Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Naba 16 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Mae Kora, Datan, Abiram nei mae On teure ne cheke faparini mae Moses

1-2 Mae Kora gne, thugna mae Isaha ka vikegna mae Kohat ka vikegna mae Livae. Eghuteuna keha thilo mae eghu te balugna mana na, nanghadire mae Datan, mae Abiram nei mae On. Thilo mae igre jifla mei ka vikegna mae Ruben. Eghuteuna mae Datan ghe mae Abiram gre phei thugna mae Eliab. Eghuteuna mae On na thugna mae Pelet. Mare ne toredi phei gobi glimafulu mae lida mala baludi thedi mala magrini mae Moses.

3 Mare mei ka mae Moses ghe mae pris Eron ne cheke eghu, “Tore! Ghotilo raꞌe la salaꞌui fara! Unha site nhaꞌa fahaghe ghami themi ghopa ke klignami ghehati gnafa gnea? Naikno te gnafa igre naikno blahi, eghuteuna Lord na au balumi ghehati la!”

4 Kate nomhini mae Moses cheke igne, mana pogho soru pari ne tarai.

5 Kate gnafa tarai na, mana ne cheke eghu ka mae Kora baludi keha mae kheragnare, “Hamerane nathui Lord ginauna fakakhana ka tahati mae ihei teke vahini mana mala nogna pris, eghuteuna mae tuana kolho mala loku ka nogna olta te blahi mana na.

6-7 Uve, Kora, igne unha te mala eni iagho baludi kheramu are gognaro na: Hamerane nathui na, ghotilo ginauna atha nomi dis re, eghuteuna nhaꞌa lao khaꞌaghi nei insens eghuteuna atha tei ke ulugna Lord. Eghuteuna tahati ginauna filodi mae ihei ka tahati teke vahidi Lord re. Ghotilo mae vikegna Livae gre, pukuni salaꞌu fara!”

8 Aonu mae Moses neke cheke eghu ka mae Kora, “Fanomho fakeli ghotilo ia, ghotilo mae ka vikegna Livae ra!

9 God gna Israel na neke vahi ghami ghotilo hi ka keha vikegna Israel igre mala tangomana ghotilo te loku ke lamnagna Sugablahi igne, eghuteuna jaola tangomana te edi keha gloku mala togho ghami ghehati mala maimanihini God. Ne glepo ikoi kolho eghu si ghotilo gnea?

10 Mana neke faꞌari gloku igne ka iagho nei ka keha mae Livae are, nu gognaro na ghotilo magnahaghei fara te mae pris themi na!

11 Iagho baludi keha kheramu teu are, ne cheke faparini hila mae pris Eron eghu si ghotilo gaoghathomi na ia. Theo fara! Tutuani, ghotilo cheke faparini kolho Lord!”

12 Aonu mae Moses ne fatei cheke ka mae Datan ghe mae Abiram mala mei filoni thegna, nu phiamare ne cheke eghu, “Ghepa tiromi te ari na!

13 Filo sagho! Iagho neke atha fajifla ghami ghehati ka famane namono Ijep mala falehe ghami ghehati ka namono nagou igne! Ne unha site magnahaghei funei ghami ghehati iagho gnea?

14 Iagho theome atha tei ghami ghehati kolho ka vido te au famane glose nei au kmana gano teure! Iagho theome tufa keha vido glose ngala ka ghehati mala jo'u gano ghehati tagna! Ne dofu ghehati eghu sagho ia? Ghepa tiromi te age na!”

15 Moses ne thono diꞌatagna fara ne cheke eghu ka Lord, “Ne fafara age nga mare nu, those atha fafara tuare eghu! Iara theome eni kaisei glepo te diꞌa ka mare! Neubane glepo ikoi kolho jateula dongki neu, iara theome ke atha ngala!”

16 Mae Moses ne cheke eghu ka mae Kora, “Nathui na, iagho baludi iheire te phile ka iagho are, nei mae pris Eron, ghotilo te gnafa ginauna mei ke ulugna nogna Sugablahi Lord gne.

17 Eghuteuna phei gobi glimafulu mae lida te phile ka iagho igre mala atha mei nodi dis thedire, eghuteuna mare ginauna gahu insens ka dis na ke ulugna Lord. Eghuteuna iagho nei mae pris Eron jaola mala atha mei nomi dis re.”

18 Ka keha narane na, mare atha ne mei nodi dis re eghuteuna nhaꞌa lao khaꞌaghi balu insens ke lamnagna, eghuteuna mare mei ne kegra baludi mae Moses ghe mae pris Eron ka grengatha gna Sugablahi na.

19 Mae Kora ne kilodi mare mala mei kegra ka vido tuana, eghuteuna figri tei ka Moses ghe mae pris Eron ka grengatha gna Sugablahi na. Aonu siasigla gna nogna nolaghi Lord na ne sigla mei ka mare.

20 Aonu Lord ne cheke eghu ka Moses ghe mae Eron,

21 “Gognaro na iara falehedi naikno igre. Eghume ghopa thugha faleghu!”

22 Nu mae Moses ghe mae pris Eron pogho soru pari ne tarai eghu, “God, iagho ngala teke tusu lao nakarha ka gobigna lepo igre. Jame kaisei mae eni kaisei glepo te diꞌa, iagho ginauna diꞌatamu ka naikno te gnafa igre eghu sia?”

23 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Moses,

24 “Iagho chekedi naiknore mala au fagaꞌu ka nodi suga thapuale mae Kora, mae Datan nei mae Abiram.”

