Diutronomi 2 - Buka Blahi Ka Cheke Holo1 “Tahati neke au kmana narane Kades. Aonu tahati figri ne leghu nabrou neke tei fei Thongna Ukru, mala ke pulo fei namono nagou, leghuni unha teke chekeni Lord. Eghuteuna tahati tei tafri kmana narane ka thogelero ke lamnagna rijon Idom.” 2 “Aonu Lord ne cheke eghu ka iara, 3 ‘Moses, ghotilo la nolo tafrihi ka thogele igre kmana narane. Gognarona ghotilo tei ke raru.’ 4 Eghuteuna mana neke cheke ka iara mala cheke faheta eghu ka naiknore, ‘Ghotilo ginauna tei salaꞌu ka rijon Idom ka namono aheva te au kherami ghotilo teke vikegna mae Iso ra. Mare ginauna mhaghu ghami ghotilo. Eghume ghotilo famane ghaoghatho fakeli eghu. 5 Ghotilo thosei magra ka mare, naugna iara ginauna na theome tufa kaisei nodi vido glose mare ka ghotilo. Naugna iara neke tufahi namono ka thogele Seia na igne ka vikegna mae Iso kolho. 6 Eghume kate tei ghotilo ka namono igne, ghotilo ginauna foli gano nei khoꞌu eghu ka mare.’ 7 “Ghotilo thosei ghatho ihoni Lord, nomi God, mana fablahi ghami ghotilo ka gobigna lepo te edi ghotilo re. Phiatutu finogha te nolo tafri tahati ka namono nagou igne, mana neke reireghi fakeli ghami ghotilo, eghuteuna ghotilo neke theome kmoꞌe ka kaisei glepo.” 8 “Eghume tahati neke lithui neke tei ka nodi vido vikeda theda mae Iso. Eghuteuna tahati neke theome leghuni nabrou te tei fei Thongna Lehe ia nei phei namono Elat ghe Esion-Geba. Eghuteuna tahati tei neke posa ka namono nagou Moab. 9 Aonu Lord neke cheke eghu ka iara, ‘Moses, ghotilo thosei fapholai ba magra ka naikno te au Moab are naugna iara ginauna na theome tusu ari kaisei nodi glose mare ka ghotilo. Iara neke tusu laohi namono Ara igne ka vikegna mae Lot.’ ” 10 (Ghotilo laseni, tifa te mei na kaisei vike ka mae te nheta igre neke au Ara, vike te kiloi mare vikegna mae Emim. Mae igre thono brahu fara jateula vikegna mae Anak eghu. 11 Phei vike igre, kmana naikno kilodi mare Refaem, nu naiknodi Moab igre kilodi mae igre Emim. 12 Eghuteuna tifa te mei na, vikegna mae Hoa igre neke au ka rijon Idom, nu vikegna mae Iso igre neke ngolhi fajifladi nei neke goigonidi iheire teke au ka namono tuana. Jateula teke eni maedi Israel teke ngolhi fajifladi ka mae naoka teke au ka namono aheva teke tusu ranghidi Lord.) 13 Aonu mae Moses neke cheke eghu, “Lord neke cheke eghu, ‘Gognarona, ghotilo kegra haghe kasa ka Khoꞌu Sered.’ Eghume tahati na eni unha te chekeni mana na. 14 “Nu tolufulu nhana finogha funu ka narane teke jifla tahati Kades Banea, te ghilei mei posa ka narane te kasa tahati ka Khoꞌu Sered. Eghuteuna ka narane tuare, mae te nabadi te mala magra ka magra biꞌo ra mare la kafe lehehi ke lamna namono nagou jateula teke chekeni Lord ia neu. 15 Leuleghu fata na Lord snakre laodi koba ka mae naoka mala lehe mare, ghilei theo kaisei ka mare te karha na. 16 “Eghuteuna kate lehe te gnafa mae soldia re, 17 Lord ne cheke eghu ka iara, 18 ‘Gognarona ghotilo jifla agne Moab, eghuteuna ghotilo tei ka nabrou te tei kasa ka nohi Ara. 19 Kate jifla ghotilo ka namono igne na, ghotilo ginauna tei rhegna nodi nohi vikegna mae Amon. Mae igre vikegna mae Lot, eghuteuna iara neke tusu laohi namono igne ka mare. Ghotilo ginauna thosei fapholai ba magra baludi mare, naugna iara ginauna na theome tufa kaisei nodi namono mare ka ghotilo.’ ” 20 (Uve, tifa te mei na, nodi nohi vikegna Amon igne nodi namono mae nheta te kilodi mare Refaem. Nu naiknodi Amon igre kilodi mae igre Samsumim. 21 Mae igre brahu fara jateula mae ka vikegna Anak igre eghu. Tifa na, mae igre neke kmana fara, eghuteuna mare mae nheta fara, nu Lord neke kafe falehe fahuidi gnafa. Eghuteuna vikegna mae Amon igre neke ngolhi fajifladi neke hata kasa namono igne. 22 Lord neke eni puhi igne neke toghoni vikegna mae Iso te au Idom igre. Mana neke falehedi naiknodi Hoa, eghume vikegna mae Iso igre ne hata kasa nodi namono mare na ne au tagna ne ghilei mei posa gognarogne. 23 Eghuteuna jateula igne neu namono te au rhegna Thongna Mediterenian, naiknodi Krit igre hata kasa ne au tagna. Tifa te mei na, namono igre nodi namono vikegna Avim, nu naiknodi Krit igre neke aknu falehedi neke gnafa, eghuteuna mare neke hata kasa ka mare nodi namono mare igre ne tei posa ke mata Gasa.) 24 Mae Moses neke cheke eghu, “Ka narane tuare Lord neke cheke eghu, ‘Gognarona ghotilo tei kasa ka Khoꞌu Anon. Iara vahini mae Sihon, king ka vikegna mae Amoa ka namono Hesbon, ka khamemi ghotilo baludi nodi namono te gnafa mare re. Ghotilo tei magra ka mana, eghuteuna mala funu hata kasa nodi namono mare re. 25 Funu gognarogne, iara ginauna edi naikno ka namono te gnafa igre mala mhaghu ghami ghotilo. Kate nomhidi mare thoutonu eimi ghotilo na, mare ginauna mhaghu nodi fara na fififri fara thinidi re.’ ” Naiknodi Israel ne uluni King Sihon 26 Eghuteuna mae Moses neke cheke eghu, “Kani au teku tahati ka namono nagou Kedemot ia, iara neke kurudi keha mae neke tei Hesbon mala tei filoni King Sihon. Mare tei mala famane cheke ka mare mala au fodu ka pharikeli, 27 ‘Ghehati magnahaghei te tei salaꞌu ka nou nohi iagho igne. Ghehati ginauna salaꞌu ka nabrou kolho, ghehati ginauna na theome tei tafri. 28 Eghuteuna jame te magnahaghei gano ba khoꞌu ghehati ka iagho na, ghehati ginauna foli ka iagho. Nu ghehati magnahaghei nigho iagho te snakre ghami ghehati te mala nolo salaꞌu kolho ka nou nohi iagho gne. 29 Vikegna mae Iso te au Idom igre snakre ghami ghehati te mala tei salaꞌu ka nodi kantri na, nei jaola naiknodi Moab te au ka namono Ara. Mare snakre ghami ghehatihi te tei salaꞌu ka nodi kantri re. Ghehati magnahaghei fara te tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan, mala tei ka namono aheva Lord, nomi God teke tusu ranghi ghami ghehati na.’ 30 Nu King Sihon ne theome snakre ghita tahati te tei salaꞌu ka nogna namono na, naugna Lord neke eni gaoghathogna king mala patugama. Lord neke eni igne mala tangomana tahati te uluni King Sihon. 31 “Ka narane tuana Lord neke cheke eghu ka iara, ‘Gognarona iagho la lasenihi iara ginauna snakreni King Sihon ka khamemi ghotilo. Eghume ghotilo tei funu hata nogna namono mana na mala au ghotilo tagna.’ 32 “Aonu King Sihon balugna nogna armi na mei neke magra ka tahati rhegna namono Jahas. 33 Eghuteuna Lord neke snakreni mana ka khameda tahati. Eghume tahati neke aknu faleheni mana baludi thugna nei nogna naikno te gnafa mana re. 34 Eghuteuna tahati neke uludi nodi namono mare re eghuteuna goigoni fahui nodi namono te gnafa mare igre. Eghuteuna tahati neke aknu falehe mae nalhaꞌu, nei goro gaꞌase nei goro thudi teu mare re. Ka narane igne, theo kaisei glepo te karha na ka namono igre. 35 Tahati neke hata nodi buluka, sipu, nanigot, dongki nei hose teu mare re, balu famane glepo ka nodi namono mare igre malada theda. 36 Ka narane tuana, Lord neke togho ghita tahati neke hata nodi namono mare te funu Aroa ka geri Khoꞌu Anon, nei namono ka sare rhegna khoꞌu igne, tei posa ke raru namono Gilead. Theo kaisei namono te bara thina te haghe fara ba maku fara te mala theome tangomana tahati te uluni na. 37 Nu tahati neke theome tei ka nodi namono vikegna mae Amon, neubane ka Khoꞌu Jabok ba holo ka thogelero, naugna Lord, noda God tahati igne neke lhoti ghita tahati.” |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.