Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Jajis 9 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Abimelek ne funei fruni Sekem

1 Abimelek thugna Jerub-Baal igne ne tei namono Sekem aheva te au nebugna, nei kheragna teu idogna manare. Mana ne cheke eghu ka mare,

2-3 “Ghotilo tei cheke baludi goro mae biꞌodi Sekem ra. Ghotilo tei fariuriu ghusna eghu ka mare, ‘Ba, ghotilo gaoghathomi na keliu ngala fitusalei thugna Jerub-Baal igre te funei fruni ghami ghotilo na, ba te keli na kaisei kolho jateula iara eghu te mala nomi funei ghotilo na?’ Eghuteuna ghotilo jaola ghathoni iara gne thofno dadarami ghotilo.” Aonu mare tei ne cheke eigna glepo igne baludi naiknodi Sekem. Eghuteuna naiknodi Sekem igre ne kelitadi te mala leghuni mana na, naugna te chekeni mare na mana kaisei mae thabusidi mare kolho.

4 Mare hata fitusalei silva seleni ka nogna Sugablahi god Baal-Beri igne ne tusu lao ka Abimelek. Aonu mana hata seleni igne ne foli ka keha mae te diꞌa mala mei loku fodu ka mana.

5 Abimelek ne tei ka nogna namono kmagna na Ofra. Eghuteuna ke kligna gna kaisei thina jare, mana ne aknu falehe fitusalei thabusigna mana, thugna mae Jerub-Baal. Ka narane tuana, Jotam thugna leghu lahu Jerub-Baal kolho te theome lehe na naugna mana ne poru.

6 Naiknodi Sekem igre nei naiknodi Bet-Milo igre ne kafe mei salofodu ka gaju blahi Sekem, eghuteuna mare ne vahini Abimelek mala nodi funei mare.

7 Kate nomhi Jotam eigna igne, mana tei ka thogele Gerisim, eghuteuna mana ne eha eghu fabiꞌo, “Ghotilo naiknomi Sekem! Ghotilo fanomho mei ka iara! Jame te fanomho ghotilo ka iara na, jau God fanomho ka ghotilo.

8 Kaisei fata, gaju ka namhata na igre ne salo fodu mei mala vahini nodi funei mare na. Mare ne cheke eghu ka gaju oliv, ‘Oliv, iagho ginauna noda funei tahati!’

9 “Nu mana ne cheke eghu, ‘Theo! Jame iara te noda funei tahati na, jame te eghu na, iara ginauna jifla kokoni nogu gloku iara te mala eni oel ka iheire te hata te mala kilo fnaknoni god nei naikno!’

10 “Aonu mare ne cheke eghu ka gaju fig, ‘Fig, iagho ginauna noda funei tahati!’

11 “Nu mana ne cheke eghu, ‘Theo. Jame iara te noda funei tahati na, iara ginauna tei kokoni nogu gloku iara te mala hata sisi mamahe te mala ghamu na.’

12 “Aonu mare ne cheke eghu ka gaju grep, ‘Grep, iagho ginauna mala noda funei tahati!’

13 “Nu grep ne cheke eghu, ‘Theo! Jame iara te noda funei tahati na, iara ginauna tei kokoni nogu gloku te mala tufa waen te mala kelitadi god ghe naikno.’

14 “Aonu mare ne cheke eghu ka phono, ‘Phono, iagho ginauna mala noda funei tahati!’

15 “Eghuteuna phono na ne cheke eghu ka gaju igre, ‘Jame te thofno magnahaghei ghau iara tutuani ghotilo te mala noda funei tahati na, ghotilo mei poru ka naungogu iara na. Nu jame te chaghi ghotilo na, khaꞌaghi kolho nate jifla mei te mala nhako fahui gaju te gnafa igre ghilei tei posa ka famane gajudi Lebanon.’ ”

16 Ke leghugna te gnafa thoutonu igne, mae Jotam tudu ne cheke eghu, “Tore! Kate vahini ghotilo Abimelek te mala nomi funei ghotilo na, ba, ghotilo gaoghathomi na ghotilo ne eni glepo te thofno doglo fara eghu? Kani karha teku mae kmagu Jerub-Baal ia, mana neke edi kmana glepo te keli ranghi ghami ghotilo. Ba? Kate edi ghotilo glepo igre, ghotilo ghatho tahuni mana nei jaola ka thugna mana ra neu?

17 Ke ghathodi si ghotilo kani teke magra mae kmagu iara teke fakarhi ghami ghotilo ka naiknodi Midian ra, eghuteuna mana jaola neke theome nangani nakarhagna thegna na.

18 Nu gognarona, ghotilo theome keli ranghini mana nei tharaknagna mana na. Ghotilo neke aknu falehe fitusalei thugna mana ra ke kligna kaisei thina, eghuteuna kaisei iara kolho teke rikha na. Filo si ghotilo! Abimelek igne thugna nogna gaꞌase gloku kmagu iara kolho, nu naugna mana kaisei kherami ghotilo, ghotilo vahini mana mala nomi funei ghotilo.

19 Jame te doglo unha teke edi ghotilo ranghini Jerub-Baal nei tharaknagna mana teku igre, ghotilo ginauna tangomana te glealeꞌa balugna Abimelek, eghuteuna mana ginauna glealeꞌa balumi ghotilo.

20 Nu jame te theo ghotilo na, Abimelek ginauna jateula khaꞌaghi eghu nhako ghotilo mae iheire teke vahini mana te mala funei na, eghuteuna puhimi ghotilo naiknomi Sekem nei Bet-Milo teu igre ginauna na jateula khaꞌaghi eghu na jaola nhako Abimelek.”

21 Jotam ne rikha naugna mana ne mhaghuni mae thabusigna mana igne, eghuteuna mana tei ne au ka namono Bere.


Maedi Sekem ne theome magnahagheni funei Abimelek

22 Funei Abimelek ne funei ka naiknodi Israel nabagna thilo finogha ka namono aheva te au mana na.

23 God ne kuruni kaisei naitu ne faꞌeiꞌei puhi biꞌo farihoteigna Abimelek nei naiknodi Sekem, eghuteuna naiknodi Sekem ne magra ka funei igne.

24 God neke eni igne naugna funei igne neke aknu falehe fitusalei thabusigna mana thugna Jerub-Baal eghuteuna naiknodi Sekem igre ne leghuni mana, aonu God ne kafe paradi mare eigna igne.

25 Naiknodi Sekem ne kurudi keha mae mala tei poru ka thogele holo ofoni Abimelek mala aknu faleheni mana. Eghuteuna mare jaola blau glepo ka naikno te tei salaꞌu ka nabrou tuana. Nu keha nogna mae ne cheke ka Abimelek eigna igne mala theome faleheni mana mare.

26 Kaisei narane mae Gaal thugna Ebed ne tei Sekem baludi thabusigna thegna re. Eghuteuna naiknodi Sekem igre ne leghuni mana mala batudi mare.

27 Eghuteuna mare tei ka nagare grep na ne ukli sisi mala ei waen. Mare te gnafa na ne eni kaisei gaghamu biꞌo ke lamnagna nogna suga nodi god na. Ka gaghamu igne mare loku ka ghamu na nei koꞌu na neu, eghuteuna mare ne cheke faparini Funei Abimelek.

28 Gaal ne cheke eghu, “Tore! Tahati naiknoda Sekem te gnafa na agneu, tahati unha nafnata naikno sia? Mae biꞌo teke jifla mei tahati tagna na mae Hamoa, kmagna namono Sekem, eghume noda funei tahati na mala jifla mei ka tharaknagna mana! Naugna unha si tahati te edi kolho glepo te chekedi Abimelek grea? Mana theome mae biꞌogna namono igne! Mana kaisei ka thugna Jerub-Baal kolho. Filo si ghotilo! Sebul funei fruni ghita tahati, nu mana edi kolho gobigna lepo te chekedi funei igne. Theome doglo tahati te leghuni funei igne.

29 Jame te keli na iara mala noda lida tahati naugna iara tangomana te fagnafani kolho funei Abimelek. Iara ginauna cheke eghu ka mana, ‘Iagho kilo meidi nou soldia iagho are mala mei magra ka ghehati!’ ”

30 Kate nomhini Sebul nogna cheke Gaal thugna Ebed igre, mana ne thono diꞌatagna fara.

31 Aonu mana kurudi keha mae mala tei filoni Funei Abimelek. Aonu mare jifla poru eghuteuna kate filoni Abimelek na mare ne cheke eghu ka mana, “Sei, gognarona Gaal thugna Ebed, baludi kheragnare mei Sekem eghuteuna mare chekedi naiknogna namono igne mala magra ka iagho.

32 Bongi na iagho hata nou armi na mei rhegna namono na eghuteuna ghotilo mala mei poru ka nomi nagare ghehati re.

33 Nathuꞌu hamerane boibongi, kate haghe naprai na, ghotilo ginauna kaisei haghe kolho mala magra ka namono igne. Kate mei Gaal balugna nogna armi na te mala magra ka ghotilo na, ghotilo ginauna falehedi mare.”

34 Aonu Abimelek batudi nogna soldia re ne tei bongiro, eghuteuna mana ne tufa ka fati tothoghei, eghuteuna mare tei ne poru ke kosi namono Sekem.

35 Hamerane Gaal mei ne kegra ke kosi ka grengathagna namono na. Abimelek baludi mae te balugna re jifla ka vido mala poru na ne soru mei.

36 Eghuteuna kate filodi mae igre, Gaal ne cheke eghu ka Sebul, “Ei, filo sagho! Kmana mae soru mei funudi ka thogelero igro!” Nu Sebul ne cheke eghu ka mana, “Theo, jame naungogna thogele kolho, theome naikno.”

37 Nu Gaal ne cheke eghu, “Ei! Theo! Naikno mei funudi ka vido blahi ka thogele gno! Eghuteuna keha tothoghei na mei leghuni nabrou te mei funu ka nogna gaju biꞌo blahi mae kastom ana!”

38 Aonu Sebul ne cheke eghu ka mana, “Aheva nou cheke fahaehaghe iagho ia? Iagho neke cheke eghu, ‘Naugna unha si tahati te edi koba glepo te chekedi Abimelek grea?’ Jare mae iheire teke cheke faparidi iagho ra! Tei sagho magra ka mare!”

39 Aonu Gaal ne batudi maedi Sekem mala magra ka Abimelek.

40 Mare magra ne ghilei rikha Gaal. Aonu Abimelek balugna nogna soldia re ne ngolhini Gaal ne aknu falehe kmana ka nabrou na ne ghilei tei posa ka grengathagna namono na.

41 Abimelek tei ne au ka namono Aruma. Eghuteuna Sebul ne khi fajiflani Gaal baludi kheragna re Sekem mala thosei au mare ka namono igne.

42 Ka keha narane na, Abimelek ne nomhidi naiknodi Sekem neke funu tei ka nodi nagare re.

43 Aonu Abimelek ne tufa nogna armi na ka thilo tothoghei, eghuteuna mare tei ne poru ka nagare ofodi mare. Kate filodi naiknore te jifla mei ka grengathagna namono na, mare jifla ka vido mala poru na mala tei magra ka mare.

44 Nogna tothoghei funei igne chari ne tei ka grengathagna namono na, eghuteuna keha phei tothoghei igre magra ka naikno ka nagare na, eghuteuna mare aknu falehe ne gnafa naiknodi Sekem.

45 Abimelek nei mae iheire te balugna mana igre ne magra ka naikno te au lamna ka namono igne kaisei narane thongana, ghilei kafe aknu falehe hui ne hata namono igne. Mare paꞌe soru namono igne ne koko sol ke kligna gna mala laseni naiknore te puhi biꞌo ginauna thokedi iheire te gnafa te au tagna na.

46 Kate nomhini mae iheire te baubatu ka namono Sekem eigna glepo igne, mare tei ne poru ka vido te keli te mala poru ka nogna Sugablahi god Baal, keha nanghagna na El-Berit.

47 Nu Abimelek nomhini te poru teu kolho mae igre ka vido igne.

48 Aonu mana batuni nogna tothoghei na ne tei ka thogele Salmon. Mana hata kaisei nhirama ne kato kaisei grege gaju. Eghuteuna mana pala grege gaju igne ka fafragna na, ne cheke eghu ka mare, “Faghose! Ghotilo eni jateula te eni iara igne eghu!”

49 Aonu mare te gnafa na kato soru grege gaju te moja leghuni unha te chekeni Abimelek igne. Mare bubukrei faligohoni gringnigna Sugablahi na ne gnubra ka khaꞌaghi. Aonu naikno te gnafa te au ke lamnagna suga mala poru Sekem igne ne kafe lehe. Khaputudi goro gaꞌase nei mae iheire teke au ke lamnagna suga mala poru igne kaisei thogha.

50 Ke leghugna te roꞌeni Sekem igne, Abimelek balugna tothoghei na ne tei ka namono Tebes. Eghuteuna mare kegra faligoho ne magra ka naiknogna namono igne ne uludi mare.

51 Fari hoteigna namono igne au kaisei suga rheta mala toetoe. Ka narane tuare, mae nalhaꞌu nei goro gaꞌase, baludi goro mae biꞌo mala baubatu ka namono igne eghu tei poru ka suga mala toetoe igne. Kate ruma mare lamna ka suga mala toetoe igne na, mare thofno bibilakhi famaku grengathagna na, eghuteuna mare tei au ke tagru suga.

52 Aonu Abimelek balu nogna tothoghei na tei ne magra ka mare. Eghuteuna mae funei igne mana tei ne namo ka grengathagna suga mala toetoe igne, tarabana mala gnubra suga igne.

53 Kaisei gaꞌase te au ke kligna suga igne hata kaisei thina biꞌo ne fada soru ka phaꞌugna Abimelek na ne phosa nhubra phaꞌu na.

54 Mana ghosei ne cheke ka nogna soldia te mala pala nogna glepo mala magra mana re, ne cheke eghu ka mana, “Hata nou naflahi mala magra na mala aknu falehe ghau iara! Glahu cheke eghu mare, ‘Kaisei gaꞌase kolho teke faleheni mae funei igne.’ ” Aonu soldia majaghani igne hata naflahi mala magra na ne aknu faleheni mana.

55 Eghuteuna kate filoni soldia di Israel igre tela lehehi nodi lida na, mare neke pulo ka nodi namono re.

56 Ka puhi igne, God ne parani Abimelek naugna mana neke aknu falehedi fitusalei thabusigna thegnare, eghuteuna mana jaola goigoni nanghagna mae kmagna na.

57 Eghuteuna naiknodi Sekem igre papara eidi glepo te diꞌa teke edi mare re, naugna igne, God ei puhi biꞌo mala thokedi mare. Eghume nogna thibri Jotam thugna Jerub-Baal igne ne thoke mei tutuani.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan