Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Fapea Kronikols 32 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Armi gna Asiria mei ne magra Juda

1 Ke leghudi gobigna lepo te edi King Hesekaea eigna te leghuni mana chekegna Lord te tutuani na, King Senakerib gna Asiria haghe Juda balu nogna armi. Mare magra ka nodi namono naiknodi Juda te bara te lithui ka thina igre, eigna king gna Asiria igne magnahaghei te hata namono igre.

2 Kate filoni glani King Hesekaea, King Senakerib te magnahaghei mei magra Jerusalem teu igne,

3-4 mana ne cheke baludi nogna mae biꞌo nei nogna mae armi teu igre. Mare kaisei gaoghatho ne tatafru glokha khoꞌu te au ke kosigna namono biꞌo Jerusalem mala theome koꞌu armi gna Asiria kate mei mare ka vido igne. Aonu mae biꞌo igre ne hata kmana mae, eghuteuna mare jifla ne tei ke kosi namono ne tatafru glokha khoꞌu igre.

5 Eghuteuna king neke horo fakeli bara thinagna namono biꞌo Jerusalem teke groꞌe na neke nanhaꞌa suga mala toetoe ke kligna gna. Eghuteuna ke kosigna bara thina igne, mare neke eni fapea bara thina na ne lithui ka namono igne. Eghuteuna mare ke jaola ke horo fakeli bara thina igne mala fafofodu glose ka vido te kiloi mare nogna Namono Biꞌo King Devet. Eghuteuna mana chekedi nogna mae glokure mala tarabana kmana glepo mala magra nei greoreo mala tafra jata.

6 Ke leghugna igne, mae Hesekaea ne vahidi hatimare mae komanda mala batudi maedi Jerusalem. Eghuteuna mana kilodi mare mala kafe salofodu mei ka glalaba rhegna grengatha te bara te ligoho ka thina na. Aonu mana ne cheke eghu mala farerheta gaoghathodi mare re,

7 “Kegra heta, thosei mhaghuni king gna Asiria balugna nogna armi biꞌo na! Nolaghi te au ka tahati na biꞌo salaꞌuni nogna nolaghi king na.

8 Mana au nogna nolaghi, nu nogna nolaghi mana tuana mei funugna ka naikno kolho. Nu tahati au tada nogna nolaghi Lord noda God. Mana ginauna magra ranghi ghita mala uluni tahati magra igne.” Aonu nogna cheke King Hesekaea igne ne farerheta gaoghathodi mare re.

9 Ke leghu, king gna Asiria haghe balu nogna armi ne magra ka namono Lakis, eghuteuna mana ne kuru teidi nogna mae biꞌo re Jerusalem mala tei cheke ka King Hesekaea baludi naiknodi Juda te au balugna mana ka namono biꞌo Jerusalem.

10 Mana ne cheke eghu, “Iara King Senakerib gna Asiria, naugna unha sagho te theome blongho gaoghathomu na te au fabrahu ghotilo ke lamnagna namono Jerusalem kate mei magra iara gnea?

11 Jau King Hesekaea gne chaghi ghami ghotilo cheke eghu, ‘Lord noda God tahati igne ginauna fakarhi ghita ka khamegna king gna Asiria.’ Theo, mana chaghi ghami ghotilo kolho. Mana ginauna falehe ghami ghotilo kolho ka grofo nei roi koꞌu eghu.

12 Mana thegna si teke paꞌe sorudi vido blahi nei nogna olta Lord God igne, eghuteuna mana cheke ghami ghotilo mala tarai nei gahu fafara eghu ka kaisei god ngala Jerusalem.

13 “Ba? Theome lasedi si ghotilo glepo teke edi iara nei kuꞌeda ra teku ka keha kantri tifa ra? Nodi god keha naiknore theome fakarhidi mare ka nogu nolaghi iara na!

14 Ghotilo fariuriu ghathoni igne! Theo kaisei god aheva nga teke fakarhini ihei ka king di Asiria tifa ra. Eghume unha eghu ghathomi ghotilo na, nomi God ghotilo na ginauna fakarhi ghami ghotilo?

15 Ghotilo thosei snakreni Hesekaea mala chaghi ghami nei batu fadiꞌa ghami jateula tuana eghu! Ghotilo thosei fatutuani ni mana! Theo kaisei nodi god keha kantri are teke fakarhidi nodi naiknore ka nomi nolaghi ghehati na! Iara cheke fadoglo ari ka ghotilo, nomi God ghotilo na theome tangomana te fakarhi ghami ghotilo na!”

16 Mae biꞌodi Asiria igre edi kmana cheke mala cheke faparini Lord God, nei cheke faparini Hesekaea nogna mae gloku God.

17 Letas teke rioriso king gna Asiria igre thofno cheke faparini Lord nodi God mae Israel. Mana neke cheke fadiꞌa eghu, “Nodi god naiknodi keha kantri are theome tangomana te fakarhidi mare ka nogu nolaghi iara na, eghuteuna nogna god Hesekaea tuana ginauna jaola theome tangomana te fakarhidi nogna naikno mana re ka nogu nolaghi iara na.”

