Fapea Kings 17 - Buka Blahi Ka Cheke HoloKing Hosea gna Israel 1 Ka nabotho phei finogha mae Ehas te king Juda igre, mae Hosea thugna mae Ela ne king Israel. Mana neke king ka namono biꞌo Samaria nheva finogha. 2 Mana jaola ne edi glepo te diꞌa re ka tathagna Lord, nu mana theome raꞌe edi jateula king di Israel teke kulu funei ululahu ra neku. 3 Ka narane tuare, King Salmanesa gna Asiria neke mei magra ka mana. Mae Hosea lisa laoni thegna ka khamegna King Salmanesa, eghuteuna mae Hosea ne foli takis biꞌo ka mana. 4 Nu ke leghu na, mae Hosea neke kurudi keha mae neke tei filoni King So gna Ijep mala mei toghoni. Ke leghu mae Hosea neke theome foli takis ka king gna Asiria. Nu kate laseni King Salmanesa glepo igne, mana ne kurudi keha mae mala mei lokini mae King Hosea ne nhaꞌa laoni mana ka sosolo. Mae naoka ne ruma mei Samaria 5 King Salmanesa ne haghe Israel balu nogna armi, eghuteuna armi igne ne mei au faligohoni namono biꞌo Samaria nabagna thilo finogha. 6 Ke lamnadi nheva finogha te funei King Hosea Israel igre, king gna Asiria ne uluni namono biꞌo Samaria, aonu king gna Asiria igne huhurudi naiknodi Israel igre hata ne tei ka nogna kantri na. Kehare au ka namono Hala, kehare au rhegna khoꞌu biꞌo Habor ka nohi Gosan, eghuteuna kehare ka namono Media. 7 Namono biꞌo Samaria igne ne snagu ka armi gna Asiria, naugna naikno di Israel igre ne theome doglo ka tathagna Lord nodi God, mae ihei teke fakarhidi ka nogna nolaghi king gna Ijep. Naiknodi Israel igre mare tarai ka keha god delei, 8 eghuteuna mare leghuni nodi kastom iheire Lord teke khi fajifladi ka nodi vido glose naiknodi Israel. Eghuteuna mare leghuni kastom majaghani teke farirhiu hatimare mae king di Israel. 9 Naiknodi Israel gre edi poru glepo te theome magnahaghedi Lord nodi God na. Mare hohoro nodi vido blahi mala tarai ka nodi mumuju god re ka namono te gnafa funu ka namono ikodi tei posadi namono biꞌo re. 10 Mare fakegra haghe thina brahu nei mumuju gna god gaꞌase Asera teu igre ke kligna di thogele ba ke paridi gaju biꞌo. 11 Eghuteuna mare gahu insens ke kligna olta, leghuni unha teke edi naikno tifa teke khi fajifladi Lord ka nodi vido glose naiknodi Israel ra. Eigna Lord neke thono diꞌatagna fara kate edi fabrahu naiknore puhi te diꞌa igre. 12 Eghuteuna mare neke huhughuni chekegna Lord mala thosei pogho soru ka mumuju teku na. 13 Lord neke kuru fajifladi nogna mae profet mala tei cheke eghu ranghidi naiknodi Israel nei Juda, “Ghotilo lilisei puhimi te diꞌa re, eghuteuna leghuni nogu cheke iara te au ka nogu vetula iara teke tusu lao iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra, eghuteuna nogu mae gloku iara hatimare mae profet ra neke mei toutonuhi ka ghotilo.” 14 Nu mare tirodi leghudi kolho, mare patu gama jateula kuꞌedi tifa ra eghu theome fatutuani ni Lord, nodi God na. 15 Mare tirodi leghudi nogna farirhiu mana re, eghuteuna mare tirodi tajini u nhaꞌa cheke teke eni mana ka mae kuꞌedi mare tifa ra. Mare theome ghatho branadi nogna cheke mana re. Mare tarai ka mumuju te theo nafudi re, naugna igne, mare jaola theo nafudi. Neuba Lord ne cheke ranghidi mala thosei leghudi puhidi naikno te au faligohodiare neu, nu mare edi ngala glepo mala thosei edi teku Lord re. 16 Mare huhughudi nogna vetula Lord nodi God na ne edi phei mumuju buluka, eghuteuna mare jaola neke eni kaisei mumuju gaꞌase Asera. Mare tarai ka nathunu nei loku ranghini god Baal. 17 Mare gahu ka khaꞌaghi thudi nalhaꞌu nei thudi gaꞌase teure mala fafara ka mumuju god. Eghuteuna mare ghusnadi mae iheire te au naitu nhaghe nei mae iheire te fafara te mala lasedi unha lepo nate thoke mei ginauna. Mare ghatho nhetani kolho te mala eni glepo te thono diꞌa fara ka tathagna Lord na, eghume mare fabrana ni fara diꞌatagna mana na. 18 Mana thono diꞌatagna fara ka naiknodi Israel, aonu mana khidi mala theome tangomana mare te au rhegna mana na. Vikegna Juda igne kolho te au balugna mana na. 19 Nu neuba, naiknodi Juda gre jaola theome leghudi nogna vetula Lord nodi God na. Mare leghuni puhi majaghani te mala tarai te fufunu haghe naiknodi Israel igre. 20 Lord ne thono tirognadi fara naiknodi Israel gre ne paradi mare. Eghuteuna mana ne lisa laodi ka khamedi nodi naokare, ghilei leghu lahu na mana theome magnahaghedi mare te mei namo ka mana na. 21 Ke leghugna te fotadi Lord Israel ghe Juda gre na, naiknodi Israel gre ne vahini mae Jeroboam, thugna mae Nebat igne te mala nodi king na. Mae Jeroboam lhotidi naiknore ka Lord, eghuteuna batudi ka nakhibo te thono diꞌa fara tulao. 22 Mare leghuni puhigna mae Jeroboam te diꞌa na ne edi fabrahu puhi te diꞌa te edi mana re, 23 ghilei leghu lahu na, Lord ne theome magnahaghedi te mei rhegnai re jateula teke chekedi nogna mae gloku mana hatimare mae profet ra. Aonu armi gna Asiria igne mei ne hata fajifladi ka nodi namono re mala tei au Asiria ka namono aheva te khaba fara, eghuteuna mare au ka kantri igne ghilei mei posa ka narane gognarogne. Naiknodi ka keha kantri te au sukha Israel 24 King gna Asiria hata mei naikno funudi ka namono biꞌo Babilonia, Kut, Ava, Hamat, nei Sefavaem, mare ne au sukha Samaria ke tughudi naiknodi Israel te tei au sosolo ka kantri Asiria. Mare khotogna namono Samaria nei ka namono te gnafa te au faligohoni vido igne. 25 Kate funu mei sukha jare na, mare neke theome tarai ka Lord, aonu mana ne kurudi lion re ne tei ghamu keha ka mare. 26 Aonu keha naikno ne toutonu ka king gna Asiria na eidi naikno te au sukha ka namono te gnafa Samaria igre te theome laseni nogna vetula God gna namono tuana, aonu God igne kurudi lion re ne ghamu keha ka mare. 27 Aonu king ne cheke eghu ka nogna naiknore, “Ghotilo kuru fapuloni kaisei mae pris gna Samaria teke hata teke fasosolodi tahati ra, ghotilo snakreni mana mala ke pulo au jare, mala tangomana mana te farirhiudi naiknore nogna vetula God gna namono tuana.” 28 Aonu kaisei mae pris gna Samaria teke hata mare igne neke pulo mei neke au Betel, eghuteuna mana ne funu farirhiudi naiknore eigna puhi te mala tarai ka Lord na. 29 Neuba, naiknodi delei te mei au ka namono te gnafa Samaria igre, mare sari nodi mumuju god thedi koba, eghuteuna mare fakegra haghe mumuju igre ka vido blahi teke kulu edi naiknodi Israel ra. 30 Naiknodi Babilonia re sari mumuju gna god Sukot-Benot, naiknodi Kut re sari mumuju gna god Negal, naiknodi Hamat re sari mumuju gna god Asima, 31 naiknodi Ava re sari mumujudi phei god Nibas ghe Tatak, eghuteuna naiknodi Sefavaem re gahu thudire ka khaꞌaghi mala fafara ka phei nodi god, Adramelek ghe Anamelek. 32 Naikno igre tarai ka Lord, nu mare vahidi thua nafnata mae kolho te mala mae pris na. Mae pris igre mala hata tharai ka soasopai gna vido blahi. 33 Eghume naikno igre tarai ka Lord, nu mare jaola tarai ka nodi god thedi re leghuni kastom gna kantri aheva teke funu meidire. 34 Mare edi fabrahu ngala nodi kastom tiatifa igre ghilei mei posa ka narane gognarogne. Mare theome tarai ka Lord nei theome leghudi nogna vetula, nogna cheke eghu Lord teke tusu lao ka vikegna mae Jekop, mae ihei te kiloni Israel. 35 Lord neke eni kaisei nhaꞌa cheke baludi naiknodi Israel gre neke cheke eghu ka mare, “Thosei tarai ka keha god delei: thosei pogho soru tadi ba loku ranghidi ba fafara tadi. 36 Ghotilo mala leghu ghau iara kaisei Lord ngala, mae ihei teke hata fajifla ghami ghotilo Ijep balu nolaghi biꞌo nei nanheta. Ghotilo mala pogho soru ka iara eghuteuna ghotilo mala fafara ka iara. 37 Ghotilo ginauna mala leghudi fabrahu vetula, nei cheke nei farirhiu eghu teke rioriso iara malami ghotilo teku ra. Ghotilo mala thosei tarai ka keha god delei. 38 Ghotilo thosei ghatho ihoni u nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo ia. 39 Ghotilo ginauna mala ghatho tahu ghau iara kaisei ngala Lord nomi God, eghuteuna iara ginauna fakarhi ghami ka khamedi nomi naoka ghotilo are.” 40 Nu naiknodi keha kantri te mei te au Samaria igre mare theome fanomho ka cheke igre. Mare leghudi kolho nodi kastom tiatifa thedi re. 41 Eghume naikno igre tarai ka Lord, nu mare jaola tarai ka mumuju eghu fabrahu ghilei mei posa ka narane gognarogne, eghuteuna iheire te karha mei ke leghudi mare re, mare theome gnafa te edi glepo igre. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.