Marc 1 - Mbeti ti Nzapa - Tënë so amu finiJean-Baptiste afa tënë na azo ( Matt 3.1-12 ; Luc 3.1-18 ; Jean 1.19-28 ) 1 Nzoni Tënë na ndö ti Jésus Christ, Molenge ti Nzapa ato nda ni tongaso: 2 A su na ya ti mbeti ti wayanga-Nzapa Ésaïe, atene: “Nzapa atene: ‘Baa, mbi tokua zo ti kua ti mbi kozo ti mo titene lo leke lege na mo. 3 Mbeni go ayeke dekongo na benyama, atene: Ala leke lege ti *Kota Gbia! Ala sara si lege ti lo aluti mbirimbiri!’ ” 4 Jean-Baptiste asi na ya ti benyama, lo yeke fa tënë na azo, lo tene: “Ala zia ngbene lege ti sarango ye ti ala, ala wara bateme si fade Nzapa ayeke zi asiokpari na li ti ala!” 5 Azo ti sese ti Judée kue na ala ti gbata ti Jérusalem aga na mbage ti Jean. Ala fa asiokpari ti ala na gigi si Jean abatize ala na ya ti ngu ti Jourdain. 6 Jean ayu bongo so a sara na kua ti tere ti *zambala, lo kanga kamba ti poro ti nyama na ya ti lo. Kobe ti lo ti tengo ni ayeke angadi na mafuta ti wotoro ti ngonda. 7 Lo fa tënë na azo, lo tene: “Mbeni zo so ngangu ti lo ahon ti mbi ayeke ga na peko ti mbi; mbi kpa zo ti kuku na sese ti zi kamba ti poro ti gere ti lo pepe. 8 Ti mbi, mbi yeke batize ala na ngu, me fade lo yeke batize ala na Yingo-Vuru.” Jean abatize Jésus ( Matt 3.13–4.11 ; Luc 3.21-22 ; 4.1-13 ) 9 Mbeni lâ, Jésus alondo na Nazaret, mbeni kodro ti Galile, lo ga si Jean abatize lo na ya ti ngu ti Jourdain. 10 Gi so lo londo na ya ti ngu ni ti sigigi, lo baa yanga ti yayu azi si Yingo ti Nzapa azu na ndö ti lo tongana *mbipa. 11 Mbeni go alondo na yayu, atene: “Mo yeke Molenge ti mbi so mbi ye mo mingi; be ti mbi anzere na mo mingi.” 12 Hio na pekoni, Yingo apusu lo ti gue na benyama. 13 Lo sara lango baleosio kâ; Satan atara be ti lo na ya ti alango ni so. Lo duti na ndo so anyama ti ngonda ayeke daa si *a-ange ayeke sara na lo. Jésus airi akozo disiple ti lo ( Matt 4.12-22 ; Luc 4.14-15 ; 5.1-11 ) 14 Na peko ti so a bi Jean na da ti kanga, Jésus ague na Galile si lo fa Nzoni Tënë ti Nzapa na azo. 15 Lo tene: “Ngbonga ni alingbi awe, *Kodro-gbia ti Nzapa aga nduru awe. Ala zia ngbene lege ti sarango ye ti ala, ala ma na be na Nzoni Tënë!” 16 So lo yeke hon na yanga ti kota ngu ti Galile, lo baa Simon na ita ti lo André. Ala yeke bi gbanda ti gi asusu. 17 Jésus atene na ala: “Ala mu peko ti mbi, fade mbi yeke sara si ala ga azo ti gingo azo.” 18 Gi hio tongaso, ala zia gbanda ti ala si ala mu peko ti lo. 19 Lo hon gi kete, lo baa Jacques na Jean, amolenge ti Zebede. Ala yeke na ya ti ngo si ala yeke leke gbanda ti ala. 20 Gi hio tongaso, Jésus airi ala. Ala zia babâ ti ala na azo ti kua ti lo na ya ti ngo ni si ala mu peko ti lo. Koli so ayeke na sioni yingo ( Luc 4.31-37 ) 21 Jésus na adisiple ti lo ague na gbata ti Kapernaum. Na *lango ti wungo tere, lo li na ya ti da ti sambelango Nzapa si lo to nda ti fa ye na azo. 22 Azo so ama lo, li ti ala kue akpe ngbanga ti fango ye ti lo. Biani, lo fa ye ni tongana ti awafango-ndia pepe, me tongana zo ti komandema. 23 Gi na ndembe ni so, mbeni koli so ayeke na sioni yingo aga, ali na ya ti da ti sambelango Nzapa ni. Lo dekongo, 24 lo tene: “Ti mo na e nyen, Jésus, zo ti Nazaret? Mo ga ti fâ e? Mbi hinga mo, mo yeke zo ti nzoni kue so Nzapa azia mo nde si lo tokua mo.” 25 Jésus asuku na lo, atene: “Kanga yanga ti mo, mo sigigi na ya ti koli so!” 26 Tongaso sioni yingo ni adekongo, lo yingi koli ni ngangu si lo sigigi na ya ti lo. 27 Li ti azo ni kue akpe si ala hunda tere ti ala, atene: “So nyen! Mbeni fini fango ye ni laa tongana ti zo ti komandema so? Ataa asioni yingo, lo mu yanga na ala si ala yeke ma gi yanga ti lo!” 28 Gi hio tongaso, sango ti Jésus amu ya ti sese ti Galile kue. Jésus akai kobela na tere ti gba ti azo ( Matt 8.14-17 ; Luc 4.38-41 ) 29 Gi so ala sigigi na ya ti da ti sambelango Nzapa ni, Jésus amu Jacques na Jean na tere ti lo, ala gue na da ti Simon na André. 30 Tere ti mama ti wali ti Simon amu wâ mingi si lo yeke lango na gbogbo. Azo atene tënë ni hio na Jésus. 31 Lo gue na tere ti lo, lo gbu maboko ti lo si lo mu lo na nduzu. Tere ti mama ni ade, lo londo si lo to nda ti sara na ala. 32 Na lakui, so ndo ato nda ti vuko, azo amu azo so kue ayeke na kobela nga na azo so ayeke na asioni yingo aga na ala. 33 Azo ti gbata ni kue abongbi tere ti ala na yanga ti da ni. 34 Jésus akai kobela na tere ti azo mingi, lo tumba nga asioni yingo mingi; me ye oko so lo ke ayeke titene ayingo ni atene tënë, ngbanga ti so ala hinga lo kue. Jésus afa tënë na Galile ( Luc 4.42-44 ) 35 Na ndaperere, so ndo angba kâ, Jésus azingo, lo sigigi na ya ti gbata ni si lo gue ti sambela na mbeni ndo so zo ayeke daa pepe. 36 Simon na amba ti lo alondo si ala yeke gi lo. 37 Na ndembe so ala wara lo, ala tene na lo: “Azo kue ayeke gi mo.” 38 Jésus atene na ala: “E gue na mbeni ndo nde, na ya ti akete kodro so ayeke nduru ge titene mbi fa nga Nzoni Tënë daa. Biani, ye so mbi ga ndali ni laa.” 39 Tongaso Jésus atambula na ya ti ada ti sambelango Nzapa na sese ti Galile kue; lo fa Nzoni Tënë si lo tumba nga asioni yingo. Jésus asara si tere ti mbeni zo ti buruma aga nzoni ( Matt 8.1-4 ; Luc 5.12-16 ) 40 Mbeni zo ti buruma aga na tere ti Jésus, lo kuku na gbe ti lo si lo voro tere ti lo na lo, lo tene: “Tongana mo ye, mo lingbi ti sara si tere ti mbi aga nzoni.” 41 Mawa ti lo agbu Jésus; lo yoro maboko ti lo, lo ndu koli so si lo tene na lo: “Mbi yeda! Ayeke nzoni tere ti mo aga nzoni.” 42 Gi hio tongaso, buruma ni alondo si tere ti lo aga nzoni. 43 Jésus asuku na lo ngangu si gi na pekoni, lo tumba lo, 44 lo tene: “Mo tene tënë ni na zo oko pepe, me mo gue, mo fa tere ti mo na wayango-sandaga, mo mu *sandaga so Moïse amu yanga ando ti mungo ni so. Tongaso si mo fa na le ti azo kue so tere ti mo aga nzoni awe.” 45 Me koli so ahon gi kete, lo to nda ti dekongo na tënë ni si lo fa ni na azo kue. Ndani laa, Jésus alingbi ti li na ya ti ambeni gbata na le ti azo pepe; lo gue, lo duti na ndo so azo ayeke daa pepe. Azo alondo na ya ti ando nde nde si ala gue na lo kâ. |
© La Société Biblique de Centrafrique 2010
Bible Society in the Central African Republic