18 Eghuteuna mae biꞌodi Asiria igre ne eha fabiꞌo eidi glepo igre ka cheke Hibru. Mare eni igne mala mhaghu nei bobolo nodi fara eghu naiknodi Jerusalem kate bara te lithui ka thina igne. Ka gaoghathodi mare na, puhi igne nate tangomana mare nate uluni namono biꞌo igne.

19 Mare cheke faparini nodi God naiknodi Jerusalem nafnata puhi te cheke faparidi nodi mumuju god keha kantri teke horo kolho ka khame naikno.

20 Aonu King Hesekaea ghe Profet Isaia thugna Amoj, phiamare tarai ka God ne eha fabiꞌo haghe kligna mala toghodi.

21 Aonu, Lord ne kuruni kaisei engel mala aknu falehedi soldia te gnafa nei mae komanda di Asiria te au falithuini Jerusalem. Aonu king gna Asiria gne neke figri ka nogna kantri na, eghuteuna mana ne mamaja nogna fara ka tathadi nogna naiknore. Ke leghu, kate tei mana ka Sugablahi nogna god na, phei thugna mana re hata naflahi ne aknu faleheni mana.

22 Ka puhi tuana Lord ne fakarhini King Hesekaea nei naikno gna Jerusalem ka nogna nolaghi King Senakerib. Eghuteuna mana jaola fakarhidi ka keha naokare nei reireghidi eghu nogna naiknore mala au ka pharikeli baludi kantri te gnafa te au faligohodi mare.

23 Leuleghu fata na, kmana naikno mei Jerusalem, hata mei gano mala tusu ranghini Lord, nei tusu lao namha ka King Hesekaea. Eghuteuna funu ka narane tuana, naikno ka namono te gnafa igre ne ghatho tahuni King Hesekaea.


King Hesekaea ne fogra nu jaola fahaehaghe fara

24 Kaisei fata, King Hesekaea ne thono fogra fara ne namo lehe. Aonu mana ne tarai, eghuteuna Lord ne tusu ranghini mana kaisei fagaglana ka mana neke keli fapulo mana.

25 Nu mana thono fahaehaghe fara ne theome cheke tegio eidi gobigna lepo teke edi Lord ka mana re. Aonu diꞌatagna Lord na ne soru ke klignadi naiknodi Jerusalem ghe Juda.

26 Nu ke leghu na, Hesekaea nei naiknodi Jerusalem teu gre ne tughu nagnafa, eghuteuna mare neke theome fahaehaghe. Aonu Lord neke theome paradi naiknodi Jerusalem ghilei thoke ke leghudi narane glehegna King Hesekaea.


King Hesekaea dedei nei fnakno nanghagna na

27 King Hesekaea dedei fara, eghuteuna naiknore ghatho tahuni mana. Mana horo chogho mala lilisei nogna gol, nei silva, nei famane thina, nei khakla gaju mala famane nonghari ganore, nei greoreo mala tafra ka jata, nei keha famane glepo.

28 Eghuteuna mana jaola horo suga mala lilisei gano, nei waen majaghani, nei oliv oel. Eghuteuna mana horo sugadi buluka, nei vido audi sipu nei nanigot.

29 God tusu ranghini mana kmana sipu nei buluka, nei kmana keha famane glepo. Hesekaea jaola babana kmana namono.

30 King Hesekaea igne mae ihei teke fofotho foflogna glokha khoꞌu Gihon, eghuteuna mana dokha khoꞌu igne doglo ne tei posa ke mosu gna nogna Namono biꞌo King Devet. Gobigna lepo teke edi mana re thofno keli fara.

31 Kate nomhini king gna Babilonia thoutonu eigna God te eni fagaglana igne Juda na, mana ne kurudi keha nogna mae biꞌo mala tei hironi gaoghathogna fagaglana igne. Nu ka narane tuare, God magnahaghei te fariuriuni King Hesekaea mala hironi gaoghathogna unha teke eni mana na, aonu mana ne snakreni Hesekaea mala leghuni gaoghathogna thegna na.


King Hesekaea ne lehe
( 2Ki 20:20-21 )

32 Keha glepo teke edi King Hesekaea, nei glepo teke edi mana te mala ghatho tahuni Lord teu igre, mare neke rioriso soru ka nogna mifi Profet Isaia thugna Amoj ka Buka Eidi Glepo Teke Edi King Di Juda nei Israel.

33 Kate lehe mana na, mare ne giugiluni mana ka famane bekudi vikegna King Devet. Naikno te gnafa Juda nei Jerusalem teu igre thofno ghatho tahuni mana. Aonu thugna mana Manase igne neke tughuni mana neke kegra king.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan