Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Naba 21 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Mae Israel gre ne uludi mae Kenan re ka magra

1 Kaisei mae gna Kenan ne king ka namono Arad, mana au ka namono nagou Negev. Kate nomhini mana te mei mae Israel gre ka nabrou te mei thoke ka namono Atharim na, mana tei ne magridi ne athadi keha mae ka naiknodi Israel re.

2 Aonu naiknodi Israel re ne eni kaisei nhaꞌa cheke ka Lord, ne cheke eghu, “Jame snakre mei iagho naikno igre ka khamemi ghehati meuna, ghehati ginauna goigonidi namono te gnafa mare re.”

3 Lord ne nomhidi mare, ne toghodi mala uludi mare vikegna Kenan na. Aonu mae Israel gre tei ne magradi mare ne paꞌe soru nodi suga, namono teu mare re. Aonu mare ne kiloni vido tuana “Homa”, gaoghathogna na “vido te thofno goigoni fabrahu.”


Mogo phanaga eni ka bras

4 Aonu naiknodi Israel gre ne jifla kokoni thogele Hor, ne tei leghuni nabrou te thoke ka Thongna Ukru na, mala tei falithuni kantri Idom. Nu kate nolo te tei mare na, mare theome ke gleꞌa kolho ka nafnata thei igne.

5 Aonu mare ne cheke eghu ka Lord nei ka mae Moses, “Ba, iagho atha fajifla ghami ghehati Ijep mala lehe ka namono nagou igne sia? Vido igne theo gano nei khoꞌu eghu tagna na. Ghehati theome gleꞌa kolho te au agne na, nei ghehati tiromidi kolho gano te diꞌa fara igre.”

6 Aonu Lord ne kuru mei mogo phanaga mala kathidi mare, eghuteuna kmana naikno ka mare ne lehe.

7 Aonu mare mei ka mae Moses, ne cheke eghu ka mana, “Ghehati la jafrahi naugna ghehati neke cheke faparini Lord nei iagho eghu. Eghume ghehati tore nigho iagho mala tarai ka Lord mala atha fadelei mana mogo phanaga igre ka ghehati!” Aonu mae Moses ne tarai ranghidi naiknore.

8 Lord ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna atha bras mala eni kaisei mogo, eghuteuna nhaꞌa haghe ka kaisei khegra, eghuteuna fakegra haghe khegra tuana. Mae ihei nga ne kathini mogo phanaga nu, mana ginauna na filo haghe ka mogo tuana, eghuteuna mana ginau ke keli fapulo.”

9 Aonu mae Moses ne eni kaisei mogo bras, mana ne nhaꞌa haghe ka khegra na ne fakegra haghe. Aonu naikno teke kathidi mogo phanaga re, mare ne filo haghe ka mogo bras igne neke keli fapulo nodi.


Mare jifla kokoni thogele Hor neke tei ka nohi Moab

10 Aonu naiknodi Israel re neke jifla kokoni thogele Hor ne tei au ka vido Obot.

11 Ke leghugna tuana, mare neke jifla Obot neke tei au I-Abarim ka namono nagou na. Namono tuana au ke maghati gna Moab.

12 Aonu mare neke tei au ka gloha Sered.

13 Ke leghu, mare jifla jare neke tei au ke holo gna Khoꞌu Anon, rhegna vido te fofotagna nodi vido mae Amoa re. Khoꞌu Anon gne fofotagna nodi vido kokholo gna mae Moab nei kokholo gna mae Amoa.

14 Uve, kaisei buka te cheke eidi magra teke chekeni Lord eigna namono Waheb jare nohi Sufa, nei eidi gloha Khoꞌu Anon,

15 nei jaola eidi gloha ikodi rhegna namono Ara ka phile te fofotagna kantri Moab.

16 Aonu ke leghu, mare neke jifla kokoni namono tuana, ne tei ka kaisei namono te kiloni, “Bere” gaoghathogna Bere gne, “Khoꞌu seu” eghuni. Jare tifa na, Lord ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna kilo meidi naiknore, eghuteuna iara ginauna tufa ghedi khoꞌu mare.”

17 Jare naiknodi Israel gre ne kojeni kaisei khoje ne koje eghu: “Seu, tufa mei khoꞌu ka ghehati! Kate tufa iagho na, ghehati ginauna koje nei gleale'a fara!

18 Khoꞌu seu igne, neke dokha mae funeire ka khodo, eghuteuna mae lida re dokha ka nodi khodo thedire.” Eghuteuna ke leghu, mare neke jifla kokoni namono nagou neke tei Matana.

19 Aonu mare neke jifla jare neke tei Nahaliel, eghuteuna ke leghugna te jifla kokoni namono Nahaliel, mare neke tei ka namono Bamot.

20 Aonu mare neke jifla Bamot neke tei ka gloha biꞌo ka nodi vido mae Moab re. Vido tuana au rhegna thogele Pisga te tangomana filo soru ka namono nagou na.


Mare ne uludi mae king Sihon ghe mae king Og

21 Aonu mae Israel gre ne kuru teidi keha mae mala tei cheke ka mae King Sihon, mae igne mae ka vikegna Amoa. Mare ne ghusna eghu ka mana,

22 “Ghema king, iagho tangomana ngala te snakre ghami ghehati te mala tei salaꞌuni ghehati nou vido iagho gne? Ghehati baludi nomi lepo te tautagu igre, ghehati nhaꞌa cheke te mala theome tei tafri ka nomi thobi nei nagare teu ghotilo re. Eghuteuna ghehati theome tangomana la te koꞌu ka nomi khoꞌu seu ghotilo re. Ghehati ginauna leghuni kolho nogna nabrou mae funei na ghilei tei salaꞌuni ghehati nou vido iagho gne.”

23 Nu mae King Sihon ne theome snakredi mare te mala tei salaꞌuni nogna vido na. Mana ne kilodi nogna mae soldia re. Aonu mae soldia re nolo ne tei ka namono Jahas ka namono nagou na mala magra ka naiknodi Israel re.

24 Nu armi gna Israel gre ne faleheni mae King Sihon baludi nogna mae soldiare. Aonu naiknodi Israel gre neke khotogna nodi vido mare re, funu ka Khoꞌu Anon tei posa ka Khoꞌu Jabok ke holo te fofotagna nogna vido mae Amon na. Nu mare theome tangomana te tei ka keha phile na, naugna naiknodi Amon gre nheta fara.

25 Aonu naiknodi Israel gre ne khotogna nodi namono te gnafa vikegna mae Amoa re, balugna namono biꞌo Hesbon, nei keha namono ikodi te au faligohoni namono biꞌo na.

26 Namono biꞌo Hesbon gne neke nogna namono mae King Sihon naugna tifa na mana neke uludi mae funeidi Moab re ka magra, eghuteuna mana neke khotogna namono Hesbon nei nodi vido te gnafa mare re rhegna Khoꞌu Anon.

27 Naugna tuana site kojeni mare khoje igne: “Ghotilo mei ka namono Hesbon! Tahati ginauna horo haghe nogna namono mae Sihon! Tahati mala ke babana fakeli nodi namono vikegna Sihon.

28 “Tifa na, mae soldiare neke jifla mei Hesbon jateula khaꞌaghi neku. Uve, mare neke goigonini namono Ara jare Moab. Eghuteuna mare jaola neke goigonidi goro mae funei gna vido blahi Bamot-Anon na.

29 Kokhoni ghami fara naiknomi Moab ra! Mare la goigoni ghami ghotilo iheire naikno te maimanihini god Kemos ra. Nomi god ghotilo na ne snakredi thumi nalhaꞌu ghotilo re mala au tafri kolho. Eghuteuna mana jaola ne snakreni mae King Sihon gna Amoa na mala hata thumi gaꞌase ghotilo re.

30 “Nu, tahati neke falehedi maedi Amoa re funu Hesbon ke raru tei posa Dibon ke mata. Eghuteuna tahati jateula khaꞌaghi biꞌo te nhako fahui namono te gnafa funu Nofa tei posa Medeba.”

31 Aonu naiknodi Israel gre ne au ka nodi vido mae Amoa re.

32 Eghuteuna ke leghugna teke kuru teidi mae Moses keha mae mala tei filo ka namono Jasea, mae armidi Israel re tei ne magra nei ngolhidi neu naiknodi Amoa te au teu jare re nei keha namono ikodi te au faligohoni namono tuana.

33 Aonu mare figri mala ke leghuni nabrou te mala tei thoke rijon Basan na, eghuteuna mae King Og te king teu Basan ne mei baludi nogna mae soldiare mala magra ka naiknodi Israel jare ka namono Edrei.

34 Nu Lord ne cheke eghu ka mae Moses, “Thosei mhaghuni mae king igne. Iara ginauna togho ghami ghotilo, eghuteuna ghotilo ginauna uluni mana baludi nogna mae soldia mana re, eghuteuna iara ginauna nake tufa ari nogna vido glose mana na ka ghotilo. Ghotilo eni igne jateula teke eni ghotilo ka mae King Sihon gna Amoa jare Hesbon ia eghu.”

35 Aonu mare ne faleheni mae King Og baludi thugna, nei nogna mae soldia teu mana re ghilei theo kaisei naikno ka mare te karha na. Aonu naiknodi Israel gre neke khotogna vido Basan na.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan