi fitusalei glimai. 38 Tolufulu namno thogha buluka, eghuteuna takis mala tusu lao ka Lord na fitusalei phei. 39 Tolufulu togha glima gobi buluka, eghuteuna takis mala tusu lao ka Lord na namnosalei kaisei. 40 Nabotho namno thogha gaꞌase, takis te mala tusu lao ka Lord na tolufulu phei. 41 Aonu mae Moses ne tusu lao ka mae pris Eleasa nogna takis Lord re, jateula teke chekeni Lord ka mae Moses na. 42 Eghuteuna keha nodi tothoghei naiknodi Israel teke lisu fadelei Moses ka mae teke tei ka magra re igre: 43 Thilo gobi tolufulu fitu thogha glima gobi sipu. 44 Tolufulu namno thogha buluka. 45 Tolufulu thogha glima gobi dongki. 46 Eghuteuna nabotho namno thogha gaꞌase. 47 Ka nodi tothoghei naiknodi Israel gre, mae Moses ne vahidi kaisei ka glimafulu naikno nei glepo te tautagu teu mare re, leghuni unha teke chekeni Lord ka mana na, ne tusu lao ka mae Livaet mae iheire te reireghigna nogna Suga Thapuale te blahi Lord na. 48 Aonu bukrei mae funeidi armi teke tei ka magrare ne mei filoni mae Moses. 49 Mare ne cheke eghu ka mana, “Nou mae gloku iagho gre neke kahadihi nomi mae soldia ghehati gre, eghuteuna theo kaisei mae ka mare te dofi na. 50 Eghume ghehati magnahaghei te fafara ka Lord. Ghehati neke atha kmana nafnata gol ring, khekeve, nei keha glepo langau eghu ka magra na. Ghehati magnahaghei te tusu lao glepo igre ka Lord, mala nu koko nakhibomire nei au doglo ke ulugna mana.” 51 Aonu mae Moses ghe mae pris Eleasa ne atha gobigna lepo teke tufa mae ofisa re. 52 Kate skel mae pris gre glepo tuare, tahudi gol re namo thokeni phei gobi kilo. 53 Nu mae soldia gre tathaji kolho kmana glepo teke atha mare re. 54 Aonu mae Moses ghe mae pris Eleasa ne atha gol nei gobigna lepore ne tei nanhaꞌa ka Suga Thapuale te blahi na, mala jateula nodi tuthuana eghu naiknodi Israel. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.