Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Fapea Kings 19 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


King Hesekaea toreni profet Isaia mala toghoni

1 Kate nomhini King Hesekaea nodi ripot mare igne, mana diꞌanagnafa gna fara ne rerheku nogna pohe na. Mana pipichi ka pohe thona ne tei ka nogna Sugablahi Lord na.

2 Mana ne kurudi mae Eliakim mae biꞌo te mala reireghi gna nogna suga biꞌo king na, ghe mae Sebna mae sekretri na, baludi hatimare mae pris biꞌo mala tei filoni profet Isaia thugna mae Amos. Mare jaola ne pipichi ka pohe thona.

3 Kate filoni mae profet na, mare ne cheke eghu ka mana, “Profet, King Hesekaea neke cheke eghu: Gognarogne kaisei puhi biꞌo thoke ghita tahati, eghuteuna tahati thono mamaja noda fara! Tahati jateula kaisei gaꞌase te namo karha sua, nu theome karha kolho teura eghu.

4 King gna Asiria igne neke kuru meini kaisei nogna mae komanda mala cheke faparini God mae ihei te karha te tifa. Tahati toreni Lord noda God mala nomhidi cheke te diꞌa igre, eghuteuna Mana ginauna paradi mare. Eghume tore ka God eida tahati naikno te karha nga teu gre!”

5 Kate hata mae Isaia nogna cheke King Hesekaea igre,

6 mana neke fatei cheke igre ka mana. “King, igne unha te chekeni Lord na: Iagho thosei mhaghudi nodi cheke nogna mae gloku mae king gna Asiria igne. Mare khogla cheke fapari ghau iara kolho!

7 Iagho thosei mhaghu! Iara ginauna figri gaoghathogna king gna Asiria na kate nomhini mana ripot igne mala ke pulo mana ka nogna kantri na. Eghuteuna mare ginauna aknu faleheni mana ka magra jare.”


King gna Asiria neke fapea cheke famamhaghuni King Hesekaea

8 Mae komanda gna Asiria igne laseni tela jiflahi nogna king na Lakis te tei magra ka namono Libna, aonu mana jifla Jerusalem ne tei Libna mala filoni king gna Asiria.

9 King gna Asiria igne ne nomhini kaisei ripot eigna kaisei armi gna Ijep te haghe balugna Tiahaka, king gna Kus, te mala mei magra ka mare na. Kate nomhini king igne, mana ne fatei kaisei letas ka King Hesekaea gna Juda ne cheke eghu ka mana,

10 “Iagho thosei snakreni God te fatutuani ni iagho igne mala chaghi nigho! Mana chekeni iara balugna nogu armi na ginauna theome tangomana nate hata namono Jerusalem.

11 Nu iagho nomhinihi unha te magnahaghei eni king gna Asiria ka keha kantri igre. Funu tifa te mei na, ghehati goigonidi koba mare. Ba? Aheva nate rikha te tei iagho na?

12 Kuꞌegu iara tifa ra neke roꞌedihi namono biꞌo Gosan, Haran, nei Resef, neke falehedi naiknodi Eden teke au Telasa ra. Nodi god naikno igre neke theome tangomana teke fakarhidi mare na.

13 King di Hamat, Apad, Sefavaem, Hena, nei Iva teura au si ra? Theo. Aknu falehehi ghehati sira.”


Nogna tharai King Hesekaea

14 Mare ne tusu lao letas igne ka King Hesekaea, aonu mana ne iuꞌiju letas igne. Kate gnafa iuꞌiju na, mana hata ne tei letas igne ka Sugablahi na ne feferha ke ulugna Lord.

15 Mana ne tarai eghu ka Lord, “Lord nodi God mae Israel! Iagho gnokro ka nou sape nafnakno na farihoteidi phei engel, kaisei iagho ngala God te funei frunidi kantri te gnafa ka nauthoglu igne. Iagho neke vuavuhadi maloa ghe nauthoglu igre.

16 Lord! Filo sagho ka unha te thoke ghami ghehati igre. Fanomho sagho ka gobigna lepo te cheke fadiꞌa nigho King Senakerib igre, iagho God mae ihei te karha te tifa.

17 “Lord! Tutuani fara, ghehati lasedi king di Asiria igre goigonidi kmana naikno nei nodi kantri teu igre.

18 Eghuteuna mare gnubra fahui nodi god naiknore ka khaꞌaghi, nu god igre theome tutuani, naugna neke horo kolho naikno ka gaju nei thina eghu.

19 Nu iagho Lord, iagho nomi God ghehati maemi Israel. Fakarhi ghami ka khamedi mae Asiria gre, eghuteuna naikno te gnafa ka kantri te gnafa ka nauthoglu na igre ginauna laseni te kaisei iagho ngala God na.”


Profet Isaia ne fatei cheke ka king

20 Profet Isaia ne fatei cheke ka King Hesekaea ne cheke eghu ka mana, “King, igne unha te chekeni Lord, nodi God maedi Israel na, ‘Iara nomhinihi nou tharai iagho eigna King Senakerib gna Asiria.’

21 Lord neke cheke eghu, “ ‘King Senakerib! Naiknodi Jerusalem igre ginauna maꞌe nigho kate rikha iagho na. Uve, mare ginauna tuatukma nigho iagho.

