Fapea Samuel 15 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMae Absalom ne theome magnahagheni King Devet 1 Ke leghugna igne, mae Absalom ne hata kaisei chariot mala magra, nei glima fulu mae mala chari ke ulugna. 2 Leuleghu narane na, mana kegra haghe hamerane boibongi tei kegra rhegna grengathagna namono biꞌo na. Kate filoni ihei te magnahaghei te tei filoni king te mala fadoglidi puhignare teuna, mae Absalom ne ghusna eghu ka naikno igne, “Iagho maemu ka namono aheva?” Eghuteuna ihei te chekeni ne maegna Israel teuna? 3 Mae Absalom ne cheke eghu, “Nou cheke iagho igne thofno doglo fara, nu king theome vahini kaisei mae te mala fanomho ka iagho na. 4 Iara magnahaghei te kaisei mae mala fate ka kantri igne! Jame te eghuna, ihei te au nogna fapholai, ba puhi biꞌo, ba unha, naikno igne ginauna mei filo ghau iara. Iara ginauna fanomho ka nogna puhi mana na.” 5 Leuleghu fata kate mei ihei rhegna mana te pogho soru ka mana na, mae Absalom na kubaeni, haboni nei gnanghoni eghu mana. 6 Mana eni igne ka naikno te gnafa Israel te magnahaghei mei filoni king mala fadoglini tagna nogna puhi na teuna. Ka puhi igne mae Absalom figri nagnafadi kmana di Israel mala leghuni thegna. 7 Ke leghu fati finogha, mae Absalom ne cheke eghu ka mae king Devet, “King, snakre ghau iara mala ke pulo Hebron. Iara magnahaghei te fatothoke nogu nhaꞌa cheke teke eni iara ka Lord. 8 Kani au teku iara Gesu, jare Aram ia, iara neke nhaꞌa cheke mala fafara ka Lord Hebron. Eghu jame teke hata fapulo ghau mana Jerusalem na.” 9 Aonu king ne cheke eghu ka mana, “Iagho jifla tei ka pharikeli.” Aonu mae Absalom jifla Jerusalem neke pulo Hebron. 10 Nu mae Absalom kurudi keha mae mala hata tei nogna cheke mana igre ka vike te gnafadi Israel. Nogna cheke mana igre, “Kate nomhini ghotilo naoglagna khufli na, ghotilo eha eghu fabiꞌo, ‘Mae Absalom na la kegra king Hebron!’ ” 11 Mae Absalom ne toredi phei gobi maedi Jerusalem mala tei balugna. Nu mare theome laseni nogna gaoghatho mana igne. Te ghathoni mare na, gobigna lepore ne thofno nheta fara eghu. 12 Kate fafara na, mae Absalom ne fatei cheke ka mae Ahitofel, kaisei nogna advaesa mae king Devet te au ka namono Gilo. Mae Ahitofel jifla Gilo ne mei ka mae Absalom. Nogna gaoghatho mae Absalom te mala tapla faparini mae king Devet igne ne thofno keli fara. Eghuteuna kmana naikno funu mei toghoni mana. King Devet ne jifla Jerusalem 13 Aonu, kaisei mae mei ne cheke eghu ka King Devet, “Gognarona, hatimare mae Israel kafe phile balugna mae Absalom.” 14 Aonu king Devet nomhini cheke igne ne cheke eghu ka nogna mae biꞌo te au teu balugna Jerusalem, “Tahati na faghose jifla agne Jerusalem mala rikha tei! Jame te theo na, mana ginauna mei magra ka tahati, te theome rikha tahati na, tahati te gnafa te au ka namono igne ginauna kafe lehe.” 15 Aonu mare ne cheke eghu ka mana, “King, ghehati tarabana te mala eni unha te chekeni iagho na.” 16 Aonu king ne jifla Jerusalem baludi khetogna, thugna nei nogna mae biꞌo te gnafa teu igre. Nu mana ne lisei faleghu nabotho gaꞌase ka reꞌe mala reireghini nogna suga biꞌo na. 17 Kate jifla king baludi nogna naiknore ka namono na, mare mei ne posa ka suga te au ke kosigna namono na ne gnafa katha vido. 18 Aonu nogna mae biꞌo mana igre ne jajagha ne mei salaꞌu ka mana baludi mae soldia te mala reireghini mae king. Mae igre maedi Keret nei Pelet. Eghuteuna namno gobi soldia funudi Gat jare Filistia, mare jaola jajagha ne tei salaꞌu. 19 Eghuteuna king ne cheke eghu ka mae Itai, maegna Gat igne, “Te keli na ghotilo ke figri mala au balugna nomi king majaghani Absalom. Naugna ghotilo maemi delei ka kantri te khaba fara. Ghotilo neke rikha kokodi nomi namonore neke mei au agne. 20 Ghotilo mei au katha vido kmoꞌei kolho agne balugu iara. Theome doglo iara te hata ghami ghotilo te tei tafri balugu iara na. Naugna iara theome laseni ka vido aheva nate tei au iara na. Te keli na iagho hata mae kheramu igre mala ke kafe pulo. Iara toreni Lord mala fablahi ghami nei reireghi fakeli ghami eghu.” 21 Nu mae Itai ne cheke eghu ka mae Devet, “Ka nanghagna Lord mae ihei te karha te tifa, eghuteuna iagho mae ihei te mae king gna Israel, iara thofno nhaꞌa cheke kate tutuani. Namono aheva te tei iagho na, neuba iagho ne tei karha ba lehe, iara ginauna tei balumu.” 22 Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Uve! Mei balumi ghehati sagho!” Aonu mae Itai ne tei baludi mae te leghuni mana re nei tharaknadi teure ne tei balugna king. 23 Kate jifla king Jerusalem baludi mae te leghuni mana re, naiknore ne tanhi fabiꞌo fara. Aonu king ne tei kasa ka glogu Kidron, eghuteuna naiknore leghu brou ne tei posa ka namono nagou na. Mae Devet ne hata fapulo Bokis Blahi na Jerusalem 24 Ka narane igre, pris Sadok nei keha mae Livaet eghu pala nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Chekegna God na ne haghe ka thogele na ne nhaꞌa soru pari. Eghuteuna pris Abiata au neu ka Bokis Blahi igne ne ghilei jifla fahui naiknore Jerusalem. 25 Aonu king ne cheke eghu ka mae Sadok, “Ghotilo ke hata fapulo Bokis Blahi igne Jerusalem. Jame te kelitagna Lord ka iara na, mana ginauna nake hata fapulo ghau iara mala ke filoni iara Bokis Blahi igne balugna suga tapuale te au tagna na. 26 Nu jame te theome kelitagna mana ka iara na, iara na lisa lao ghau thegu mala eni mana unha te ghathoni ka iara na.” 27 Mae Devet neke cheke eghui ka mae Sadok, “Nogu cheke iara igre glolau ka iagho ba theo? Ghopa mae Abiata hata thumu Ahimas, balugna mae Jonatan thugna Abiata igre ke pulo Jerusalem. 28 Ghehati ginauna tei au ka namono nagou rhegna vido mala kasa ka khoꞌu ia. Eghuteuna ghehati ginauna ofou ka vido igne ghilei nomho cheke ka ghotilo.” 29 Aonu mae Sadok ghe mae Abiata ne hata nogna Bokis Blahi God na neke pulo Jerusalem. 30 Eghuteuna mae king ne thofno diꞌanagnafa gna fara. Aonu mana ne hata koko nogna sadol na ne toku tafru phaꞌu gna na. Mana tanhi fabiꞌo ne haghe ka Thogele Gaju Olivi. Eghuteuna naikno te gnafa te tei balugna mana igre jaola ne toku tafru phaꞌudire balu tanhi. 31 Kate nomhini king te tei mae Ahitofel te toghoni mae Absalom igne, mae Devet ne tarai eghu, “Lord God, iagho figri nogna farirhiu mae Ahitofel igne mala fameomekro kolho!” 32 Mae Devet haghe ka thogele Oliv ne tei ka vido blahi te mala tarai ka God na. Mae Devet ne thafoni mae Husae, kaisei mae ka vikegna mae Aki. Mae Husae ne rerheku nogna pohe na, aonu mana ne ghiha glose ka phaꞌugna na, fagaglana gna nogna diꞌanagnafa na. 33 Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mae Husae, “Jame mei iagho balugu iara na, iagho jame theome togho ghau iara kolho. 34 Nu jame te magnahaghei togho ghau iara teuna, iagho ke pulo Jerusalem mala tei cheke eghu ka mae Absalom, ‘King, iara nou mae gloku iagho. Tifa na iara neke loku ranghini mae kmamu iagho, nu gognarona iara magnahaghei te loku ranghi nigho iagho.’ Ka puhi igne iagho tangomana te figri nogna cheke mae Ahitofel igre mala theo nafudi kolho. 35 Phei mae pris, mae Sadok ghe mae Abiata ra ginauna jaola au Jerusalem. Eghuteuna iagho ginauna cheke ka phiamare gobigna lepo teke nomhidi iagho ka sugagna king. 36 Thudi phiare, mae Ahimas ghe mae Jonatan ra au baludi phia mae kmadire. Thoutonu te gnafa te nomhidi iagho igre, fanomhidi phiamare mala ke mei toutonu ka iara.” 37 Aonu mae Husae nogna advaesa mae Devet igne neke pulo Jerusalem. Eghuteuna mana ne posa lao ka namono na kate ruma meila mae Absalom ka namono na. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.