Fapea Kings 5 - Buka Blahi Ka Cheke HoloFogra mae Naman na neke gnafa 1 Mae Naman gne kaisei komanda ka armi gna Siria. Eghuteuna king gna Siria igne thofno magnahagheni nei keli tagnani eghu mae Naman. Naugna Lord neke toghoni mana mala tangomana armi gna Siria te uludi magra re. Mana kaisei mae soldia keli tutuani fara, nu mana au tagna kaisei fogra te diꞌa te kiloi leprosi ka thinigna na. 2 Kaisei fata tifa na, mae soldiadi Siria gre neke tei magra Israel, mare hata neke mei kaisei gaꞌase majaghani gna Israel. Gaꞌase igne loku ranghini khetogna mae Naman. 3 Kaisei narane, gaꞌase igne ne cheke eghu ka khetogna mae Naman, “Jame tei filoni mae profet nogu funei iara gne Samaria meuna, mana ginauna tangomana teke fakelini fogra te diꞌa ka thinigna funei na igne.” 4 Mae Naman nomhini cheke igne, aonu mana tei ne filoni king. Mana tei ne toutonu ka mana unha teke chekeni gaꞌase igne. 5 Eghuteuna king gna Siria igne ne cheke eghu, “Uve, iara ginauna rioriso kaisei letas mala hata tei iagho ka king gna Israel.” Mae Naman hata nogna letas king igne, eghuteuna mana ne hata thilo gobi phiatutu kilo silva, eghuteuna fitusalei kilo gol, eghuteuna nabotho famane pohe eghu ne tei balugna. 6 Letas hata te tei mana igne cheke eghu, “Mae ihei te hata te ari letas igne mae Naman, kaisei nogu mae biꞌo iara. Iara magnahaghei nigho iagho te fagnafani fogra te diꞌa ka thinigna mana na igne.” 7 Kate iuꞌiju king gna Israel letas igne, mana diꞌatagna ne rerheku nogna pohe na. Mana ne cheke eghu, “Kaisei puhi biꞌo signe! King gna Siria gne na fagnafani iara fogra mana igne eghu ka gaoghathogna na, nu iara theome God. Iara theo nogu nolaghi te mala fakarhini ba te mala faleheni naikno na. Iara laseni, mana magnahaghei te hironi kaisei nabrou te mala magra ka iara na kolho.” 8 Mae Elisa, nogna mae profet God igne, mana nomhini nogna cheke mae king igne ne diꞌa nagnafagna ne rerheku nogna pohe na. Aonu mae Elisa ne fatei cheke eghu ka king, “Naugna unha sagho te theome keli tamu ka puhi ignea? Iagho kuru meini mana ka iara agne, eghuteuna iara ginauna falalase ka mana te kaisei mae profet tutuani na au agne Israel.” 9 Aonu king kuruni mae Naman ne tei filoni mae profet. Mana ne tei balu hose nei chariot ne tei snoto ke ulugna nogna suga mae Elisa na. 10 Eghuteuna mae Elisa kuruni nogna mae gloku na ne tei cheke eghu ka mae Naman, “Iagho tei apu fitu fata ka Khoꞌu biꞌo Jordan, eghuteuna thinimu iagho na ginauna nake keli fapulo.” 11 Nu kate nomhini mae Naman cheke igne, mana ne thono diꞌatagna fara neke funu figri. Eghuteuna mana ne cheke eghu, “Iara jau na jifla mana kosi filo ghau, eghuteuna ngafa mei ke klignadi thubugu iara gre, eghuteuna kiloni nanghagna Lord nogna God na mala fakeli ghau neu sia! 12 Jauna phei khoꞌu biꞌo Abana ghe Fapa Damaskas igre ne thofno keli fara salaꞌudi khoꞌudi Israel igre neu sia! Ne faꞌunha site theome tangomana iara te apu ka phei khoꞌu igre mala teke gnafa fogra ignea?” Aonu mana diꞌatagna fara neke pulo ka nogna suga na. 13 Aonu nogna mae gloku mana re mei rhegna mana ne cheke eghu, “Mae biꞌo, jame te cheke nigho iagho mae profet te mala eni unha te ninhigrana na, iagho tangomana te eni na. Nu glepo te chekeni mana igne khogla bligi kolho. Naugna unha sagho te theome leghuni unha te chekeni mana igne mala teke keli fapulo thinimu na ia?” 14 Aonu mae Naman soru ka khoꞌu Jordan igne ne apu fitu fata leghuni unha teke chekeni mae profet Elisa na. Eghuteuna ke leghugna te apu te gnafa mana na, guligna mana na neke keli fapulo, eghuteuna thinigna mana na neke klino jateula guli sua majaghani neu. 15 Mae Naman baludi nogna mae gloku re neke figri ka mae nogna profet God. Mae Naman tei ne kegra ke ulugna mana ne cheke eghu, “Tutuani