22 Ihei gne te cheke faparini iagho na? Ihei gne te eha fabiꞌoni nei cheke faparini teu iagho na? Iara nodi God maedi Israel te Blahi fara, nu iagho cheke fapari ghau iara!

23 Iara nou mae Funei iagho, nu iagho kurudi nou mae mala hata nonomho ra mala cheke fadiꞌa ghau iara. Iagho neke cheke fahaehaghe eghu, “Ka nogu chariot iara gre, iara neke tei neke hata thogele biꞌo Lebanon. Iara neke kato soru gaju sida te brahu ra nei famane gaju paen ra eghu. Iara jaola neke tei thokedi thogele te haghe fara ra, ei ka vido aheva te au kmana gaju fara tadi ra.

24 Iara neke dokha seu mala koꞌu ka keha kantri delei, eghuteuna nogu soldia iara gre neke tapla ka khoꞌu biꞌodi Ijep, neke ghilei kafe krango fahui.”

25 “ ‘King Senakerib! Ba? Iagho theome laseni ngau? Iara Lord neke ghathoni igne funu tifa, mala edi iagho glepo igre, eghuteuna gognarona iara na eni igne mala thoke mei. Iara neke tusu ari nolaghi ka iagho mala goigonidi namono biꞌo te bara ligoho ka thina igre, mala vuhai bukrei thina kolho.

26 Naiknodi namono biꞌo igre ginauna glaꞌe soru balu mhaghu nodi nei mamaja nodi eghu fara. Mare jateula buburu fari hotei glalaba, ba gnarho te kotu tagru suga te lehe kolho kate ghaghafa mei nuri te brana na.

27 “ ‘Nu iara lasedi gobigna lepo eimu iagho, unha te edi iagho nei aheva te tei iagho, nei puhi te cheke diꞌa tamu fara teu iagho ka iara ra.

28 Naugna iara laseni te fahaehaghe fara iagho na, nei iara laseni te cheke diꞌatamu fara iagho ka iara ra, iara ginauna lilisei kaisei thagho ka foflomu iagho na, nei kaisei vido aean ka foflomu iagho na, mala ke korho fapulo nigho ka nabrou aheva teke meimu iagho na.’ ”

29 Aonu profet Isaia ne cheke eghu ka King Hesekaea, “Igne kaisei fagaglana nate thoke mei ginauna. Finogha igne ghotilo ginauna ghamu gano te kotu thedi ka nagare di tifa are. Eghuteuna finogha te mei igne, ghotilo ginauna ghamu gano nate kotu haghe ke leghu re. Nu ka fatilo finogha na, ghotilo ginauna tangomana teke loku ka nagare na, mala teke au ghemi gano na, eghuteuna ghotilo ginauna tangomana te joꞌu grep te mala ghamu fuꞌa gna na.

30 Ghotilo naikno te karha nga teu Juda ra, ghotilo ginauna nake rheta fapulo. Ghotilo ginauna kotu haghe jateula gaju te soru pari lamna glose glathi gna na ia eghu, eghuteuna jaola kligna na ure kmana sisi.

31 Neuba naoka gre ne aknu falehe kmana naikno ka ghotilo, iara ginauna fakarhidi keha ka ghotilo Jerusalem ka Thogele blahi Saion mala thovu nogu naikno iara re. Naugna igne unha te magnahagheni fara iara Lord te au nolaghi fateote'o na.”

32 Profet Isaia ne cheke eghu, “Eghume, igne unha te chekeni Lord eigna king gna Asiria na. King gna Asiria baludi nogna soldiare ginauna theome tangomana te ruma mei Jerusalem, ba nate fada mei kaisei jata tagna na. Theo kaisei soldia balu greoreo nate mei namo ka namono biꞌo igne. Eghuteuna mare ginauna theome tangomana nate salofodu thina nei glose teu ka pesigna gringni thina igne te mala fada mei lamna na.

33 Iara Lord, iara ginauna theome snakreni mana te ruma mei ka namono igne. Eghuteuna mana ginauna nake figri ka nogna namono na leghuni nabrou teke mei gna na.

34 Iara ginauna reireghini namono igne, uve, iara ginauna fakarhini Jerusalem. Naugna iara neke nhaꞌa cheke tifa ka nogu mae gloku King Devet tifa ia.”

35 Ka bongi tuana, kaisei engel nogna Lord ne tei ka vido te au teu mae soldia di Asiria igre ne aknu falehe kaisei gobi nhanasalei glima thogha soldia. Kate dofra haghe mare ka keha narane na, mare ne filodi thinidi mae soldia te lehehi re.

36 Aonu King Senakerib gna Asiria baludi nogna mae soldia te karha nga teure jifla ka vido igne neke pulo Ninive.

37 Kaisei narane ke leghudi igre, King Senakerib ne tei tarai ka nogna Sugablahi god Nisrok, eghuteuna phei thugna mana igre, mae Adramelek ghe mae Saresa, ne aknu faleheni mana. Eghuteuna phiamare rikha ne tei Ararat ka nohi te khaba fara. Eghuteuna keha thugna mana, mae Esahadon neke king tughuni mana Asiria.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan