Fapea Kings 18 - Buka Blahi Ka Cheke HoloKing Hesekaea gna Juda 1 Ka fatilo finogha te king mae Hosea thugna mae Ela Israel igne, mae Hesekaea thugna King Ehas ne king Juda. 2 Ka narane tuare, mana varadaki glima finogha gnahi. Eghuteuna mana king Jerusalem varadaki nheva finogha. Idogna mana na Abi, thugna mae Sekaraea. 3 Mana leghuni puhigna mae kuꞌegna King Devet ne edi glepo te doglo ka tathagna Lord na. 4 Mana paꞌe nodi Sugablahi te mala tarai mare ka mumuju na, eghuteuna rofo soru nodi thina te brahu fara na, eghuteuna kato soru mumuju gna gaꞌase Asera na. Eghuteuna mana jaola kina ruaruja mogo teke eni mae Moses ka bras tifa igne. Mogo igne mare kiloni, “Nehustan, ba mogo neke horo ka bras.” Mana eni igne naugna naiknore tei neke gahu insens koba ka mumuju gna mogo na. 5 Mae Hesekaea fatutuani ni Lord, nodi God mae Israel. Theo kaisei king gna Juda teke funei ke ulugna mana, ba ke leghugna mana, te thofno keli fara jateula mana teuna. 6 Mana ghatho tahuni Lord neke theome huhughuni mana, nu mana thofno leghuni fabrahu nogna vetula Lord teke tusu ranghini mae Moses tifa ra. 7 Aonu Lord ne au balugna mae Hesekaea, eghuteuna gobigna lepo te edi mana re neke thofno keli fara. Eghuteuna mae Hesekaea ne theome magnahagheni king gna Asiria gne ne theome leghuni mana. 8 Mana tei magra Filistia ne uludi mare, aonu mana vavaro nodi gobigna lepore funu ka namono ikodi tei posa ka namono biꞌo. Eghuteuna mana neke uludi namono te gnafa igre ne ghilei tei posa Gasa nei vido te gnafa te au faligohoni namono biꞌo igne. 9 Ka fafati finogha te funei King Hesekaea Juda igne, King Salmanesa gna Asiria mei balugna nogna armi na ne kegra faligohoni namono biꞌo Samaria. Ka narane tuana, King Hosea ne king gna Israel ka fafitu finogha na. 10 Aonu ka khukru gna fatilo finogha na, armi gna Asiria igne ne uluni namono biꞌo Samaria. Ka narane tuana, King Hesekaea ne king ka fafamno finogha na, eghuteuna King Hosea ne king ka faheva finogha na. 11 King gna Asiria ne hata naiknodi Israel igre ne tei ka nogna kantri na. Kehare tei ne lilisei ka namono Hala, kehare ka provins Gosan ka khoꞌu biꞌo Habor, eghuteuna kehare ka namono Media. 12 Samaria ne snagu ka armi gna Asiria, naugna naiknodi Israel gre ne theome leghuni Lord, nodi God na. Nu mare huhughuni u nhaꞌa cheke teke eni mana baludi na, eghuteuna mare theome leghudi vetula teke chekedi mae Moses, nogna mae gloku Lord ra. Mare theome fanomho ka Lord, eghuteuna mare jaola theome leghuni mana. Armi gna Asiria ne mei magra ka armi gna Juda 13 Ka nabotho fati finogha te funei King Hesekaea Juda igre, King Senakerib gna Asiria ne mei Juda balugna nogna armi na ne magra heta ne ghilei hata namono te bara te ligoho ka thina igre. 14 King Senakerib ne au ka namono Lakis. Eghuteuna King Hesekaea ne cheke eghu tei ka mana, “Iara neke eni unha te theome doglo na. Eghume, iara tore nigho iagho mala thosei mei magra koba ka iara, jame te eghu iagho na, iara ginauna foli ari ka iagho unha te magnahagheni iagho na.” Aonu king gna Asiria igne ne cheke ka mana mala foli nabotho thogha kilo silva, eghuteuna kaisei thogha kilo gol. 15 King Hesekaea ne fatei silva teke hata fajifla ka nogna Sugablahi Lord na nei ka nogna suga thegna na. 16 Mana jaola ne hata koko gol ka grengatha gna Sugablahi na, baludi gol teke nhaꞌa lao thegna ka khegra re, ne fatei ka King Senakerib. 17 King Senakerib au neu ka namono Lakis, aonu ne kuruni nogna mae komanda na, baludi keha phei mae biꞌo nei kmana mae soldia mala tei filoni King Hesekaea Jerusalem. Mare tei ne au ka nabrou te tei thoke ka vido te mala titihi pohe na. Mare kegra neu rhegna vido te jajaja soru khoꞌu ka kholo igne. 18 Aonu mare ne fatei cheke ka mae Hesekaea mala mei cheke ka mare. Aonu thilo mae biꞌodi Juda, mae Eliakim, mae Sebna nei mae Joa teu igre ne mei thafodi mare. Mae Eliakim thugna mae Hilkaea, mae funei biꞌodi mae te loku ka suga gna king. Mae Sebna nogna sekretri mae king, eghuteuna mae Joa thugna mae Asaf, mae mala tajidi nogna ripot mae King. 19 Mae komanda gna Asiria igne ne cheke ka thilo mare eigna mae king biꞌo gna Asiria gne magnahaghei te laseni unha te farhetani gaoghatho gna King Hesekaea, 20 ne cheke eghu, “Ka cheke kolho te chekeni iagho ne nhetahi themu teuna, ba ne laseni farahi themu puhi gna magra na neu sagho ia? Ba, ihei gne te ghathoni iagho nate togho nigho kate magra ka iara na? 21 Iagho rouronu ka king gna Ijep te mala togho nigho na? Nu tuana jateula kaisei fora ikoi te kodo iagho tagna, eghuteuna klopa me fnera iagho khamemu na tagna teu ra eghu kolho. Tuana unha te eni king gna Ijep ka ihei te rouronu ka mana na. 22 Mae komanda gna Asiria igne tudu ne cheke eghu, ‘Glahu chekeni iagho ka iara te rouronu iagho ka Lord nou God na fou? Nu filo si ghotilo! King Hesekaea la goigonihi nogna vido blahi nei nogna olta teu Lord ra. Eghuteuna mana cheke faheta ka ghotilo naiknomi Jerusalem nei Juda teu ra mala pogho soru ka kaisei olta kolho Jerusalem.’ 23 “Iara ginauna eni kaisei baubahu ka iagho ka nanghagna king gna Asiria. Iara ginauna tusu ranghi nigho iagho phei thogha hose jame tangomana iagho te hirodi kmana mae te mala saghe tadi re! 24 Nu neuba, nomi armi ghotilo na glaꞌe fara, eghuteuna ghotilo theome tangomana te uluni kaisei nogu tothoghei armi ikoi iara na. Eghuteuna neuba ghotilo ne rouronu ka Ijep te mala famei tami chariot nei soldia teu te mala magra ka hose teuna, iagho ginauna theome tangomana te ulu ghau iara na. 25 Ba, ne mei iara leghuni nogu gaoghatho thegu na mala mei magra mala roꞌeni nou kantri igne neu sagho ia? Theo. Lord thegna neke kilo mei ghau iara mala goigonini kantri igne.” 26 Aonu mae Eliakim, mae Sebna nei mae Joa eghu ne cheke eghu ka mana, “Komanda, cheke mei sagho ka ghehati ka cheke Arameik. Ghehati laseni. Thosei cheke ka Hibru, naugna naikno gnokro teu ka gringni na kligna are fanomhou.” 27 Nu mae komanda gna Asiria igne ne cheke eghu ka thilo mae igre, “Ba, nogu king iara na neke kuru mei ghau iara mala chekedi glepo igre ka ghotilo balugna nomi king na neku kolho sia? Theo, iara mala jaola mei mala cheke ranghidi naikno te gnokro teu ka gringni na are neku, mare ginauna mala ghamu chara te tei koko thedi mata are, nei koꞌu namosodi thedi are jateula ghotilo thilo mae tuare eghu ginauna.” 28 Aonu mae komanda igne kegra haghe ne eha eghu fabiꞌo ka cheke Hibru, “Tore! Fanomho ka unha te chekeni king biꞌo gna Asiria igne si ghotilo! 29 Mana cheke ranghi ghami ghotilo mala thosei snakreni King Hesekaea mala chaghi ghami. Mana theome tangomana te fakarhi ghami ghotilo na! 30 Eghuteuna thosei snakreni mana mala figri nagnafami are mala rouronu ka Lord. Thosei ghathoni Lord nate fakarhi ghami ginauna, eghuteuna mana ginauna na fanograni armi gna Asiria gne nate mei te hata nomi namono biꞌo ghotilo igne teuna. 31 “Thosei fanomho ka mae Hesekaea. King gna Asiria igne cheke ghami ghotilo mala jifla mei ka namono na mala lisei soru ghami themi ka khamemi ghehati. Jame te leghuni ghotilo cheke igne na, ghehati ginauna snakre ghami ghotilo mala kafe ghamu grep ka nomi nagare are nei fig teke joꞌu ghotilo are eghu. Eghuteuna ghotilo ginauna tangomana te koꞌu ka nomi seu are teuna. 32 Uve, ghotilo tangomana nate au fakeli te ghilei thokeni narane nate hata ghami te tei iara ka keha kantri te jateula nomi kantri ghotilo igne teuna. Iara ginauna lisei ghami ghotilo ka namono aheva te au nagare grep te mala eꞌei waen, nei jaola au famane glose te keli te mala joꞌu wit te mala eꞌei bret. Eghuteuna jaola au gaju oliv, nei kmana jurukuli. Jame te leghuni ghotilo unha te chekeni mana igne meuna, ghotilo ginauna karha na theome lehe! “Ghotilo thosei fanomho ka mae Hesekaea mala chaghi ghami kate chekeni mana Lord ginauna fakarhi ghami ghotilo teuna. 33 Ba, nodi god keha kantri te uludi iara ka magra na are tangomana te fakarhidi ka nogu nolaghi iara mae king gna Asiria gne? Thono theo fara! 34 Aheva si nodi god naiknodi maedi Hamat, Apad, Sefavaem, Hena nei Iva teura? God tuare theome tangomana te fakarhini kolho Samaria ka nogu nolaghi iara na! 35 Theo kaisei nodi god kantri igre te tangomana te fakarhidi mare ka iara na! Eghume, faꞌunha eghu tangomana Lord te fakarhini Jerusalem ka nogu nolaghi iara na?” 36 Nu naiknore ne au kmu ne theome cheke tughu, naugna King Hesekaea neke theome snakredi mare te mala cheke tughu ka mana na. 37 Aonu mae Eliakim, mae Sebna nei mae Joa eghu ne thofno diꞌa nagnafadi fara ne rerheku nodi pohere. Aonu thilo mare tei ka King Hesekaea ne toutonu ka mana gobigna lepo teke chekedi mae komanda gna Asiria igne. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.