25 Mae Moses baludi keha mae lida re ne tei thoke ka mae Datan ghe mae Abiram.

26 Aonu mana ne cheke eghu ka naiknore, “Jifla ka nodi suga thapuale naikno te diꞌa igre! Thosei habo lao kaisei glepo ka nodi mare are! Eghuteuna jame te eni ghotilo na, God jaola ginauna goigoni ghami ghotilo eidi nakhibodi mae igre.”

27 Aonu naiknore ne thugha fadelei ka nodi suga thapuale mae Kora, mae Datan, nei mae Abiram re. Aonu mae Datan ghe mae Abiram jifla ne kegra neu baludi khetodi nei thudi teure ka grengathadi nodi suga thapuale thedire.

28 Mae Moses ne cheke eghu, “Gognaro na, ghotilo ginauna laseni eigna God ngala teke kuru mei ghau iara mala edi gobigna lepo igre. Eghuteuna ghotilo ginau jaola laseni te theome edi iara gobigna lepo igre ka gaoghathogu thegu na.

29 Jame te lehe mae igre ka thofno nodi narane na jateula keha mae ra teuna, tuana gaoghathogna te theome kuru mei ghau iara Lord na.

30 Nu jame te eni Lord kaisei glepo majaghani te fabagrani glose igne eghuteuna uka lao mare lamna baludi nodi glepo re, eghuteuna glehe kakarha me tei mare thoke pari ke lamnagna beku teuna, ghotilo ginauna laseni te mae igre teke cheke faparini Lord na.”

31 Kate gnafa facheke mae Moses na, glose te tapla mare na megeu nga ne braga pea.

32 Glose na ne thofno thora fabiꞌo ke paridi mae Kora, mae Datan ghe mae Abiram ne uka ne tei pari baludi keha mae te phile ka thilomare re, nei gobigna lepo te khotodi mare re.

33 Mare ne lehe kakarha lamna beku, baludi nodi glepo re. Glose na neke fnotho fapulo, eghuteuna mare ne orio dofidi.

34 Naikno te gnafa Israel re ne rikha kate nomhidi tanhidi mare re. Mare ne eha eghu fabiꞌo, “Rikha noda! Glose igne jaola na tomno ghita tahati!”

35 Aonu Lord ne famei khaꞌaghi na ne nako fahui phei gobi glimafulu mae teke tufa insens.

36 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Moses,

37 “Chekeni mae Eleasa thugna mae pris Eron na mala atha nakrofudi glepo teke nako ka khaꞌaghi ra, naugna glepo tuare blahi fara. Eghuteuna jaola chekeni mana mala koko tafri delei insens. Eghuteuna mana mala ke hata fapulo dis igre naugna reꞌe glepo blahi.

38 Glepo igre blahi kate hata te mei mare te gahu insens na neuba mare ne lehe eidi nakhibodi re. Eghume dis teke horo mare ka bras igre iagho mala tutu fatataba mala eni kaisei thotoku biꞌo ka bras mala toku tafru nogu olta iara na. Eghuteuna thotoku igne ginauna jateula kaisei cheke fagaglana eghu ka naiknodi Israel.”

39-40 Aonu Lord ne cheke ka Moses, mala hata Pris Eleasa dis igre, eghuteuna mare tutu fatataba mala eni kaisei thotoku gna olta. Eghuteuna thotoku biꞌo igne kaisei fagaglana ka naiknodi Israel, ihei te theome tharaknagna Eron na, mana theome tangomana te mei ka olta te mala gahu insens mala kilo fnaknoni Lord. Thotoku igne falaseni ihei te eni igne na, mana ginauna lehe jateula Kora balu nogna tothoghei na.


Pris biꞌo Eron ne fakarhidi naiknore

41-42 Ka keha narane na, naiknore mei ne cheke balu diꞌatadi ka Moses ghe pris biꞌo Eron ne cheke eghu, “Ei! Ghopa falehedi nogna naikno Lord re!” Eghuteuna kate cheke balu diꞌatadi te gnafa ka Moses ghe Eron na mare filo tei ka nogna Suga Tapuale te Blahi Lord na, ne filoni khoveo te toku tafru Suga Tapuale te Blahi na eghuteuna siasigla gna nogna nolaghi Lord na ne agha tongana ka vido tuana.

43 Moses ghe Eron mei ne kegra ke ulugna grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na.

44 Eghuteuna Lord ne cheke eghu ka Moses,

45 “Ghopa riu fadelei ka naikno igre! Mala tangomana iara te falehedi naikno igre gognarola!” Nu Moses ghe Eron ne pogho soru foflodi nei tathadi teure pari ka glose na, ne tarai.

46 Eghuteuna Moses ne cheke eghu ka Eron, “Ei! Lord na la diꞌatagnahi! Kaisei fogra te diꞌa la falehedi naiknore! Iagho faghose tei hata nou dis ia, eghuteuna hata khaꞌaghi mala lilisei balu insens mala hata tei ka mare, mala fafara ka Lord mala hata fadelei mana nakhibodi re.”

47 Aonu Eron ne leghuni unha teke chekeni Moses. Mana hata nogna dis na chari ne tei fari hotei ka vido aheva te au teu naiknore. Eghuteuna mana ne filoni fogra te diꞌa igne la funu goigonihi naiknore la lehehi kehare, aonu Eron gahu insens ka Lord mala hata fadelei nakhibodi naiknore.

48 Eron kegra fari hoteidi naikno te lehe nei karha teure, eghuteuna fogra te diꞌa igne ghosei ne snoto.

49 Nihai te lehe ka narane tuana thokeni nabotho fati thogha, fitu gobi, nu mare theome kahadi iheire teke lehe ka puhigna Kora.

50 Eghuteuna kate gnafa fogra te diꞌa igne, Eron neke figri ka Moses ka grengatha gna Suga Tapuale te blahi na.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan