Josua 24 - Buka Blahi Ka Cheke HoloNogna cheke leghu lahu Josua ka naiknodi Israel 1 Josua ne cheke ka vike te gnafa Israel mala kafe mei ka namono Sekem. Kate thoke mare ka vido igne, mana ne kilodi mae biꞌo nei mae mala baubatu, nei hatimare mae funei, nei mae komanda mala mei kegra ke ulugna nogna Suga Tapuale te Blahi Lord. 2 Josua ne cheke eghu ka naiknore, “Tahati te gnafa na vikegna Israel naugna Lord ngala noda God tahati na. Mana ne cheke eghu, ‘Tifa te mei na kuꞌeda tahati ra au khaba ka keha phile Khoꞌu biꞌo Iufretis, mare theome gnafa te tarai ka keha god delei. Eghuteuna kaisei ka kuꞌeda tahati ra, nanghagna na Tera, neke au phei thugna nalhaꞌu nanghadire, Ebraham ghe Naho. 3 Ebraham na kuꞌemi ghotilo hui. Iara hatani mana neke mei funu ka vido te khaba fara ka keha phile Khoꞌu biꞌo Iufretis. Iara hatani mana neke mei ka namono Kenan. Eghuteuna iara neke tusu ranghini mana kmana vike ka thugna mana Isak, 4 eghuteuna ke leghu na, Isak ne fakarhidi Jekop ghe Iso. Iara neke snakre lao ka Iso thogele Idom. Nu kuꞌemi ghotilo Jekop baludi thugna re mana soru neke au Ijep. 5 “ ‘Ke leghu na, iara neke kurudi Moses ghe Eron neke tei Ijep, eghuteuna iara snakre mei puhi biꞌo mala thokedi naikno te au ka kantri tuana. Eghuteuna iara batudi kuꞌemi ghotilo ra mala jifla Ijep. 6 Eghuteuna kate hata fajifla ghami iara baludi kuꞌemi ghotilo ra, maedi Ijep ne hata chariot mala magra, baludi soldia te saghe ka hose, eghuteuna mare neke ngolhi ghami ghotilo. Eghuteuna kate tei te thoke ghotilo ka Thongna Ukru na, 7 kuꞌemi ghotilo ra neke tanhi mei ka iara mala togho ghami ghotilo, aonu iara neke lisei soru gromno biꞌo farihoteimi ghotilo nei maedi Ijep. Iara jaola neke eni thongna biꞌo na mei toku tafrudi maedi Ijep teke ngolhi ghami ghotilo igre. Eghuteuna mare ne kafe knoho ka thongna igne. Ghotilo la filodihi unha teke edi iara ka maedi Ijep ka narane tuana. “ ‘Ghotilo neke au kmana finogha ke lamna namono nagou, 8 nu ke leghu na, iara neke hata mei ghami ghotilo ka glose igne teke nodi vikegna Amo teke au mei ke maghati, ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan. Kate mei magra mare ka ghotilo na, nu iara togho ghami mala uludi ghotilo mare. Eghuteuna kate namo thokeni ghotilo nodi rijon mare na, nu iara teke falehedi mare na, aonu ghotilo gognarona khotodi nodi glose mare re. 9 King Balak thugna Sipoa, mana nodi king naiknodi Moab ka narane tuare, mana na ari magra ka ghotilo. Mana fatei cheke ka mae Balam thugna Beo mala ari tibri ghami mala thoke ghami ghotilo puhi biꞌo. 10 Nu iara tirogu fanomho ka mana, aonu iara neke cheke ka mana mala fablahi ghami ghotilo, ka puhi igne iara ne hata jifla ghami ghotilo ka khamegna king Balak. 