fara, gognarona iara laseni, nomi God ghotilo maemi Israel kolho te tutuani na. Eghume, iara magnahaghei nigho iagho te hata namha ikoi igne.” 16 Nu mae profet ne cheke eghu, “Theo. Iara nogna mae gloku Lord mae ihei te karha te tifa. Ka nanghagna mana, iara cheke kate tutuani, iara na theome hata kaisei glepo ka iagho.” Neuba Naman heta fara ka mae Elisa te mala hata namha na, nu mae Elisa ne theome magnahagheni ne theome hata. 17 Aonu mae Naman ne cheke eghu, “Jame te eghu na, iagho snakre ghau iara mala fafodu keha glose ka baeg biꞌo ka vido igne nabadi phei dongki igre teke pala teke pulo ka namono na mala horo olta ke klignadi. Eghuteuna funu gognarogne, iara ginauna na theome tangomana te fafara ka keha god delei na, nu iara ginauna na fafara ka Lord kolho. 18 Nu toreni Lord mala hata fadelei nakhibogu iara. Kate tei tarai nogu king iara gne ka nogna Sugablahi god Rimon igne, iara ginauna toghoni king mala nolo balugna mana. Eghuteuna jame te pogho soru iara balugna king ke lamnagna nogna Sugablahi Rimon igne na, snakreni Lord mala hata fadelei nakhibogu iara gre.” 19 Aonu mae Elisa ne cheke eghu ka mana, “Tei sagho, thosei nanga nou.” Aonu mae Naman jifla ne tei. Nu mana theome tei fakhaba ngau, 20 mae Gehasi, nogna mae gloku mae Elisa igne ne ghaoghatho eghu ka nagnafagna thegna na, “Nogu mae funei iara gne snakreni mae Naman maegna Siria igne neke tei kolho. Mala unha si mana te theome hata glepo teke magnahaghei tufa mae Naman ka mana ra? Ka nanghagna Lord te karha te tifa, iara cheke tutuani fara, iara na ngolho tei ke leghugna mae Naman, eghuteuna iara ginauna hata keha glepo ka mana.” 21 Aonu mae Gehasi ne tei ke leghugna mae Naman. Kate filoni mana kaisei mae te mei ke leghugna na, mae Naman ne krofu soru ka nogna chariot na ne kegra neu ka nabrou na. Mae Gehasi mei ne thafoni mana. Eghuteuna mae Naman ne ghusna eghu ka mae Gehasi, “Ba, gobigna lepore keli au kolho?” 22 Mae Gehasi ne cheke eghu, “Uve, gobigna lepore keliau kolho, nu nogu mae funei iara na kuru mei ghau iara mala cheke eghu ka iagho, ‘Gognaro ao ngala phei mae profet majaghani ne mei ka sugagu iara na. Phiamare mei funudi ka thogele ka nohi Efrem. Iagho famei tolufulu fati kilo silva, eghuteuna phei famane pohe eghu maladi phiamare.’ ” 23 Mae Naman ne cheke eghu, “Doglou kolho. Nu iagho na hata namno salei nhana kilo silva.” Eghuteuna mana cheke faheta ka mae Gehasi mala hata mana. Aonu mana ne fafodu phei baeg ka silva, eghuteuna nhaꞌa lao phei famane pohe baludi. Eghuteuna mae Naman ne kurudi phei nogna mae gloku re mala pala glepo igre mala kulu tei ke ulugna ka mae Gehasi. 24 Kate tei thoke mare ka thogele aheva te au sugagna mae Elisa na, mae Gehasi ne hata glepo igre, eghuteuna mana neke kuru fapulodi phei mae igre ka mae Naman. Aonu mana hata ne haghe glepo igre ne lilisei ka nogna suga na. 25 Aonu mana tei ne filoni mae Elisa, nogna mae funei na. Mae Elisa ne ghusna eghu ka mana, “Iagho neke tei aheva?” Nu mana ne cheke eghu, “Iara neke theome tei aheva nga.” 26 Nu mae Elisa ne cheke eghu ka mana, “Ghema, thosei chaghi. Ne theome filo nigho iara neu sagho ia? Tharungagu iara na au neku balumu iagho jare neke filoni mana teke krofu sukha ka nogna chariot na teke mei teke thafo nigho iagho ia. Theome doglo te hata pohe, ba sileni, ba nagare oliv, ba nagare grep, ba sipu, ba buluka, ba mae gloku, ba gaꞌase gloku teu iagho na. 27 Naugna te eni iagho igne, iagho nei vikemu iagho teu igre ginauna au papara fabrahu ka khabru leprosi teke au ka thinigna mae Naman na igne.” Kate jifla mae Gehasi ka mae profet Elisa na, khabru te diꞌa igne ne kasa ka mae Gehasi, eghuteuna thinigna mana na ne thofno vegha fara. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.