Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Naba 14 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Naiknore ne buiburidi mae Moses ghe mae pris Eron

1 Ka bongi tuana naiknore ne vuha tanhi fabiꞌo naugna mare ne nomhini thoutonu eidi maedi vikegna mae Anak.

2 Aonu mare ne cheke balu diꞌatadi ka mae Moses ghe mae pris Eron, “Jame keli kolho teke lehe ghehati Ijep, ba ka namono nagou na!

3 Mala unha eghu si Lord te atha ghita tahati te tei ka vido tuana ia? Jame te age tahati na mare ginauna falehe ghita gnafa, eghuteuna mare ginauna atha khetoda, nei thuda teu tahati re. Te keli na tahati ke pulo kolho Ijep!”

4 Aonu mare cheke eghu fari thedi, “Tahati na vavahi kaisei noda mae lida! Mala ke batu ghita ke pulo Ijep!”

5 Aonu mae Moses ghe mae Eron ne pogho soru ke uludi naikno te khapru jare re ne thoke phaꞌudire ka glose na mala tarai ka Lord.

6 Nu mae Josua ghe mae Caleb teke tei filoni kantri Kenan, phiamare ne diꞌa nagnafadi ne rerheku nodi pohe thedire.

7 Phiamare ne cheke eghu ka naiknore, “Tore! Namono teke tei filo ghehati tuana, thofno keli fara sia!

8 Jame te keli tagna Lord ka tahati na, mana ginauna tathalei age ghita tahati ka namono tuana, eghuteuna mana ginauna tufa mei namono tuana malada tahati. Naugna namono tuana au famane glose nei kmana gano tagna eghu.

9 Eghume ghotilo thosei figri tagruni Lord! Ghotilo thosei mhaghudi naikno te au ka vido tuana, naugna mare theome naba ka tahati! Tahati ginauna goigonidi mare! Lord na au baluda tahati sia, eghuteuna mana la uludihi nodi god mare re, eghume ghotilo thosei nanga nomi eghu!”

10 Aonu naiknore kegra ne rodi fadi falehedi mae Moses ghe mae Eron ka thina. Nu siasigla gna nogna nolaghi Lord na ne soru mei ka Suga Thapuale te blahi na, ne sigla tongana ka naiknore.

11 Lord ne cheke eghu ka mae Moses, “Niha fata thodo ghau iara si naikno grea? Neubane edi iara kmana khofubobhoi ka tathadi mare re, mare theome ke rouronu kolho ka iara.

12 Iara ginauna falao kaisei khabru te diꞌa mala lehe mare. Nu iara ginauna eni nigho iagho mala kuꞌedi keha vike teke biꞌo nei ke nhetadi mare teu are.”


Moses ne taraidi mare

13 Nu mae Moses ne cheke eghu ka Lord, “Jame te nomhi naiknodi Ijep re eigna igne na, ginau unha eghu mare cheke na? Naugna mare laseni nigho iagho fara teke atha fajifladi naikno igre jare ka nou nolaghi na.

14 Eghuteuna naiknodi Ijep gre na cheke eigna igne ka iheire naikno te au ka vido tuana. Mare la kulu nomhini hila eimu iagho na sia Lord. Mare la kulu laseni hila te au iagho baludi nou naiknore nei fakakhana nigho themu teu ka nou naiknore. Mare la kulu laseni hila eigna nou khoveo iagho te au ke klignadi te batudi iagho nou naiknore ka gromno fei narane nei khaꞌaghi fei bongiro teuna.

15 Eghume jame te falehedi iagho nou naikno gre na, iheire naikno te nomhi eigna igne ginauna cheke eghu,

16 ‘Lord na theome tangomana te atha te mei naikno igre ka vido teke nhaꞌa cheke thegna mala tufa ka mare na, aonu mana ne falehedihi mare ka namono nagou.’

17 “Eghume, Lord, fakakhana sagho nou nanheta na. Eni sagho unha teke chekeni iagho ia:

18 Tifa na, iagho neke nhaꞌa cheke eghu, ‘Iara ngala Lord na, eghuteuna iara theome tangomana te ghosei diꞌatagu na. Leuleghu fata na iara ghatho tahudi koba nogu naiknore. Iara ginauna atha fadelei nakhibodi nei puhi te diꞌa teu ka nogu naiknore. Nu iheire naikno te edi glepo te diꞌare, iara ginauna paradi mare baludi thudi, gradi, fapea gradi, nei fatilo gradi teu te ginau karha mei ke leghudi mare re.’

19 Eghume ka nou namha te biꞌo, iara tore nigho iagho mala atha fadelei nakhibodi naikno igre, jateula iagho teke atha fadelei nakhibodi naikno igre vuha ka teke jifla mare Ijep te thoke gognaro gne eghu.”

20 Lord ne cheke eghu, “Unha te toreni iagho ia iara la atha fadeleihi nakhibodi mare re.

21 Nu jateula iara te karha fabrahu nei nogu nolaghi iara te tei tongana ka nauthoglu gne, iara na nhaꞌa cheke eghu:

22 Theo kaisei naikno ka mare te ginau tei ka vido Kenan na. Mare filodihi nogu nolaghi nei khofubobhoi teke edi iara Ijep nei ka namono nagou teure. Nu neubane eghu ngau mare theome ke leghu ghau iara kolho nei mare fariuriu ghau iara nabotho fata.

23 Eghume theo kaisei naikno ka mare te ginau filoni glose teke nhaꞌa chekeni iara ka kuꞌedi mare ra.

24 Nu mae Caleb nogu mae gloku iara te leghu ghau nei kaisei gaoghatho ngau thegna teuna ngala te ginau tathalei te tei iara ka vido teke kulu tei filo thegna na. Eghuteuna thugna mana re te ginau khotogna vido tuana.

25 Gognaro na mae ka vikegna mae Amalek, nei mae ka vikegna mae Kenan teure la au tafri kolho ka gloha mala tei Kenan re. Eghume nathui na ghotilo nake figri mala ke pulo ka namono nagou eghuteuna tei ke mata kate mala tei thoke ka Thongna Ukru ia.”


Lordne paradi iheire naikno te buiburini mana re

26 Lord ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron,

27 “Niha fata buiburi ghau iara si naikno te diꞌa igrea? Tutuani, iara nomhidi nodi cheke mare te buiburi ghau iara igre.

28 Ghopa ginauna cheke eghu ka mare, ‘Igne unha te chekeni Lord na. Iara Lord te karha fabahu, iara nomhidihi unha glepo te edi ghotilo re, eghume iara na eni igne ka ghotilo:

29 Ka namono nagou igne ghotilo ginauna lehe. Iheire te vuha ka varadaki finogha te haghe gre, nei iheire naikno ka ghotilo te buiburi ghau iara gre na orio lehe.

30 Theo kaisei mae ka ghotilo te ginau jugru haghe ka vido teke nhaꞌa chekeni iara mala au ghotilo gne. Mae Caleb thugna mae Jefune ghe mae Josua thugna mae Nun eghu kolho nate au ke lamnagna vido tuana.

31 Ghotilo cheke eidi naiknodi Kenan gre ginauna atha fadelei thumi ghotilo re, nu iara ginauna athadi mare tei ka vido te tiromini ghotilo ia.

32 Nu thinimi ghotilo re ginauna thuru lehe ka namono nagou igne.

33 Eghuteuna thumi ghotilo re ginauna nolo tafri ka namono nagou igne nabagna phiatutu finogha. Naugna ghotilo ne theome ghatho tahu ghau iara, eghume thumi ghotilo re ginauna au papara naugna puhi te diꞌa te edi ghotilo. Mare ginauna au papara ghilei thoke kate thuru lehe teu ghotilo ka namono nagou gne.

34 Ghotilo ginauna au papara eidi nakhibomi themire nabagna phiatutu finogha, te kaisei finogha teuna kaisei narane kolho ka phiatutu narane teke tei filo nabotho phei mae ka vido tuana ia. Eghuteuna ghotilo ginauna laseni te tirogu ghami iara na!’

35 Iara na eni igne ka naikno te diꞌa te mei khapru te buiburi ghau iara igre, mala lehe mare agne ka namono nagou gne. Iara Lord te chekeni igne.”

36-37 Aonu nabotho mae teke kuru tei mae Moses mala tei filo ka vido tuana, Lord ne paradi mare ka kaisei khabru te diꞌa fara ne lehe mare. Mana eni igne naugna nabotho mae igre pulo neke tonu chaghi ka naiknore.

38 Ka nabotho phei mae teke tei filo ka vido Kenan igre, mae Josua ghe mae Caleb kolho te karha na, phiamare theome lehe.


Mare ne fariuriu mala tei ka kantri jare Kenan

39 Kate cheke fajifladi mae Moses nogna cheke Lord ka naiknore, mare ne thofno diꞌanagnafadi nei tanhi neu.

40 Aonu hamerane boibongi ka keha narane na, mare ne magnahaghei tei ka thogele Kenan re, ne cheke eghu, “Ghehati lasedi hila teke edi glepo te diꞌare. Nu gognaro na ghehati kaikaliti mala tei ka vido teke chekeni Lord ka ghehati ia.”

41 Nu mae Moses ne cheke eghu ka mare, “Tore! Ne unha site theome leghudi ghotilo nogna cheke Lord grea? Ghotilo theome tangomana te uluni mana na!

42 Ghotilo thosei tei! Naugna Lord na theome au balumi ghotilo, eghuteuna nomi mae naoka ghotilo re ginauna falehe ghami ghotilo.

43 Neubane rikha tei ghotilo ka nodi namono vikegna mae Amalek nei vikegna mae Kenan teure, ghotilo ginauna lehe ka magra. Lord na theome au balumi ghotilo sia, naugna ghotilo ne theome leghudi nogna cheke mana re.”

44 Nu mare theome mhaghu ne tei ka thogele jare Kenan, nu mae Moses balugna nogna bokis blahi Lord na ne au fapulo neu kolho.

45 Kate thoke mare ka thogele Kenan, mae ka vikegna mae Amalek ghe mae Kenan te au ka thogele re soru mei ne magra ne uludi mare, aonu mare ngholi fapulo naiknodi Israel gre ne thoke ka namono Homa.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan