Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Diutronomi 32 - Buka Blahi Ka Cheke Holo

1 “Maloa ghe glose, ghopa fanomho ka nogu cheke iara gne, ghopa fanomho fakeli ka unha te chekedi iara igre.

2 Nogu farirhiu iara na ginauna soru mei jateula nakhete eghu, ginauna mei jateula nabubla bongiro eghu. Nogu cheke iara na jateula nakhete ikoi ka nagare majaghani ra eghu, jateula famane nakhete te mala kotu buburu ra eghu.

3 “Iara ginauna cheke fakelini nanghagna Lord! Tahati te gnafa na cheke fakelini mana naugna mana haghe fara!

4 Lord na vido keli mala poru. Puhigna mana na keli fara, eghuteuna mana doglo fabrahu kolho. God na ghatho tahu ghami ghotilo nogna naiknore. Mana doglo kolho theome eni kaisei glepo te diꞌa.

5 “Ghotilo naiknomi Israel theome leghuni u puhigna Lord te doglo na. Kokhoni ghami fara, ghotilo famamaja ghami themi eghume ghotilo theome nabami te au jateula thugna Lord teuna, nu ghotilo naikno chaghi nei leghuni kolho puhi te diꞌa na.

6 Ba, tuana puhi te keli te mala tegio ka Lord na? Theo. Ghotilo noli fara! Ghotilo theo kaisei nomi glalase te keli! Lord na kmami ghotilo, eghuteuna mana ngala teke vuavuha ghami ghotilo na.

7 “Ghathodi narane tifa te mei ra. Tei ghusnani kmamu mala toutonu ranghi nigho. Tei ghusnadi kuꞌemi are mala toutonu eidi glepo te thoke ghita tahati igre.

8 God mae ihei te haghe fara igne neke tufa vido glose ka soasopai naikno mala au tagna. Mana ei nodi nohi keha naiknore. Eghuteuna mana ne lilisei nodi nohi naiknodi keha kantri are leghuni nabadi nodi god.

9 Nu ghotilo nogna naikno Lord. Ghotilo naikno ka vikegna Jekop ra, ghotilo nogna Lord.

10 “Lord neke filo ghami ghotilo ke lamna namono nagou aheva te theome tangomana kaisei naikno te au tagna eghuteuna nuri na ghaghafa fabrahu. Mana neke reireghi ghami nei fiofilo ghami neku ghotilo. Mana neke fakarhi ghami ghotilo, naugna ghotilo nhogri fara ka keha naiknore ka tathagna mana na.

11 Mana neke taji fakeli ghami ghotilo jateula gaghata te farirhiudi thugnare te mala flalo ra neku. Naꞌa theome snakredi thugnare te khoko pari, naꞌa flalo sukha ke parigna mala tako hagheni.

12 Lord kolho teke batu ghami ghotilo na. Theo kaisei god teke au balumi ghotilo na.

13 Mana hata mei ghami ghotilo ke lamna kmana thogele ka namono Kenan. Mana tusu ari kmana famane gano ka nagare ghotilo re. Mana neke togho ghami ghotilo mala au ghemi kmana jurukuli te jifla mei ke lamna goro thina. Mana neke fablahi ghami ghotilo baludi famane gaju oliv te kotu ka glose aheva teke theome naba te mala tobi nagare ghotilo.

14 Eghuteuna nomi buluka nei nanigot nei sipu teu ghotilo re blokha fara ka teke au reꞌe ka namono Besan. Reꞌe tufa kmana milk ka ghotilo. Eghuteuna nomi nagare wit ghotilo re famane fara. Eghuteuna waen ukru te koꞌu ghotilo re thofno mamahe fara.

15 “Ghotilo iheire te doglo ra neke blokha fara. Ghotilo au ghemi kmana gano fara eghuteuna ghotilo ghamu neke ghilei blokha neke salaꞌui. Eghume ghotilo leghuni puhi te theome doglo na eghuteuna ghotilo tei kokoni God mae ihei teke vuavuha ghami na. Ghotilo figri lao thagrumi re ka God mae ihei nomi vido keli te mala poru ghotilo na.

16 Kate pogho soru ghotilo ka keha god delei na, mana goghotu. Mana diꞌatagna fara ka nomi mumuju god ghotilo are.

17 Ghotilo fafara ka naitu te theome thofno god kolho na. God chaichaghi igre, kuꞌemi ghotilo tifa ra neke theome lasedi, god igre posa mei majaghani kolho. Eghuteuna kuꞌemi ghotilo tifara neke theome ghatho tahudi nei mhaghudi neku.

18 Ghotilo tei kokoni God mae ihei teke vuavuha ghami nei nomi vido keli mala poru ghotilo. Mana neke tusu ranghi ghami nakarha. Mana tusu ari nakarha ka ghotilo, nu ghotilo ghatho ihoni mana.

19 “Lord na filodi glepo igre ne tirogna ghami ghotilo, naugna mana diꞌatagna fara ka ghotilo thugna nalhaꞌu nei gaꞌase teu mana re.”

20 “Lord neke cheke eghu ka ghotilo, ‘Gognarona iara poru ka ghotilo. Aonu iara ginauna na filoni unha nate goigoni ghami ghotilo na, naugna ghotilo ne phaꞌu boto fara, eghuteuna ghotilo sua theome ghatho tahu ghau iara.

21 Iara goghotu ka ghotilo, naugna ghotilo ne pogho soru ka god te theo nafudi kolho are. Iara diꞌatagu fara ka ghotilo, naugna ghotilo ne magnahagheidi mumuju blahi te theo nafudi are. Eghume iara ginauna chekedi naikno te theo nafudi kolho are mala famamaja ghami ghotilo. Eghuteuna iara ginauna eni igne mala diꞌatami ghotilo ka iheire te theo tadi kaisei gaoghatho te keli.

22 Diꞌatagu iara na brana jateula khaꞌaghi biꞌo te ghamu fateo gobigna lepo ka nauthoglu igne te ghilei soru pari ka namonodi naikno te lehe ra eghu. Ghemi nagare te gnafa ghotilo are ginauna nhako, eghuteuna ginauna jaola nhako ke paridi thogele are.

23 “ ‘Iara ginauna lisa mei puhi biꞌo ke klignami ghotilo. Puhi biꞌo igre ginauna mei ka ghotilo jateula iara te fada jata ghami ghotilo ra eghu.

24 Ghotilo ginauna lehe ka grofo, nei ka fagrutu, nei ka kmana nafnata fogra te diꞌa. Iara ginauna kuru mei khuma mata mala ngolhi ghami ghotilo, eghuteuna mogo phanaga ginauna mei kathi ghami ghotilo.

25 Ka nabrou are naoka ginauna mei akni falehedi thumi nalhaꞌu majaghani nei gaꞌase majaghani teu ghotilo are. Eghuteuna ka suga re naiknore ginauna kafe mhaghu nodi fara. Mae majaghani, nei gaꞌase majaghani, goro sua nei naikno biꞌo teu are ginauna kafe lehe.

26 Te chekeni iara na, iara ginauna ngolho fajifla ghami ghotilo, eghuteuna theo kaisei naikno ka nauthoglu igne nate tangomana na teke ghatho ghami ghotilo na.

27 Nu iara laseni jame te eni iara igne na, nomi naoka ghotilore ginauna cheke fadiꞌa eghu ghau iara, “Ghehati neke uludi naiknodi Israel ka nomi nolaghi themi, Lord neke theome togho ghami ghehati neke uludi mare!” ’

28 “Nu ghotilo naiknomi Israel, ghotilo theome lalase. Theo kaisei ka ghotilo te lalase na.

29 Jame kaisei ka ghotilo te lalase na, mana tangomana jame te ghathodi gobigna lepo tela thoke meihi igre, eghuteuna mana jame jaola lasedi unha nate thoke mei ginauna igre.

30 Ghathodi nogu ghusna iara gre. Faꞌunha eghu tangomana kaisei soldia kolho te uludi kaisei thogha mae ka magra na? Faꞌunha eghu tangomana phei soldia kolho te ngolhi teidi nabotho thogha mae ka magra na? Ghotilo mala filo glani tuana: Glepo igne na thoke mei naugna Lord nomi vido keli mala poru ghotilo naiknomi Israel igne tei koko ghami ghotilo.

31 Nomi naoka ghotilo are laseniu te nodi god naikno tuare theo nodi nolaghi te jateula nolaghi te au ka iara igne teuna.

32 Puhidi mae naoka gre diꞌa, jateula puhidi maedi Sodom ghe Gomora tifa ra neu. Mare jateula gaju grep te raha sisigna ra nei poesen teura eghu.

33 Puhidire jateula waen teke horo ka mogo phanaga ra eghu.

34 “ ‘Iara ghathodi glepo te diꞌa teke edi nomi naoka ghotilo ra. Jateula te tathaji teu iara waen poesen igne ka kaisei vido te keli.

35 Iara kolho te tangomana te tughu fapulo puhi biꞌo tuana ka nomi naoka ghotilo are. Iara ginauna nake foli fapulo ka mare. Na theome raugha mare ginauna uka pari. Nodi narane mare te mala au diꞌanagnafa na ginau posa mei. Eghuteuna puhi biꞌo igne na ghosei mei toku tafrudi mare.’

36 “Kate filoni Lord te glaꞌe soru nogna naiknore, eghuteuna phei ba thiloi kolho ka ghotilo te au na, mana ginauna chekeni te ghotilo theome nabami te au papara na. Eghuteuna mana ginauna keli ka ghotilo nogna mae glokure.

37 Aonu mana ginauna ghusna eghu ka ghotilo, ‘Ahevau nomi god te mala tei poru ghotilo tagna na?

38 Ghotilo neke faghamudi ka garofadi nafnahi teke fafara ghotilo ra, eghuteuna tusu ranghidi waen mala koꞌu mare, nu god igre theome togho ghami nei reireghi ghami eghu ghotilo.

39 “ ‘Filo si ghotilo. Iara kolho God te tutuani na! Jare na theo kaisei god te au na! Iara tangomana te faleheni naikno na, nei tangomana te fakarhini naikno na. Iara tangomana te faghorehoni naikno na, nei tangomana teke fakeli fapuloni naikno na. Theo kaisei naikno tangomana te fanograni unha te eni iara na.

40 Iara karha fabrahu, eghuteuna iara eni kaisei nhaꞌa cheke eghu,

41 iara ginauna hata nogu naflahi mala magra te siasigla fara na. Iara ginauna jaha ghilei fnonu fara. Aonu iara ginauna tughu fapulo ka nogu naokare, eghuteuna iara ginauna paradi iheire te tirodi ghau iara re.

42 Nogu jata iara gre ginauna apu ka dadaradi naikno te tirodi ghau iara re. Nogu naflahi mala magra iara na ginauna ghamu thinidire, eghuteuna ginauna falehedi mae te au ka sosolo, eghuteuna kusu phaꞌudi mae biꞌo te naokare.’

43 “Ghotilo te gnafa klignara, ghotilo mala glealeꞌa balugna Lord. Ghotilo god te gnafa ra, ghotilo pogho soru ka mana. Lord ginauna nake tughu fapulo glehedi goro thugna mana ra. Nu ginauna mana hata fadelei nakhibodi nogna naiknore, eghuteuna nodi glose re ginauna na klino ka tathagna mana.”

44 Aonu Moses ghe mae Josua, thugna mae Nun, ne iuꞌiju chekegna khoje igne ka naiknodi Israel te mei fanomho igre.


Nogna cheke leghu lahu mae Moses ka naiknodi Israel

45 Kate cheke te gnafa mae Moses cheke igre ka naiknore,

46 mana ne cheke eghu, “Ghotilo ghatho fakelidi cheke te gnafa te farirhiu ghami iara gognarogne. Ghotilo mala farirhiudi thumire mala leghudi mare nogna vetula Lord ka buka na igre.

47 Ghotilo laseni! Farirhiu igre theome cheke theo nafudi kolho. Nakarhami ghotilo na au ka farirhiu igre! Ghotilo mala leghudi farirhiu igre mala tangomana ghotilo te au raugha ka glose nate au ghotilo kate tei kasa ghotilo ka Khoꞌu biꞌo Jordan.”

48 Ka narane tuanala, Lord ne cheke eghu ka mae Moses,

49 “Iagho tei ka nohi Moab, ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan ka namono Jeriko. Eghuteuna jare, iagho tei apla ka thogele Nebo, eghuteuna iagho ginauna filoni namono Kenan nate tusu lao iara ka naiknodi Israel.

50 Iagho ginauna lehe jare ka thogele tuana, jateula thabusimu iagho Eron teke lehe ka thogele Hor.

51 Naugna ghopa neke theome ghatho tahu ghau iara ke uludi naiknodi Israel tifa ra. Ka narane tuana ghopa neke au ka khoꞌu Meriba, rhegna namono Kades ke lamna namono nagou Sin, eghuteuna ghopa neke theome fakakhana te mae blahi iara na ka tathadi naiknodi Israel.

52 Eghume iagho ginauna filo fakhaba teini kolho namono nate snakre lao iara ka naiknodi Israel, nu iagho na theome tangomana nate tei ruma tagna na.”

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan