Fapea Kings 6 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMae Elisa ne toghoni kaisei mae profet neke hata fapulo kheꞌigna nhirama na 1 Aonu kaisei narane keha mae ka tothoghei profet igre ne cheke eghu ka mae Elisa, “Nomi suga ghehati igne, thono ikoi fara! Theome nabami ghehati. 2 Te keli na iagho snakre ghami ghehati mala tei kato thaba ka geri khoꞌu Jordan mala horo keha suga na.” Eghuteuna mana ne cheke eghu ka mare, “Keliu kolho, tei si ghotilo.” 3 Aonu kaisei mae profet ne cheke eghu, “Mae biꞌo, ghehati magnahaghei nigho iagho te mei balumi ghehati.” Eghuteuna mae Elisa ne cheke eghu, “Uve, iara ginau ari balumi ghotilo.” 4 Aonu mana ne tei baludi mare. Mare tei ne thoke ka khoꞌu Jordan ne funu kato gaju. 5 Kaisei mae ka mae profet igre ne kato kaisei gaju, eghuteuna kheꞌigna nogna nhirama mana igne snamhu ka gajugna na ne tei khoko lamna khoꞌu. Aonu mana ne eha eghu ka mae Elisa, “Mae biꞌo, nhirama igne nogna kaisei mae ngau!” 6 Mae Elisa ne ghusna eghu, “Neke khoko aheva?” Mae profet igne ne falalase ka mae Elisa vido aheva te khoko na. Aonu mae Elisa ne kato kaisei gaju, ne koko soru ka khoꞌu na. Eghuteuna nhirama igne ne thagra haghe ne phogla. 7 Eghuteuna mae Elisa ne cheke eghu ka mana, “Hata sagho.” Aonu mana pogho soru ne hata nhirama igne. Mae Elisa ne theome snakreni armigna Siria 8 Kaisei narane, king gna Siria mei ne magra ka maedi Israel. Leuleghu fata na mana faidu koba baludi nogna mae ofisa re, “Tahati na tei au ka kaisei vido jare Israel.” 9 Nu leuleghu fata na mae Elisa, nogna mae profet God igne laseni vido aheva te magnahaghei tei au mae Siria igre. Aonu mana ne fatei cheke ka king gna Israel mala thosei tei namo ka vido igne. 10 Aonu kate nomhini king gna Israel cheke igne, mana ne fatei nonomho ka hatimare mae soldia mala kulu tei au ka vido aheva te magnahaghei mei au tagna maedi Siria igre. Eghuteuna kate mei mae Siria ka vido igne, mare filodi maedi Israel gre auhi jare kaikaliti mala magra. Aonu mae Siria ne theome mei au ka vido tuana. Nafnata puhi igne mae Elisa chekeni koba kmana fata ranghini king. 11 Eghuteuna king gna Siria filoni igne ne diꞌatagna fara, eghuteuna mana ne kilo meidi nogna mae ofisa re ne cheke eghu ka mare, “Cheke meini ka iara! Mae ihei ka ghotilo te toghoni koba king gna Israel igne?” 12 Kaisei mae biꞌo ne cheke eghu, “King, theo kaisei mae ka ghehati te tangomana te eni nafnata puhi igne. Nu mae Elisa, mae profet gna Israel igne kolho te cheke ranghini king gna Israel gobigna lepo te magnahaghei edi tahati re. Neuba iagho ne cheke neu lamna ka nou chogho mala thuru na, mana laseni ngala.” 13 Aonu king ne cheke eghu, “Ghotilo tei filoni vido aheva te au mae Elisa na. Eghuteuna ghotilo ginauna hata mae soldia mala tei lokini mana.” Ke leghu mare neke pulo mei ka king ne cheke ka mana te mae profet te au teu ka namono Dotan. 14 Aonu king ne fatei kmana soldia balu hose nei chariot. Mare tei ne posa ka namono igne bongiro ne kegra faligohoni. 15 Hamerane boibongi, nogna mae gloku mae Elisa igne ne dofra haghe ne jifla kosi. Aonu nogna mae gloku Elisa na ne filodi nodi armi mae Siria balu hose nei chariot, mare mei ne kegra ligohoni namono igne. Aonu mana figri ka mae Elisa ne cheke eghu ka mana, “Tore, mae funei! Maedi Siria gre la mei kegra faligoho ghitahi. Unha nate eni tahati ginauna?” 16 Nu mae Elisa ne cheke eghu, “Thosei mhaghu. Tutuani, mare au kmana soldia, nu tahati au tothoghei biꞌo salaꞌudi mare te mala togho ghita na.” 17 Eghuteuna mana ne tarai eghu, “Lord, tothora tathagna mana re mala filoni mana nou nolaghi iagho na.” Aonu Lord ne tothora tathagna mae gloku igne. Mana ne filoni thogele te au phiamare igne ne fodu ka hose nei chariot eghu ne jateula khaꞌaghi neu filodire. Mare ikotongana faligohoni mae Elisa. 18 Kate mei mae soldiadi Siria igre na, mae Elisa ne tarai eghu, “Lord, fadofudi sagho.” Aonu Lord ne fadofudi mala theome tangomana mare te fifilo na. 19 Eghuteuna mae Elisa ne tei cheke eghu ka maedi Siria gre, “Ghotilo la snivihi. Namono igne theome namono te hironi ghotilo na. Iara ginauna batu ghami ghotilo tei ka mae te hironi ghotilo na.” Aonu mana batudi mare ne tei ka namono biꞌo Samaria. 20 Kate tei ruma mare ka namono biꞌo igne, mana ne tarai eghu, “Lord, iagho tothora tathadi mae igre.” Aonu God ne tothora tathadi mae igre neke tangomana mare teke fifilo na. Nu ka teke phae mare tathadire, mare auhi Samaria. 21 King gna Israel na ne filodi soldia di Siria igre, eghuteuna mana ne ghusna eghu ka mae Elisa, “Ba mae biꞌo, iara na aknu falehedi mare?” 22 Nu mae Elisa ne cheke eghu ka mana, “Theo, iagho thosei falehedi mare. Jame te lokidi iagho ka magra na, iagho thosei aknu falehedi mare. Theome doglo te eghu iagho na. Iagho faghamudi nei fakoꞌudi eghu, eghuteuna ke kuru fapulodi ka nodi king na.” 23 Aonu king gna Israel ne eni kaisei gaghamu biꞌo maladi mare. Kate gnafa gaghamu biꞌo igne, mana neke kuru fapulodi ka nodi king na. Soldia di Siria igre ne au kmu katha vido kmoꞌei neke theome mei magra ka naiknodi Israel. Naiknodi Samaria ne kmoꞌe ka gano 24 Ke leghudi narane tuare, King Ben-Hadad gna Siria hata nogna armi na ne tei magra ka namono biꞌo Samaria, eghuteuna mare mei ne kegra faligohoni namono biꞌo igne mala magra ka mare. 25 Mare au neu jare ne ghilei thoke mei narane te theo gano ka namono biꞌo igne. Aonu gano re theome naba sileni te mala folidi re, naugna foligna gna gano na thono haghe fara. Kaisei phaꞌugna dongki na, mare foli ka nhana salei silva, eghuteuna kaisei kapu bini na, mare foli ka glima silva. 26 Kaisei narane, king gna Israel ne nolo tafri ke kligna gna bara thina gna namono biꞌo na, eghuteuna kaisei gaꞌase mei ne tanhi eghu ka mana, “King, nogu funei! Togho ghau!” 27 Eghuteuna king ne cheke eghu ka naꞌa, “Jame te theome tangomana Lord te togho nigho na, iara ginauna na jaola theome tangomana te togho nigho na, naugna iara ne theo kaisei wit ba waen. 28 Unha nou puhi iagho na?” Aonu naꞌa ne cheke eghu, “Tifei na, kaisei gaꞌase neke cheke eghu ka iara, ‘Gognarona, tapa ghamu thumu nalhaꞌu iagho igne, eghuteuna nathuꞌu na tapa ginauna ghamu thugu nalhaꞌu iara igne.’ 29 Aonu ghepa kuki thugu iara na ne ghamu. Nu ka keha narane na iara neke cheke eghu ka naꞌa, ‘Hata mei thumu iagho na mala ghamu tapa.’ Nu naꞌa neke pophoru thugna na ka iara.” 30 Kate nomhini king cheke igne, mana ne diꞌanagnafa gna fara ne rerheku nogna pohe na. Aonu kate nolo tafri mana ke kligna gna bara thina gna namono na, naikno te au rhegna bara thina igne ne filoni king te pipichi pohe thapa eigna nogna diꞌanagnafa na. 31 Aonu mana ne cheke faheta eghu balu diꞌatagna, “Gognarona, jame te theome khusu iara phaꞌugna mae profet Elisa thugna mae Safat igne, iara toreni God mala falehe ghau iara!” 32 Aonu king gna Siria igne ne kuruni kaisei mae mala hata mei mae profet igne. Ka narane igne, mae Elisa au neu ka nogna suga na baludi hatimare mae lida gna namono biꞌo na. Eghuteuna ame posa meinga mae igne ka suga na teuna, mae Elisa ne cheke eghu ka mae lida igre, “King gne mae mala falehe naikno. Mana kuru mei niu kaisei mae mala kusu phaꞌugu iara na. Mae tuana meiu gognarona, eghume kate mei posa mana agne na, ghotilo bobotho grengatha na, thosei snakreni mala mei lamna suga. Eghuteuna king gna Israel na jaola mei au ke leghugna mana.” 33 Kate cheke teu mae Elisa ka mae lida igre na, nogna mae gloku king na ne posa mei ka suga na. Eghuteuna kate posa mei na, king ne cheke eghu, “Tore! Lord la eni puhi biꞌo igne la thoke ghita tahati. Naugna unha si iara te ofoni mana mala fakarhi ghita teu gnea?” |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.