11 “ ‘Kate kasa ghotilo ka Khoꞌu biꞌo Jordan te tei Jeriko, naiknodi Jeriko ra neke jifla mei neke magra ka ghotilo, nu iara neke togho ghami ghotilo neke uludi mare. Ke leghugna igne, vikegna mae Aoa, nei vikegna mae Peres, nei vikegna mae Kenan, nei vikegna mae Het, nei vikegna mae Gigas, nei vikegna mae Hivi, nei vikegna mae Jebus teu igre neke mei magra ka ghotilo. Nu iara neke togho ghami ghotilo neke uludi mare gnafa ka magra na. 12 Kate mei namo ghotilo te mala magra ka mare na, iara neke edi mare mala mhaghu ghami ghotilo. Uve, mare ne jateula kaisei mae te mhaghu khuma fakaukathu ra neu ne mhaghu nodi fara ne rikha ghami ghotilo. Iara neke eni igne mala tangomana ghotilo te ngolhidi phei nodi king vikegna Amoa. Uve, iara neke uludi mare ka nogu nolaghi iara. Ghotilo theo nomi nolaghi te mala aknu falehedi mare ka nomi naflahi nei nomi phaloho teu themi. 13 Iara teke tusu ari glose igne ka ghotilo baludi gano teke theome kmusa ghotilo ka joꞌudire. Eghuteuna iara jaola neke tusu ari namono igre ka ghotilo teke theome kmusa ghotilo ka babanadi re. Gognarona ghotilo au ka glose igne, eghuteuna ghotilo ghamu sisi grep teke theome kmusa ka glokudi re. Eghuteuna ghotilo jaola hata sisi oliv teke theome kmusa ghotilo ka joꞌudi re.’ ” 14 Josua neke cheke eghu, “Eghume, naugna igne, ghotilo mala thofno ghatho tahuni Lord ka nakarhami re, eghuteuna ghotilo mala leghuni mana, eghuteuna leuleghu fata na gaoghathomi re mala au rheta ka mana. Ghotilo mala koko god te chaichaghi teke tarai kuꞌemi ghotilo tifa Mesopotemia nei Ijep tekura. Lord na noda God tahati, eghuteuna kaisei mana ngala te mala leghuni tahati na. 15 Nu gognarona jame te tiromi leghuni ghotilo mana na, ghotilo mala vavahi god aheva gne te magnahagheni ghotilo na. Jame te magnahaghei leghudi ghotilo nodi god te chaichaghi naiknodi Mesopotemia teke tarai kuꞌeda tahati tifa igre teu tuare nomi ghotilo te mala ghathodi re. Ba jame ghotilo magnahaghei te leghudi nodi god te chaichaghi vikegna Amoa aheva te au teu tahati ka nodi glose na gognarogne, igne jaola nomi ghotilo te mala ghathoni na. Nu iara, balugna tharaknagu gne, ghehati ginauna leghuni kolho Lord.” 16 Eghuteuna naiknore ne kafe cheke eghu, “Lord na nomi God ghehati, eghuteuna ghehati ginauna theome tangomana te tei kokoni mana te mala leghudi keha god are. 17 Kani teke loku jateula naikno sneka teku kuꞌeda ka namono Ijep tifa ra, Lord noda God mae ihei teke hata fajifla ghita mala snagla tahati hui, eghuteuna ghehati neke filodi kofubobhoi teke edi mana ka narane tuare. Mana neke reireghi fakeli ghita ka vido te gnafa aheva teke tei tahati ra, nei ka tathadi naikno teke tei salaꞌu tahati ka nodi glose mare ra. 18 Eghuteuna kate ruma mei tahati ke lamnagna glose igne, Lord neke ngolhi fajifladi vikegna Amoa baludi keha naikno teke au ka namono igne. Eghume ghehati ginauna mala jaola leghuni mana, naugna mana ngala noda God tahati na.” 19 Josua neke cheke faheta eghu ka vikegna Israel, “Jame te leghudi ghotilo keha god are na ghotilo ginauna theome nabami te mala leghuni Lord, naugna mana thono blahi fara, eghuteuna mana theome magnahaghei ghami ghotilo te tarai ka keha god delei. Eghume jame te leghudi ghotilo keha god delei are na mana ginauna na theome tangomana te hata fadelei nakhibomi ghotilo re. 20 Neuba Lord ne thofno keli fara ka tahati, nu jame te tei kokoni ghotilo mana na, eghuteuna jaola me tei leghudi ghotilo keha god are teuna, mana ginauna diꞌatagna ka ghotilo, te eghu na, mana ginauna goigoni fahui ghami ghotilo.” 21 Nu mare ne cheke eghu ka Josua, “Theo, ghehati ginauna mala leghuni mana fabrahu gognarona!” 22 Aonu Josua ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo la nomhihi themi te chekeni ghotilo ginauna tarai nei leghuni eghu Lord. Tutuani?” Mare ne cheke eghu, “Uve, tutuani fara!” 23 Josua ne cheke eghu ka mare, “Thofno doglo fara, Lord na noda God tahati maeda Israel. Gognarona ghotilo koko nodi mumuju god mae bongihehe te au ka ghotilo are, eghuteuna ghotilo figri gaoghathomi fateote'o ka Lord noda God.” 24 Naiknore ne cheke eghu ka mana, “Lord na noda God tahati. Ghehati ginauna leghuni fabrahu mana, nei leghudi fabrahu nogna cheke mana re.” 25 Aonu ka narane te au teu mare ka namono Sekem gne, Josua ne eni kaisei nhaꞌa cheke maladi mare, eigna Lord na ginauna nodi God mare, eghuteuna mare ginauna leghuni mana fabrahu. Eghuteuna mana jaola tusu lao vetula nei cheke eghu ka mare mala leghudi mare. 26 Eghuteuna mae Josua rioriso soru u vetula nei cheke teu igre ke lamnagna nogna Buka Vetula God. Eghuteuna mana hata kaisei thina biꞌo ne fakegra haghe ke parigna gaju biꞌo rhegna Suga Tapuale te Blahi na. 27 Eghuteuna Josua ne cheke eghu ka naiknore, “Thina biꞌo igne ginauna jateula kaisei falalase eghu ka tahati, naugna thina igne jateula kaisei mae te nomhidi unha teke chekedi Lord ka tahati ra eghu. Igne ginauna jateula falalase te mala chekeni glahula eni ghotilo kaisei glepo te diꞌa ranghini noda God.” 28 Gnafa teuna, Josua ne kurudi naiknore mala ke figri ka nodi namono re. Josua ghe Eliesa ne lehe 29 Theome raugha ke leghugna igne, Josua nogna mae gloku Lord igne ne lehe kate posani kaisei gobi nabotho finogha. 30 Mare giugiluni mana ka nogna glose na ka thogele Timnat-Sera ka keha phile ke raru thogele Gas ka nodi rijon vikegna mae Efrem. 31 Kate karha teu Josua na, vikegna Israel na neke leghuni kolho Lord. Eghuteuna ke leghugna te lehehi mana na, naiknodi Israel igre ne leghuni fabrahu Lord ghilei posani naranedi mae iheire teke baubatu nei loku teku balugna mae Josua teke ghilei lehe igre. Naugna naikno igre neke filodi thedi gloku biꞌo te edi Lord ranghini Israel. 32 Kate jifla Ijep naiknodi Israel tifa igre, mare neke hata nhubragna Josep baludi ne tei giugilui nhubragna mana re Sekem. Mare neke giugiluni mana ka kaisei vido glose teke foli kmagna mana Jekop ka kaisei gobi silva ka vikegna Hamoa mae ihei teke eni namono Sekem. Glose igne kaisei vido ka nodi glose vikegna Josep. 33 Kate lehe Eliesa thugna Eron igne, mare ne giugiluini mana ka namono Gibea ka thogele nogna rijon Efrem, ke lamnagna glose teke tusu lao mare ka thugna mana Finehas. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.