Diutronomi 31 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMae Josua ne tughuni mae Moses 1 Mae Moses ne cheke ka naiknodi Israel. 2 Mana ne cheke eghu, “Gognarona iara la kuekuꞌe fara, iara la thokeni hi kaisei gobi varadaki finogha. Iara na theome tangomana nate batu ghami ghotilo na. Eghuteuna Lord nomi God ghotilo na neke cheke ka iara, eigna iara ginauna theome tangomana nate tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. 3 Nu Lord ginauna tei ke ulumi ghotilo, eghuteuna mana ginauna goigonidi naikno te au ka glose nate tei ghotilo tagna na, eghuteuna ghotilo ginauna khotodi gobigna lepo te au ka nodi glose mare re. Gognarona mae Josua ginauna nate nomi mae lida ghotilo na jateu tela chekenihi Lord ia eghu. 4 Lord ginauna goigoni naiknodi Kenan jateula teke goigonidi mana King Sihon ghe King Og, nei nodi namono vikegna mae Amoa. 5 Mana ginauna lisa mei ka khamemu iagho mala uludi naiknodi Kenan. Eghume ghotilo mala edi gobigna lepore ka mare thofno jateula tela chekedi hi iara ka ghotilo igre eghu. 6 Eghume ghotilo farerheta gaoghathomi are, eghuteuna ghotilo mala kegra heta leghu fata. Thosei mhaghu nei bobolo nomi eghu, naugna Lord nomi God ghotilo na au balumi ghotilo. Mana ginauna na theome tei koko ghami ghotilo, ba ghatho iho ghami.” 7 Aonu mae Moses ne kilo meini mae Josua ke uludi naiknodi Israel ne cheke eghu, “Rheta gaoghathomu na eghuteuna kegra heta fabrahu eghu. Naugna iagho ginauna na batudi naiknore, mala tangomana ghotilo tei te hata glose teke nhaꞌa cheke ni Lord nomi God ka kuꞌemi ghotilo tifa ra. 8 Lord thegna ginauna batu ghami ghotilo, eghuteuna mana ginauna au balumi ghotilo. Mana ginauna theome tangomana nate lisa koko ghami ghotilo na, eghume gaoghathomi ghotilo re mala theome glaꞌe soru nei mhaghu eghu.” 9 Aonu mae Moses ne rioriso nogna Buka vetula Lord na ne tusu lao ka hatimare mae pris nei mae iheire te baubatu ka naiknodi Israel. Mae pris igre ka vikegna mae Livae, eghuteuna mare tangomana te pala nogna Bokis Blahi Nhaꞌa cheke Lord. 10-11 Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Ka khukru gna fafitu finogha, kate ghiha koko kaoni ghotilo ka Narane biꞌo te mala Au ka Grorofe Ikoi igne, eghuteuna ghotilo te gnafa na mala kafe salo fodu mei ke ulugna Lord nomi God ka vido blahi aheva nate vavahi mana na, aonu ghotilo mala iuꞌiju vetula igne, mala nomhini naiknore. 12 Ka narane tuana, mae nalhaꞌu nei goro gaꞌase teura mala kafe mei, eghuteuna goro sua nei naikno phosa teu te au balumi ghotilo ra jaola kafe mei, mala tangomana mare te kafe nomhini vetula igne. Ka nafnata puhi igne, mare tangomana te laseni puhi te mala ghatho tahuni Lord nomi God. Eghuteuna mala tangomana mare te thofno leghudi cheke te gnafa te au ka vetula igne. 13 Ghotilo eni igne, mala tangomana thumi ghotilo te theome karha nga teu ka naiknodi Israel igre, nei iheire te theome laseni vetula igne, mare mala jaola nomhini nei hironi eghu puhi te mala ghatho tahuni Lord nomi God. Mare mala nomhini fabrahu ka glose ke kasa Khoꞌu biꞌo Jordan aheva nate tei te au ghotilo tagna na.” 14 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Moses, “Gognarona, nou narane te mala lehe iagho na la namohi. Kilo meini mae Josua mala mei ka nogu Suga Tapuale te Blahi iara na. Eghuteuna iara ginauna fablahi ni mana jare mala nodi lida mae Israel.” Aonu mae Moses ghe mae Josua ne tei ka Suga Tapuale te Blahi na. 15 Eghuteuna Lord ne thakle ka phiamare ka kaisei grokho biꞌo te kegra fadoglo haghe ka grengatha gna Suga Tapuale te Blahi igne. 16 Aonu, Lord ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna lehe. Eghuteuna kate lehe iagho na, naikno igre ginauna na theome raugha tarai nei pogho soru eghu ka nodi god naikno te au ka glose nate tei ghotilo tagna na. Mare ginauna lisa ghau iara, eghuteuna mare ginauna huhughuni u nhaꞌa cheke teke eni iara baludi mare ia. 17 Aonu kate eni mare igne na, iara ginauna diꞌatagu fara ka mare, eghuteuna iara ginauna lisadi mare. Iara ginauna poru ka mare, eghuteuna kmana puhi ginauna mei goigonidi mare. Mare ginauna thokedi kmana puhi biꞌo, eghuteuna kate thoke mei glepo te diꞌa ka mare na, mare ginauna laseni te theome au iara baludi mare na. 18 Iagho laseni, ka narane tuana, iara ginauna thofno poru ka mare naugna mare ne leghudi puhi te diꞌa re figri ne tei tarai nei pogho soru neu ka keha god delei. 19 “Gognarona, iara na tusu ari kaisei khoje ka ghotilo, eghuteuna iara magnahaghei ghami ghotilo te rioriso khoje igne. Moses, iagho farirhiudi naiknodi Israel mala koje mare. Ka puhi igne, khoje igne ginauna kaisei glepo te mala laseni te iara leghuni kolho unha teke chekeni ka mare ia. 20 Iara ginauna hata teidi ka glose te thofno keli fara teke nhaꞌa cheke iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra. Eghuteuna kate au mare tagna na, mare na au ghedi kmana gano, eghuteuna mare ginauna glealeꞌa fabrahu. Neuba mare ginauna nake figri ke tarai nei pogho soru eghu ka keha god delei na figri tagru ghau iara, eghuteuna mare ginauna huhughuni u nhaꞌa cheke teke eni iara baludi mare ia. 21 Aonu kate thoke mei kmana hoholo biꞌo ka mare na, eghuteuna khoje igne ginauna na jateula kaisei nogu witnes eghu iara fakakhana puhidi mare te diꞌa re, naugna mare vikegna Israel theome tangomana te ghatho ihoni khoje igne. Neuba iara ne theome hatadi mare neu ka glose teke nhaꞌa cheke iara ka mare na, nu iara la lasenihi unha nate eni mare ke leghu na.” 22 Eghume ka narane tuana la mae Moses ne rioriso soru khoje igne ne farirhiu ka naiknodi Israel. 23 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Josua, “Rheta gaoghathomu na nei kegra maku fabrahu eghu. Iagho ngala ginauna batudi tei naiknodi Israel ka glose aheva teke nhaꞌa cheke hi iara mala tusu ari ka ghotilo teku ia. Eghuteuna iara ginauna au balumi ghotilo.” 24 Mae Moses ne rioriso gobigna lepo ka nogna Vetula Lord na ka kaisei buka. 25 Kate rioriso te gnafa na, mana ne kilo meidi hatimare mae pris ka vikegna mae Livae mae iheire te pala nogna Bokis Nhaꞌa Cheke Lord. Aonu mana ne cheke eghu ka mare, 26 “Ghotilo hata nogna Buka vetula Lord nomi God igne tei lilisei rhegna nogna Bokis Blahi Nhaꞌa cheke mana na. Igne jateula kaisei witnes eghu ka ghotilo naiknomi Israel jame te leghudi ghotilo puhi te diꞌa re. 27 Iara lase ghamihi te patu gama fara ghotilo ranghini Lord. Neuba, kate karha teu te au teu iara balumi ghotilo gognarogne, leuleghu fata na ghotilo figri tagruni Lord. Eghuteuna jame te lehe iara na, iara laseni ghotilo ginauna tangomana nate figri tagruni fara mana na. 28 Iara magnahaghei ghami ghotilo te chekedi mae mala baubatu ka vike nei mae biꞌo teu ra mala kafe mei. Mala tangomana iara te cheke fadoglo ka mare na, eghuteuna iara ginauna kilodi maloa ghe glose mala jateula witnes eghu ka unha te chekedi iara ka mare igre. 29 Iara laseni ke leghugna te lehe iara na, ghotilo ginauna na thofno diꞌa fara, eghuteuna ghotilo ginauna figri tagrudi glepo te farirhiu ghami iara igre. Eghume ka narane nate mei are puhi biꞌo ginauna thoke ghami ghotilo, naugna ghotilo ne edi glepo te diꞌa te diꞌatagnadi fara Lord re.” Khoje neke farirhiu mae Moses ka mare 30 Aonu mae Moses ne chekedi chekegna khoje igne ka naiknodi Israel teke mei fanomho re. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.