Fapea Kings 7 - Buka Blahi Ka Cheke Holo1 Nu mae Elisa ne cheke eghu, “King! Fanomho mei ka nogna cheke Lord igne! Nathuꞌu jateula gognarogne teuna, praes di glima kilo flaoa re thono pari fara ka kaisei silva koen kolho, eghuteuna nabotho kilo bali na kaisei silva kolho eghu ka grengatha gna namono biꞌo Samaria!” 2 Kaisei mae biꞌo te tei koba balugna king na ne cheke eghu ka mae Elisa, “Iagho chaghi! Neuba Lord ne tothora maloa na ne tofa soru gano gna kligna na gognarogne meuna, foligna gano na theome tangomana nate soru na!” Mae Elisa ne cheke eghu ka mana, “Iagho ginauna filoni ka tathamu themu na glepo igne, nu iagho ginauna na theome ghamuni kaisei glepo ka gano igre.” Armi gna Siria na ne rikha 3 Ka narane igne, fati mae te au kmana thubu biꞌo te kiloi leprosi ka thinidi re au neu ke kosi grengatha gna namono biꞌo Samaria. Eghuteuna mare ne cheke eghu fari thedi, “Naugna unha si tahati te ofo teu agne nate ghilei lehe gnea? 4 Tahati theome tangomana te tei lamna namono na, naugna tahati ginauna lehe kolho ka grofo. Eghuteuna jame au teu tahati agne na, tahati ginauna jaola lehe. Jau tahati na faghila ari kate au armi gna Siria gno mala snakre lao ghita theda ka khamedi mare. Jame te falehe ghita mare na, tahati mala lehe. Nu jame te theome falehe ghita mare na, tahati na karha.” 5 Aonu kate funu romno soru na, mare ne tei ka vido aheva te au armi gna Siria. Nu kate posa mare ka vido igne na, theo kaisei mae te au jare na. 6 Naugna Lord neke snakredi maedi Siria gre neke nomhini kaisei naogla te jateula naogla gna armi biꞌo balu hose nei chariot teu igne. Aonu mare ne cheke eghu fari thedi, “King gna Israel gne, mana jame neke folidi mae Hit nei king gna Ijep mala mei magri ghita tahati!” 7 Aonu kate funu romno soru na, mare kegra haghe ne rikha kokodi nodi suga tapuale, nodi hose, nei nodi dongki teure ne rikhani nakarhadi na. 8 Kate mei fati mae igre ka kaisei suga tapuale jare, mare ne ruma lamna ne filodi gobigna lepo te au teu lamna suga na. Aonu mare ghamu nei koꞌu neu, eghuteuna mare ne hata silva nei gol nei pohe eghu teke au teku ka suga tapuale igne ne pophoru. Mare jaola ne tei ruma ka keha suga tapuale na ne enila nafnata puhi igne. 9 Aonu mare ne cheke eghu fari thedi, “Tahati gne la eni unha te theome doglo na! Tahati hata nonomho te keli na gognarogne, nu tahati tathaji malada theda kolho. Jame ofo meu me ghilei hamerane tahati meuna, mare ginauna para ghita tahati. Tahati na tei gognarogne mala cheke ka nogna mae biꞌo mae king ra.” 10 Aonu mare neke figri ka namono biꞌo na, eghuteuna mare ne kilodi mae te reireghi gna grengatha gna namono biꞌo na ne cheke eghu, “Ghehati neke tei ka nodi namono maedi Siria ra, nu ghehati ne theome filoni kaisei mae jare, nei ghehati theome nomhini kaisei mae te cheke na. Nodi suga tapuale re au fakeliau kolho, eghuteuna hose nei dongki teure haru maku ngala.” 11 Eghuteuna mae te reireghini grengatha gna namono na ne eha eigna nonomho igne ka naiknore mala tei toutonu ka mae biꞌo te au ka suga gna king. 12 Aonu king kegra haghe bongiro ne cheke eghu ka nogna mae biꞌo re, “Iara ginauna chekeni ka ghotilo unha te eni maedi Siria ka tahati igne! Mare laseni te rofo tahati gognarogne, eghume mare jifla kokodi nodi suga tapuale nei nodi gobigna lepo teure mala tei poru mata. Jau mare ghaoghatho mala jifla tei hiro gano eghu tahati nu mei me loki ghita tahati eghu. Eghuteuna mare ginauna mei ruma ka namono biꞌo gne.” 13 Kaisei nogna mae biꞌo mana na ne cheke eghu, “King, kmana naikno agne la lehehi, eghuteuna iheire te karha nga teu igre ginauna na theome raugha lehe la. Tahati au ngau keha hose. Te keli na iagho vavahi keha mae, eghuteuna iagho snakredi mare mala hata glima hose tuare. Mare tangomana te tei te filoni unha teke eni jare na.” 14 Aonu mare ne vavahi keha mae, eghuteuna mare ne hata phei chariot. Eghuteuna king ne cheke ka mare mala tei filoni unha te thokeni armi gna Siria. 15 Mae soldia igre ne tei leghuni nabrou te tei thoke ka khoꞌu Jordan. Ka nabrou igne, mare ne filodi pohe nei keha nodi glepo mala magra eghu teke koko maedi Siria gre ka teke rikha mare na. Aonu mare pulo neke toutonuni ka mae king. 16 Aonu, naikno te au teu ka namono biꞌo Samaria jifla ne tei ka vido teke au armi gna Siria tifa na. Mare ne vavaro nodi gobigna lepo teke nodi armi gna Siria na. Eghume ka narane tuana, mare ne foli glima kilo flaoa nei nabotho kilo bali neu ka kaisei silva kolho, igne ne thofno horoghoto ka unha teke chekeni Lord na. 17 King ne vahini mae biꞌo te tei koba balugna na mala reireghi grengatha gna namono biꞌo na. Eghuteuna kate chari te mei naiknore mala jifla kosi teure, mare huju soruni nei tapla ke kligna gna neu mae igne ne ghilei lehe. Igne ne horoghoto fara ka unha teke chekeni mae profet Elisa kani teke tei king teke filoni mana na. 18 Glepo igre ne thofno thoke mei jateula teke kulu cheke eghu mae Elisa nogna mae profet God ka king ia neu, “Nathuꞌu jateula gognarogne teu na, mare ginauna foli glima kilo flaoa ka kaisei silva, eghuteuna nabotho kilo bali ka kaisei silva eghu ka grengatha gna namono biꞌo Samaria.” 19 Tifeiro na nogna ofisa king na neke cheke eghu ka Elisa, “Iagho chaichaghi! Neuba Lord ne tothora maloa gne ne tofa soru gano gna kligna na, foli gna gano na ginauna theome soru.” Nu mae Elisa neke cheke eghu ka mana, “Iagho ginauna filoni igne ka tathamu themu na, nu iagho ginauna theome tangomana te ghamuni kaisei glepo ka gano igre.” 20 Eghuteuna igne ne thofno thokeni mana, naugna naiknore neke tapla ke kligna gna mana ka grengatha gna namono biꞌo na neke lehe neke theome ghamuni kaisei gano. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.