Jajis 6 - Buka Blahi Ka Cheke HoloThoutonu eigna mae Gidion 1 Naiknodi Israel igre neke huhughuni Lord, aonu Lord snakredi naiknodi Midian neke funei frunidi nabagna fitu finogha. 2 Naiknodi Midian igre rheta fara eghuteuna naiknodi Israel igre rikha ne tei ka thogelero ne tei poru ke lamna khora nei ka keha vido mala poru. 3 Eghuteuna leuleghu fata na naiknodi Israel igre joꞌu ghedi gano, maedi Midian baludi maedi Amalek nei maedi ke maghati namono nagou teu igre, mare loku fodu ne mei magra ka naiknodi Israel. 4 Naoka igre tangomana te mei au ka vido igne. Eghuteuna mare goigonidi nagare te gnafa igre ghilei tei posa namono Gasa ke mosu thongna. Mare theome snakreni kaisei glepo te au te mala ghamu naiknodi Israel. Eghuteuna mare jaola blau sipu, buluka, nei dongki nei theo ngala me nhaꞌa faleghu mala ghamu teu mae Israel re. 5 Mare mei balu nodi buluka, nei sipu, nei dongki, nei tharaknadi. Aonu naikno nei nodi kamel teu mare igre ne jateula gnata nei galho teu te theome tangomana kaisei naikno te kahadi ra neu ne thafru vido te gnafare. Vido te gnafa aheva te tei mare tagna na, mare na goigonini fara. 6 Naiknodi Israel igre ne luvu fahui nodi gobigna lepore eghuteuna theome tangomana te lhotidire. Aonu mare ne tanhi lao ka Lord mala toghodi. Nogna profetLordna ne cheke ka naiknodi Israel 7 Naiknodi Israel igre ne tanhi lao ka Lord mala toghodi, naugna vikegna Midian igne hata nodi gobigna lepo maedi Israel igre. 8 Eghume, Lord ne kuruni kaisei profet mala chekeni nogna cheke na. Profet igne ne cheke eghu, “Igne nogna cheke Lord nodi God maedi Israel. Mana neke cheke eghu: Kani teke sneka Ijep kuꞌeda tifa ra, iara thegu ngala teke hata fajifladire. 9 Uve, iara neke batudi kuꞌeda ra mala jifla Ijep. Eghuteuna ke leghu na, iara jaola neke toghodi mare kani teke magra ka ghotilo naiknodi Kenan. Iara neke ngolhi fajifladi nomi naoka ghotilo ra neke tusu ari nodi glose mare ra ka ghotilo. 10 Ka narane tura iara neke cheke eghu ka ghotilo, ‘Iara Lord, nomi God ghotilo, eghume ghotilo thosei ghatho tahudi nodi god chaichaghi naiknodi Amoa, neuba ghotilo ne au ka nodi glose mare igne.’ Nu ghotilo theome fanomho kolho ka nogu cheke iara na.” 11 Kaisei narane, kaisei engel funugna Lord mei ne gnokro ke parigna kaisei gaju biꞌo ka vido te kiloni mare Ofra. Mae Joas gne maegna ka vido igne eghuteuna mana vikegna mae Abiesa eghuteuna mana reireghini gaju igne. Eghuteuna Gidion thugna mae Joas igne, mana fagagae khunedi sisi flaoa mala ghamu, nu mana edi poru ke lamnagna vido mala eni waen na. Mana eni igne mala theome tangomana maedi Midian igre te mei blau gano igre. 12 Nogna Engel Lord igne ne thakle ka mae Gidion ne cheke eghu ka mana, “Gognarona Lord au balumu iagho eghuteuna iagho kaisei mae nheta mala magra!” 13 Nu mae Gidion ne cheke eghu ka mana, “Mae biꞌo, jame te au teu Lord balumi ghehati na, naugna unha site thoke ghami ghehati glepo te diꞌa igrea? Kuꞌemi ghehati tifa ra neke toutonu eidi narane teke edi Lord glepo biꞌo teke hata fajifladi Ijep ra. Naugna unha si mana teke theome edi glepo igre ka ghehati gnea? Gognarona mana la tei koko ghamihi ghehati eghume ghehati auhi ka khamedi vikegna Midian.” 14 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Gidion, “Iara kuru nigho iagho! Gognarona, iara farheta nigho iagho mala fakarhidi naikno te au ka khamedi vikegna Midian.” 15 Nu Gidion ne cheke eghu, “Faꞌunha eghu tangomana iara te fakarhini Israel na? Ghehati ka tharaknagna Abiesa gne glaꞌe fara ka vikegna Manase. Eghuteuna iara gne fiti naikno kolho ka tharaknagu iara na.” 16 Nu Lord ne cheke eghu ka mana, “Iara ginauna tei balumu iagho. Eghume iagho tangomana naugna iara ginauna togho nigho iagho mala aknu falehedi vikegna Midian jateula iagho te aknu faleheni kaisei mae ra eghu kolho.” 17 Gidion ne cheke eghu, “Jame te tutuani iagho te Lord nate togho ghau iara na, falase mei kaisei fagaglana ka iara. 18 Iara magnahaghei nigho iagho te ofo teu ghilei tei hata mei iara keha gano mala tusu ari iara ka iagho mala kilo fnakno nigho iagho.” Engel igne ne cheke eghu, “Keli fara, iara ginauna ofou.” 19 Aonu Gidion tei ne aknu falehe kaisei sua nanigot ne kuki nafnahi na. Mana hata baeg flaoa ne kuki bret te theo isi gna. Mana ne hohono nafnahi igre ka kaisei kharaꞌo, eghuteuna lilisei susupu gna na ka kaisei suspen. Aonu mana hata ne mei gano igre ne tusu lao ka engel ke parigna gaju biꞌo na. 20 Nogna Engel God igne ne cheke eghu ka mana, “Gidion, iagho lilisei nafnahi nei bret teu are ke kligna gna thina biꞌo igne, eghuteuna iagho totofa susupu ana ke kligna.” Eghuteuna Gidion ne leghuni unha te chekeni mana igne. 21 Aonu, Engel nogna Lord igne loku kaisei khodo ne jaꞌi lao khukrugna khodo igne te habodi nafnahi nei bret teu igre. Khaꞌaghi ne deudeplu haghe ke kligna gna thina igne ne thofno krono fara glepo igre. Eghuteuna Engel nogna God igne megei nga ne dofini. 22 Kate laseni Gidion mana te filoni nogna Engel Lord na, mana mhaghu nogna ne cheke eghu, “Lord God, iara diꞌa nagnafagu fara! Iara ginauna lehe naugna iara la filodi tathagna nei foflogna teu nou engel iagho na!” 23 Nu Lord ne cheke eghu ka mana, “Thosei mhaghu! Iagho theome tangomana te lehe na.” 24 Eghuteuna Gidion ne horo kaisei olta mala tarai ka Lord ka vido igne, eghuteuna mana ne kiloni vido igne “Lord neke tusu mei pharikeli.” Eghuteuna olta igne au ngala namono Ofra ka nodi glose vikegna Abiesa. Gidion ne paꞌe soru nogna olta Baal 25 Ka bongi tuana, Lord ne cheke eghu ka Gidion, “Iagho hata fapea nogna buluka nalhaꞌugna mae kmamu te fitu finoghagna igne. Eghuteuna iagho paꞌe soru olta te mala kilo fnaknoni Baal igne. Eghuteuna iagho kato soru khegra blahi te au rhegna nogna god gaꞌase Astarot. 26 Ke leghu na, iagho famane eni fakeli kaisei nogna olta Lord ke kligna thogele te mala pogho soru ka iara. Eghuteuna iagho aknu falehe buluka igne eghuteuna kato khegra blahi igne mala gaju mala gahu buluka ke kligna olta mala fafara ka iara.” 27 Aonu Gidion ne vahidi nabotho mae gloku mala toghoni mana leghuni unha teke chekeni Lord. Nu mare ne theome eni glepo igne narane ro, nu mare tei ne eni kolho bongiro, naugna mana mhaghudi fara tharaknagna na, nei naikno ka namono na. 28 Kate dofra haghe naiknogna namono na ka keha narane na, mare ne filoni keha mae tela paꞌe soruhi nogna olta Baal nei nogna khegra blahi god gaꞌase Astarot. Mare jaola filoni keha olta tela gahuhi mare kaisei buluka ke kligna gna. 29 Eghuteuna kate filoni mare igne, mare ne ghusna eghu fari thedi, “Mae ihei site eni puhi ignea?” Mare hironi ne ghilei laseni te mae Gidion thugna mae Joas ngala te eni puhi igne. 30 Aonu maegna ka namono igne ne diꞌa tadi fara, ne cheke eghu ka mae Joas, “Iagho hata mei thumu na mala aknu falehe ghehati! Mana ne paꞌe soru nogna olta Baal nei kato soru nogna khegra blahi Astarot.” 31 Nu Joas ne cheke eghu ka mare, “Ba, ghotilo magnahaghei te fakarhini Baal? Ghotilo magnahaghei te toghoni mana? Jame kaisei mae fariuriu toghoni Baal, mana ginauna lehe ame hamerane nga eghu. Jame te thofno god tutuani Baal na, snakreni Baal mala tafrani thegna ka mae ihei teke paꞌe soru nogna olta Baal.” 32 Aonu, funu ka narane igne, Joas ne kiloni Gidion, Jerub-Baal, gaoghathogna na, “Snakreni Baal mala tafrani thegna,” naugna Gidion neke paꞌe soru nogna olta Baal tuana. Gidion ne eha meidi mae kheragnare 33 Theome raugha ke leghugna igne, armigna Midian, nei armigna Amalek, nei armigna ke maghati namono nagou teu igre ne kafe mei jateula kaisei armi biꞌogna Midian neu. Eghuteuna mare ne kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan ne au fodu ka sare biꞌo Jesrel. 34 Ka narane tuana, Tharunga gna Lord ne mei ka Gidion. Eghuteuna Gidion kegra haghe ne kufli mala kilodi vikegna Abiesa re mala mei leghuni mana mala tei magra. 35 Eghuteuna mana ne fatei nonomho ka vikegna Manase, nei vikegna Asa, nei vikegna Sebulun, nei vikegna Naftali, cheke ranghidi mae ka vike igre mala mei loku fodu ka nogna armi na. Gidion ne tarai ka God malagna kaisei fagaglana 36 Aonu Gidion ne tarai eghu, “God, iara laseni iagho neke nhaꞌa cheke te mala togho ghau iara te mala fakarhini Israel. 37 Bongi na iara ginauna tei lilisei guli sipu na ke kligna thina, ka vido aheva naiknore te mala fagagae sisi flaoa te mala ghamu ghehati ana. Jame te thofno magnahaghei iagho te togho ghau iara te mala fakarhini Israel na, hamerane nathuꞌu na guli sipu igne na bothu, nu vido te gnafa te lithuini thina igne na moja kolho.” 38 Eghuteuna glepo igne ne thofno eni tutuani jateula unha teke toreni na neu. Hamerane ka keha narane na, Gidion kegra haghe ne tei filo, eghuteuna guli sipu na kolho te bothu na. Mana hata guli igne ne poji fajifla naba khoꞌu ne fodu kaisei dis biꞌo. 39 Nu Gidion neke tarai eghu ka God, “Thosei diꞌatamu ka iara, iara magnahaghei teke chekei ka iagho, nu gognarona iara magnahaghei nigho iagho teke eni guli sipu igne moja, nu vido te gnafa te lithuini na mala ke bothu.” 40 Aonu ka bongi igne, God ne eni jateula unha te toreni mana na neu. Guli sipu igne ne moja, nu vido te gnafa te lithui na thofno bothu. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.