Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mae Khuru 13 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Tharunga te Blahi na ne vahidi mae Banabas ghe mae Sol

1 Igre mae profet nei mae velepuhi eghu te au ka khiloau Antiok re: mae Banabas; nei mae Simion mae te kiloni mae Pipito; nei mae Lusias mae gna Saerini; nei mae Manaen mae ihei teke biꞌo haghe balugna mae funei Herod Antipas; nei mae Sol.

2 Kate tarai nei dangna teu mare na, Tharunga te Blahi na ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo taofidi mae Banabas ghe mae Sol mala loku ka gloku mala eni phiamare teku iara gne.”

3 Aonu ke leghugna te dangna nei tarai teuna, mare ne taofidi phiamare ne kuru fajifladi.


Mae Banabas ghe mae Sol ne tei Saeprus

4 Mae Tharunga te Blahi na ne kurudi mae Banabas ghe mae Sol mala tei ka namono Selusia. Funu jare phiamare saghe ka vaka ne tei thoke ka moumolu Saeprus.

5 Kate tei thoke mare ka namono Salamis ka moumolu Saeprus, phiamare ruma ne toutonuni u Nonomho te Keli nogna God na ka nodi suga tharai mae Jiure. Eghuteuna ka vido tuana mae Jone Mak ne tei baludi phiamare mala toghodi ka gloku na.

6 Thilomare plomho ne thoke Pafos ka keha phile moumolu na. Jare mare ne ludeni kaisei mae Jiu, nanghagna na Bajisas. Keha nanghagna mae igne ka cheke Griki na kiloni mae Elimas. Mae igne kaisei mae profet chaichaghi, naugna mana loku ka naitu khaekae.

7 Mana kheragna fofodu keli mae Sejias Polas, mae Primia gna moumolu Saeprus. Mae Sejias Polas gne kaisei mae glalase fara. Eghuteuna mana ne toredi mae Banabas ghe mae Sol mala mei ka mana, naugna mana magnahaghei te nomhini chekegna God na ka phiamare.

8 Nu mae Bajisas ne tirognadi fara mae Banabas ghe mae Sol. Naugna mana theome magnahagheni fara mae Primia te fatutuani ni mae Jisas.

9 Nu mae Sol, mae te kiloi Pol gne, u Tharunga te Blahi na au balugna mana. Eghuteuna mana ne filo tutu ka mae Bajisas,

10 ne cheke eghu ka mana, “Ghema, iagho thugna mae Satan! Iagho tiroudi gobigna lepo te kelire. Eghuteuna iagho fodu salaꞌui ka nafnata puhi te chaichaghi nei puhi te diꞌa nei batu fadiꞌadi naiknore eghu. Iagho leuleghu fata na fadiꞌani koba thofno chekegna Lord na ne jateula te khogla cheke chaichaghira neu kolho.

11 Eghume gognaro na Lord na fate nigho iagho, eghuteuna iagho ginauna na dofu. Katha vido iagho ginauna na theome filoni u naprai na.” Phei tathagna mae Bajisas re ghosei ne romno soru. Aonu mana ne nolo tafri fariuriu ludeni kaisei naikno mala faloku khameni tei.

12 Kate filoni mae Primia unha te eni igne, mana ne fatutuani ni mae Jisas. Naugna mana ne jaglo nogna fara kau thoutonu eigna Lord.


Mae Pol ghe mae Banabas ne tei Pisidia

13 Mae Pol nei iheire eghu te tei balugna re ne saghe ka vaka funu Pafos ne tei longa Pega, kaisei namono ka Provins Pamfilia. Nu mae Jone Mak ne jifla kokodi mare neke pulo Jerusalem.

14 Ke leghugna igne mare jifla Pega ne tei thoke Antiok, kaisei namono rhegna Provins Pisidia. Kau narane Sabat na mare ne tei ka nodi suga tharai mae Jiu.

15 Kate iu'iju te gnafa mare nogna buka mae Moses nei nodi buka hatimare mae profet, goro mae biꞌogna suga tharai na ne cheke eghu ka mae Pol nei mae kheragna re eghu, “Kheraguro, ghehati magnahaghei ghami ghotilo te mala cheke ranghidi naikno gre, eghu te au nomi cheke ghotilo te mala toghodire.”

16 Mae Pol ne kegra haghe ne eni fagaglana ka khamegna na mala fanomho fakeli mare, ne cheke eghu, “Ghotilo maemi Israel nei ghotilo naikno te theome Jiu te mei ka tharai te mala pogho soru ranghini God, ghotilo fanomho fakeli ka iara.

17 Nodi God mae Israel gre neke vahidi mae kuꞌeda tifa ra mala bruara ka namono Ijep. Eghuteuna mana neke hata fajifladi Ijep ka nogna nolaghi te biꞌo.

18 Ka phiatutu finogha ke lamnagna namono nagou na, God neke toghodi fabrahu, neuba mare ne huhughu ne edi kmana puhi biꞌo fara.

19 God neke paꞌe fahuidi fitu vike teke au ka namono Kenan, eghuteuna ke snakre lao namono tuana ka nogna naikno thegna re.

20 Gobigna lepo igre neke edi ke lamnadi fati gobi glimafulu finogha. “Ke leghugna igne, God neke vavahi keha mae mala batudi naiknore ghilei thokeni narane gna mae profet Samuel.

21 Ka vido tuana naiknore neke toreni mae Samuel mala vavahi kaisei mae nodi king. Aonu God ne vahini mae Sol thugna mae Kis, mana karha ka vikegna mae Benjamin. Eghuteuna mana King nabagna phiatutu finogha.

22 Ke leghugna igne, God neke hata fadeleini mae King Sol eghuteuna ke vahini mae Devet mala ke mae king tughuni mana. Igne unha teke chekeni God eigna mana na, ‘Iara filo glanini mae Devet thugna mae Jesi. Mae igne ngala nafnata mae te magnahagheni iara na. Mana ginauna na edi gnafa unha mala edi mana teku iara re.’

23 “Aonu God ne hata kaisei mae ka vikegna mae Devet na mala nodi fakarhai hatimare mae Israel, mae igne mae Jisas! Eigna God neke kulu nhaꞌa chekenihi igne.

24 Ame mei nga mae Jisas teku na, mae Jone Apublahi neke kulu tarabanahi mala meigna mana na. Mae Jone neke kulu toutonuni ka naiknodi Israel mala tughu nagnafa nei apublahi eghu.

25 Eghuteuna kate namo gnafa nogna gloku na, mae Jone neke cheke eghu, ‘Ghotilo ne mae ihei eghu ghau iara? Iara theome mae Kraes te ofoni ghotilo gne. Theo, mana na mei thogheiro. Iara theome nabagu te rurutha nogna sadol mana re.’

26 “Uve, kheraguro, ghotilo vikegna mae Ebraham, nei ghotilo naikno te theome Jiu te mei ka tharai te mala pogho soru ranghini God ra, fanomho fakeli ka iara! Te laseni tahati na God neke snakre meini u Nonomho te Keli eigna u thofno karha igne ka tahati.

27 Iheire te au Jerusalem nei iheire te mala baubatu teuna theome filo glanini ngala mae Jisas te mae fakarhai na. Eghuteuna mare theome lase dila chekedi mae profet te iu'ijudi koba leuleghu narane Sabat. Nu cheke igre ne horoghoto fara kate fate faleheni mare mae Jisas.

28 Neubane theome filoni mare kaisei nafugna te mala fate faleheni mae Jisas na, mare ne toreni mae Paelat mala faleheni mana.

29 Mare neke edi ranghini mae Jisas gobigna lepo teke chekedi hatimare mae profet kau grioriso te blahi ia. Ke leghugna te faleheni mare na, mare neke hata soruni mana kau gaju fafatha na neke giugiluni kau gluma na.

30 Nu God neke fakarha fapuloni mana kau glehe!

31 Kmana fata ke leghugna igne, naikno teke sughu tei tei balugna mana tifa funu Galili teke thoke Jerusalem re neke filoni mana. Eghuteuna gognaro na, mare toutonu fabrahu eigna mana ka naiknodi Israel.

32 “Ghehati toutonu ka ghotilo u Nonomho te Keli eigna nhaꞌa cheke teke eni God ka mae kuꞌeda tifa ra.

33 Eghuteuna God neke eni u nhaꞌa cheke igne ne tutuani ka tahati thudi mare re. Mana neke eni igne kate fakarha fapuloni mae Jisas kau glehe na, jateula te chekenihi ka buka Sam phei philegna, “ ‘Iagho mae Thugu iara. Funu gognaro gne, iara mae Kmamu iagho.’

34 God neke fakarha fapuloni mae Jisas kau glehe, mala theome boto thinigna mana na ka glose. Eghume God neke cheke eghuhi, “ ‘Tutuani fara, iara ginauna na tusu ari ka ghotilo u thofno fablahi teke nhaꞌa chekeni iara ka mae Devet ia.’

35 Nu ka keha vido na God neke cheke eghu, “ ‘Iagho ginauna na theome snakreni nou mae blahi na mala boto ka glose.’

36 “Uve, kate karhagna tekeu mae Devet na, mana neke eni unha teke magnahagheni God na. Nu kate lao te lehe na, mare ne giugiluni mana baludi mae ku'egna re, eghuteuna thinigna mana na neke boto ngala ka gluma na.

37 Nu mae Jisas, mae ihei teke fakarha fapuloni God igne mana neke theome boto ka gluma na jateula mae Devet.

38-39 “Uve, kheraguro, iara magnahaghei ghami ghotilo te lase fakelini unha te chekeni ghehati ka ghotilo eigna mae Jisas igne. God tangomana te hata fadeleidi nakhibomi ghotilo re ka mae Jisas ngala. Eghuteuna mae ihei te fatutuani ni mae Jisas na, mana ginauna doglo fara ke ulugna God. Eghuteuna God ginauna hata fadeleidi nakhibogna mana re mala snagla mana. Uve, God theome hata fadeleidi nakhibognare mala snagla mana kate leghuni kolho nogna vetula mae Moses na.

40 Eghume fiofilo ghami ghotilo ia, na eghunu khale ka unha te chekeni hatimare mae profet igne eghu,

41 “ ‘Ghotilo naikno te maꞌeni God ra, filo mala jaglo nomi. Ghotilo ginauna lehe! Naugna iara na eni kaisei nogu gloku gognaro na. Eghuteuna neuba mare ne chekeni ka ghotilo eigna igne, ghotilo ginauna na theome fatutuanidi unha te nomhidire.’ ”

42 Kate jifla mae Pol ghe mae Banabas ka suga tharai na, naiknore ne toredi phiamare mala ke pulo mei e toutonu ranghidi glepo igre ka keha narane Sabat na.

43 Ka suga tharai na, jare kmana Jiu nei keha naikno teke theome Jiu tifa re, eghuteuna gognaro na mae Jiu kela pogho soru ranghini God. Ke leghugna tharai na, mare leghudi mae Pol ghe mae Banabas ne tei ka nabrou na. Phiamare ne cheke ranghidi mala leghuni fabrahu u nogna nabrou khokofakasai God na.

44 Ka keha narane Sabat na, thogra naikno te gnafa ka namono na ne khapru mei mala nomhini chekegna Lord.

45 Kate filoni mae biꞌodi mae Jiure te mei kmana naikno na, mare ne thono goghotu fara ka mae Pol ghe mae Banabas. Eghuteuna mare ne cheke fadiꞌadi gobigna lepo te chekedi mae Pol re nei jaola ne cheke faparini mana.

46 Nu mae Pol ghe mae Banabas ne theome mhaghu ne cheke eghu, “Ghepa magnahaghei te kulu toutonuni ka ghotilo mae Jiu chekegna God gne. Nu ghotilo tiromi fanomho, eghuteuna ghotilo vahi ghami themi te theome nabami te hatini u karha fei tifa na. Eghume ghehati gognaro na tei ka keha naikno te theome Jiu.

47 Naugna Lord neke cheke eghu faheta ka ghehati, “ ‘Iara neke vahi nigho iagho mala jateula kaisei juta eghu mala faphaedi naikno te theome Jiu gre, mala tangomana iara te fakarhidi te gnafa naiknogna nauthoglu igne.’ ”

48 Kate nomhini te cheke eghu mae Pol na, naikno te theome Jiure ne thofno gleale'a fara. Mare ne cheke fakelini Lord eigna nogna famane nonomho te keli igne. Eghuteuna iheire God teke vahidi te mala hatini u karha fei tifa igne ne fatutuani ni mae Jisas.

49 Aonu chekegna Lord na ne tei tongana heva heva ka naikno te au ka nohi tuana.

50 Nu goro mae biꞌodi Jiure ne cheke faheta ka goro mae biꞌo nei goro nakrupe eghu gna nohi tuana mala thosei leghudi mae Pol ghe mae Banabas. Mare ne funu eꞌei puhi biꞌo ranghidi mae Pol ghe mae Banabas ne brue fajifladi phiamare ka nodi nohi na.

51 Aonu mae Pol ghe mae Banabas kegra ke uludi naiknore ne ghiha koko gnagnapa ka ghahedire, igne fagaglana te nogna naoka God mare na. Ke leghugna igne, phiamare jifla Antiok ne tei Aekoniam.

52 Nu naikno khiloaudi Antiok re ne keli tadi fara naugna Tharunga te Blahi na ne au ke lamnadi mare.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan