Jajis 8 - Buka Blahi Ka Cheke HoloVikegna Efrem ne diꞌatadi ka Gidion 1 Soldia ka vikegna Efrem ne diꞌanagnafadi ne cheke eghu ka Gidion, “Naugna unha sagho te theome kilo mei ghami ghehati kate tei ghotilo te magra ka armigna Midian gnea? Naugna unha sagho te eghu ranghi ghami ghehati gnea?” Eghuteuna mare ne fapholai balugna mae Gidion. 2 Nu Gidion ne cheke eghu ka mare, “Thosei diꞌanagnafami! Unha te eni ghehati igne ikoi kolho, theome thokedi glepo te biꞌo teke edi ghotilo ra. Ghotilo tangomana te edi glepo ke biꞌodi te edi iara igrei. Gloku te edi ghotilo Efrem ra biꞌo fara salaꞌudi unha te edi ghehati vikegna Abiesa ra. 3 Ba, ne faꞌunha si ka Gaghata Pipito ghe Khuma Mata phei nodi komanda armigna Midian ra? God neke lisa aridi phiamare ka khamemi ghotilo. Unha glepo keli fara ngala si teke eni ghehati naia?” Eghuteuna kate cheke te gnafa Gidion na, maedi Efrem igre jemnu soru nagnafadire neke theome diꞌatadi ka mana. 4 Ke leghugna igne, Gidion baludi thilo gobi nogna soldia re tei ne kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. Eghuteuna neubane haimini te babaꞌo nodi fara na, mare ngolhini armigna Midian igne. 5 Aonu kate tei te posa mare ka namono Sukot, Gidion ne tore gano ka naiknogna namono igne. Mana ne cheke eghu, “Ghotilo famei keha gano ka ghehati. Ghehati ngolhidi Seba ghe Salmuna, phei king di Midian, nu ghehati thono rofo nomi fara nei babaꞌo nomi fara eghu.” 6 Nu lida gna namono igne ne cheke eghu ka mana, “Naugna unha gne eghu tufa gano ghehati ka ghotilo? Ghotilo theome lokidi ngau Seba ghe Salmuna ra.” 7 Aonu Gidion ne cheke eghu ka mare, “Keliu kolho. Kate lisa mei Lord phei king igre ka khamegu iara na, iara ginauna nake pulo mei agne. Iara ginauna hata phonogna namono nagou na mala mei puri ghami ghotilo.” 8 Ke leghugna te jifla Sukot na, mare tei posa namono Peniel, eghuteuna mana jaola ne tore gano ka naiknogna namono igne. Nu mare ne cheke jateula unha teke chekedi naiknodi Sukot ra neu. 9 Mana ne cheke eghu ka mare, “Keliu kolho. Kate uludi iara phei king igre, iara ginauna nake pulo mei agne, eghuteuna iara ginauna paꞌe soru thoa biꞌo aheva te poru ghotilo tagna igne!” Gidion ne uludi nogna naoka mana re 10 King Seba ghe Salmuna baludi nodi soldia re phiamare tei ne au namono Kakoa. Ulu lahu na soldia ka armigna Midian teke jifla mei ke maghati namono nagou igre kmana fara, nu naiknodi Israel igre ne aknu falehe kaisei gobi varadaki thogha soldia. Eghume phei king igre au nabotho glima thogha soldia kolho baludi. 11 Gidion nei mae te balugna mana igre eghu ne leghuni nabrou ke maghati di phei namono Noba ghe Jogbeha. Eghuteuna mare magra ka armigna Midian nu ka narane tuana soldia di Midian ne rhana naugna mare theome tarabana mala magra. 12 Eghuteuna soldia di Midian igre mhaghu nodi fara ne rikha fagoigoli tafri. Phei king igre jaola ne rikha nu Gidion nei mae te balugna re eghu ne ngolhidi ne ghilei tei lokidi phiamare. 13 Ke leghugna magra igne, Gidion nei mae te balugna mana igre eghu neke pulo mei ka nabrou te tei salaꞌu ka thogele Heres. 14 Ka nabrou tuana mana ne lolhoku kaisei mae sitei gna Sukot. Aonu Gidion ne chekeni mae sitei igne mala rioriso soru nanghadi fitusalei fitu mae biꞌo ka namono Sukot igre ne tusu lao ka Gidion. 15 Gidion tei ka mae biꞌodi Sukot igre ne cheke eghu ka mare, “Ei, ghotilo ghathoniu puhi teke cheke fadiꞌa ghami ghehati ghotilo ia? Ghotilo neke cheke eghu, ‘Naugna unha gne eghu tufa gano ghehati ka ghotilo? Ghotilo theome lokidi ngau Seba ghe Salmuna!’ Filo si ghotilo, igre Seba ghe Salmuna re!” 16 Gidion nei mae te balugna mana igre eghu ne hata phonogna namono nagou na ne puridi mae biꞌo gna namono gne. 17 Eghuteuna ke leghugna igne mare neke pulo mei namono Peniel ne paꞌe soru thoa biꞌo igne. Eghuteuna mare jaola ne aknu falehe goro mae biꞌogna namono igne. 18 Gnafa teuna, Gidion ne ghusna eghu ka Seba ghe Salmuna, “Ba, mae teke aknu falehe ghopa ka thogele Teboa ra ba?” Aonu phiamare ne cheke eghu, “Tathadi nei foflodi teu mare re jateula iagho eghu kolho. Te filodi ghehati re mare te gnafa na thofno jateula thugna kaisei king eghu.” 19 Eghuteuna mana ne cheke eghu, “Mare te gnafa tura thofno thabusigu iara! Ghehati te gnafa na karha ka kaisei idomi ngala. Iara cheke tutuani fara ka nanghagna Lord mae ihei te karha, jame ghotilo theome aknu falehedi mare meuna, iara ginauna theome tangomana te aknu falehe ghami ghotilo na.” 20 Gidion figri ka Jeta mae thugna teke kulu karha na ne cheke eghu, “Jeta, aknu falehe phei mae igre!” Nu mae sitei igne mhaghu nogna fara te korho fajifla nogna naflahi mala magra na, naugna mae majaghani fara. 21 Phei king igre cheke faheaheta eghu ka Gidion, “Te kaisei mae nalhaꞌu iagho na! Mei falehe ghami ghepa themu sagho!” Aonu mala tei ne aknu falehedi King Seba ghe King Salmuna. Eghuteuna mana hata koko famane glepo teke gefe ka graradi nodi ka kamel phiamare re. Mare magnahagheni Gidion te nodi king mare 22 Ke leghugna teke magra baludi maedi Midian igne, maedi Israel igre ne cheke eghu ka Gidion, “Iagho mala funei fruni ghami ghehati, naugna iagho neke fakarhi ghami ghehati ka vikedi Midian ra. Eghuteuna ke leghumu iagho na, mae ka vikemu iagho ngala mala teke tughu nigho iagho na.” 23 Nu mana ne cheke eghu ka mare, “Iara theome naba te funei fruni ghami ghotilo na, eghuteuna thugu iara na jaola theome naba te funei fruni ghami ghotilo na. Lord kolho naba te funei fruni ghita tahati na.” 24 Eghuteuna mana ne cheke eghu, “Nu iara magnahaghei te toreni kaisei glepo ka ghotilo. Tusu mei dedenge teke hata ghotilo ka noda naoka tahati ra.” Nodi kastom naiknodi Midian te au baludi vikegna Ismael igre jaola fahaghe dedenge gol. 25 Aonu soldia di Israel te gnafa igre mare kelitadi fara ne cheke eghu, “Keliu kolho. Ghehati na tusu ari dedenge igre ka iagho.” Aonu mare pakra soru pari kaisei pohe ka glose na ne lisei soru dedenge igre. 26 Tahudi dedenge gol te toredi Gidion ka mare igre, namo thokeni varadaki kilo. Eghuteuna mare jaola tusu lao keha glepo teke hata ka soldia di Midian. Igre chen gol, nei khome, nei nodi famane pohe nodi king, nei famane glepo te mala fagefe lao mare ka graradi nodi kamel re. 27 Gidion ne horo kaisei glepo blahi te kiloi Efod ka gol ne lilisei ka nogna suga na namono Ofra. Theome raugha naiknodi Israel igre ne tei kokoni Lord ne tarai ka glepo blahi igne, jateula gaꞌase te tei kokoni khetogna te au balugna keha nalhaꞌui ra neu. Eghuteuna igne jateula kaisei phighoro eghu ka Gidion nei tharaknagna. 28 Igne unha te eni maedi Israel te uluni armigna Midian, eghuteuna mare theome nheta naba te magrini Israel. Eghume Israel ne au ka pharikeli nabagna phiatutu finogha ne ghilei lehe Gidion. 29 Ke leghugna tela gnafahi magra na, mae Gidion, keha nanghagna mae Gidion na Jerub-Baal, mana neke pulo ka nogna namono na, mana au neu ka namono ne ghilei kuekuꞌe. 30 Mana au fitusalei thugna naugna mana au kmana khetogna. 31 Mana jaola au kaisei fapea khetogna ka namono Sekem. Gaꞌase igne ne karha kaisei thugna ka mana, eghuteuna Gidion ne kiloni, Abimelek. 32 Gidion kuekuꞌe fara ne lehe. Mare giugilu mana ka vido aheva teke giugilui mare kmagna mana Joas. Vido igne jare Ofra ka nogna glose vikegna Abiesa. 33 Ke leghugna te lehe Gidion na, naiknodi Israel igre ne figri tagruni God. Mare jateula gaꞌase te tei leghuni nalhaꞌu te theome khetogna naꞌa na neu ne leghuni god te chaichaghi na. Mare ne fakegra haghe mumujugna Baal ne tarai ka Baal-Beri nodi god mare. 34 Mare ne theome ghathoni Lord nodi God mae ihei teke fakarhidi mare ka nodi naoka fateote'o. 35 Eghuteuna keha na teuna, mare theome keli ranghidi tharaknagna Gidion neuba mana ne edi kmana glepo te keli ranghidi naiknodi Israel. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.