Fapea Kronikols 20 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMae naoka mei ne magra ka naiknodi Juda 1 Ke leghu, armigna Moab, nei armigna Amon, nei armigna Meun eghu mei ne magra ka King Jehosafat. 2 Eghuteuna keha mae mei ne cheke eghu ka Jehosafat, “Kmana soldia mei funudi ke maghati Thongna Lehe mala magra ka iagho. Mare la mei posahi ka namono Hasason-Tama.” Hasason-Tama igne fapea nanghagna namono En-Gedi. 3 King Jehosafat nomhini igne ne mhaghu nogna fara, aonu mana ne tarai ka Lord. Mana ne fatei cheke ka naiknodi Juda mala dangna ka vido narane te mala tarai igre. 4 Eghuteuna naikno ka namono te gnafa Juda igre ne kafe mei Jerusalem mala tarai nei toreni God mala toghodi. 5 Kate kafe khapru mei naiknodi Juda nei Jerusalem teu igre ka glalaba majaghani ke ulugna nogna Sugablahi Lord igne na, King Jehosafat kegra haghe ne tarai. 6 Mana ne tarai eghu: “Lord, nodi God kuꞌemi ghehati ra, iagho au kligna eghuteuna iagho funei frunidi kantri te gnafa ka nauthoglu igne. Iagho nheta fara, nei iagho au nolaghi fateote'o. Theo kaisei naikno tangomana te ulu nigho iagho na. 7 Nomi God, iagho neke khi fajifladi naikno teke kulu au ka namono igne, eghuteuna iagho neke snakre lao namono igne ka kuꞌemi ghehati ra mala au fabrahu tagna. Naikno tura vikegna Ebraham kheramu iagho ia. 8 Vikegna Ebraham ra neke au ka namono igne, eghuteuna mare neke horo Sugablahi igne mala ghatho tahuni nigho. 9 Lord, jame kaisei puhi biꞌo thokedi mare, mare tangomana te mei tarai ka Sugablahi igne, vido aheva te mala tufru soru nigho. Eghuteuna kate diꞌanagnafa na, mare tangomana te tanhi ari ka iagho na. Eghuteuna neubane magra biꞌo, ba kaisei fogra diꞌa, ba narane grofo, iagho tangomana te nomhidi nei fakarhidi teu mare na. 10 “Nu gognarona, armigna Amon, nei armigna Moab, nei armigna Idom teu igre mei mala magra ka ghehati. Tifa, kani teke jifla Ijep kuꞌemi ghehati tifa ra, iagho neke theome snakre ghami ghehati mala hata nodi namono naikno igre, eghume mare neke theome goigoni kaisei nodi glepo mare. 11 Nu gognarona mare mei tughu fapulo puhidi kuꞌemi ghehati ra, mare fariuriu khi fajifla ghami ka namono teke tusu mei iagho ka ghehati igne. 12 Nomi God, paradi sagho mare. Ghehati theome nheta te mala magra ka armi biꞌo te mei magra ka ghehati igne. Ghehati theome laseni unha nate eni na, nu ghehati filo ari ka iagho kolho te mala togho ghami na.” 13 Ka narane tuana, maedi Juda baludi goro gaꞌase nei goro sua teure ne kegra ke ulugna nogna Sugablahi Lord na. 14 Aonu Tharunga gna Lord na ne soru mei ke kligna gna kaisei mae Livaet ka vikegna mae Asaf te au teu baludi mare na. Mae igne mae Jahasiel, thugna mae Sekaraea. Mae Sekaraea gne thugna mae Benaea. Mae Benaea gne thugna mae Jehiel. Mae Jehiel gne thugna mae Matanaea. 15 Aonu mae Jahasiel kegra haghe ne cheke eghu, “King Jehosafat nei ghotilo te gnafa te au Jerusalem nei Juda teura, fanomho fakeli ghotilo ia. Igne unha te chekeni Lord na, ‘Neuba ghotilo ne magra ka armi biꞌo, ghotilo thosei snakredi nagnafami are mala glaꞌe soru, ba mhaghu eghu. Naugna magra igne theome nomi ghotilo, nu nogu iara. 16 Nathuꞌu na ghotilo ginauna tei magra ka mare. Mare ginauna leghuni mei nabrou te haghe ka thogele Sis. Eghuteuna ghotilo ginauna tei posa ka mare kate mei thoke mare ka gerigna glogu ke maghati gna namono nagou Jeruel. 17 Ka narane tuana, ghotilo thosei magra ka mare. Nu ghotilo kegra heta, tarabana ofou kolho. Iara ginauna magra ranghi ghami ghotilo, eghuteuna ghotilo ginauna filo ghau iara Lord nate uludi mare na. Ghotilo thosei mhaghu nei glaꞌe soru eghu. Nathuꞌu na ghotilo ginauna tei ke uludi mare, eghuteuna iara ginauna au balumi ghotilo.’ ” 18 Aonu Jehosafat pogho soru pari eghuteuna tathagna nei foflogna teu manare ne tei ka glosero, eghuteuna naiknore ne pogho soru pari balugna mana ne tarai ka Lord. 19 Eghuteuna keha mae Livaet ka vikedi mae Kohat ghe mae Kora kegra haghe ne eha fabiꞌo mala kilofnaknoni Lord, nodi God mae Israel. 20 Hamerane boibongi ka keha narane na, hatimare mae soldia ne tarabana mala tei ka namono nagou rhegna namono Tekoa. Eghuteuna kate tei mare na, King Jehosafat ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo maemi Juda nei Jerusalem, fanomho fakeli ghotilo ia! Fatutuani ka Lord, noda God, eghuteuna mana ginauna farheta ghami ghotilo. Ghotilo fatutuanidi nodi cheke nogna mae profet manara, eghuteuna ghotilo ginauna tangomana te uludi mae naoka re.” 21 Eghuteuna kate ghusnadi te gnafa gaoghathodi naiknore, mana ne vavahi keha mae mala koje kilofnaknoni Lord tei ke ulugna armi na ne koje eghu, “Tahati cheke tegioni Lord, naugna mana namha ghita fabrahu.” 22 Kate funu koje mare te kilo fnaknoni Lord na, Lord ne lilisei phighoro ranghidi soldia di Amon, nei Moab, nei Idom eghu te magnahaghei mei roꞌeni Juda. Nu mare ne theome tangomanadi, 23 naugna soldia di Amon nei soldia di Moab teu igre ne magra ka soldia di Idom, eghuteuna mare aknu falehe ne hui soldiadi Idom. Aonu soldia di Amon nei Moab teu igre neke magra farithedi ne falehedi thedi. 24 Kate mei soldia di Juda ka vido igne te filo soru ka armi biꞌo ka namono nagou igne, mare ne filodi kolho thinidi soldia te lehe re, theo kaisei mae ka naoka igre te rikha na. 25 Aonu, King Jehosafat baludi nogna soldia manare tei ne hata nodi gobigna lepo mae te lehe igre. Mare hata kmana buluka, kmana glepo mala magra, kmana pohe, nei keha famane glepo. Mare pulei glepo ka vido igne nabagna thilo narane. Mare theome tangomana te hata fateo gobigna lepore, naugna kmana fara. 26 Fati narane ke leghugna magra igne, mare ne salo fodu ka glogu Beraka mala kilo fnaknoni Lord. Eghume, nanghagna vido igne mare kiloni glogu igne Beraka ghilei mei posa ka narane igne. Gaoghathogna Beraka gna, “Kilo fnakno.” 27 Aonu King Jehosafat ne batudi soldia di Juda nei Jerusalem neke figri Jerusalem. Mare ne thofno glealeꞌa fara naugna Lord ne uludi nodi naoka re. 28 Kate mei Jerusalem, hatimare mae Livaet ne lalahu ka thua nafnata gita, nei ifu ka trampet eghu ne kafe tei ka Sugablahi na mala kilo fnaknoni Lord. 29 Kate nomhini igne, naiknodi keha kantri are ne mhaghu nodi fara, naugna Lord ne uludi nodi naoka mae Israel. 30 Eghume nogna kantri King Jehosafat igne au ka pharikeli baludi kantri te gnafa te au faligohoni mana. King Jehosafat ne lehe ( 1Ki 22:41-50 ) 31 Jehosafat neke tolufulu glima finogha gna neke funei fruni nga mana Juda. Eghuteuna mana neke funei fruni Jerusalem varadaki glima finogha. Idogna mana na, Asuba thugna gaꞌase Silhi. 32 Mana edi kmana glepo te doglo ka tathagna Lord jateula teke edi kmagna King Asa tifa ra neu. 33 Nu mana neke theome paꞌe soru nodi vido blahi naikno bongihehe te au ka thogele igre, eghume naiknore theome thofno ghatho tahuni nodi God kuꞌedi tifa ra. 34 Keha glepo teke edi Jehosafat funu ka narane teke king te mei posa ka narane leghu lahu na, mare neke rioriso soru ka nogna Buka mae Jehu, thugna mae Hanani, nei ka Buka Eidi King di Israel. 35 Kaisei fata, King Jehosafat neke eni kaisei nhaꞌa cheke balugna King Ahasaea gna Israel mae ihei te edi kmana glepo te diꞌa. 36 Eghuteuna phiamare kaisei gaoghatho ne horo vaka biꞌo igre Esion-Geba mala hata kako tei Tasis. 37 Aonu Profet Eliesa thugna mae Dodavahu, maegna Maresa igne tei ne cheke ranghini Jehosafat, ne cheke eghu ka mana, “Naugna iagho ne kaisei gaoghatho balugna King Ahasaea, Lord ginauna goigoni vaka biꞌo te horo ghopa are.” Eghume vaka igre ghorho neke theome tei Tasis. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.