Yohanes 7 - Muna Southern DialectYesus bhe bhahitieꞌino 7:1-13 1 Pada anaꞌa Yesus nowaliligimo kadieno Galilea, hampano nokiido nalumili we kadieno Yudea, kapaꞌamo ne naꞌa miendo Yahudi dopatudhu damongkoe. 2 Wakutuu aitu nomaꞌomo hohaeaꞌando Yahudi, nekonando hohaeaꞌano Bhantea. 3 Dopugaumo bhahitieꞌino Yesus ambado, “Ehemo maka kala we kadieno Yudea neanomo anaguhuꞌimu daoha dua sabhaha kahadhaa nehabumu. 4 Kapaꞌamo ane dopoindalo dofepandeꞌao ne mie bhahi, ingka miina naembalia dofebuni nehabundo. Dadiꞌanomo ane mehabu sabhaha tanda medando aitu, fotiwoha wutomu ne dhunia!” 5 Kapugauꞌando peda naꞌa, bhahitieꞌino miina dua damarasaeaꞌea. 6 Yesus notobhoosida ambano, “Tempoku miinaꞌo nahumatoa, nopoꞌala bhe hintimiu sadhia bhe kasalawamiu. 7 Dhunia pae bhe kapooli dabansikoomua, tamaka dobansi Idi, hampano Idi sadhia afeꞌulaianda kadaino habundo. 8 Kalamoomu hintimiu we hohaeaꞌa naꞌa, Idi pae akumalaa, hampano tempoku miinaꞌo nahumatoa.” 9 Pedamo naꞌa pugauno Yesus ne bhahitieꞌino, maka daa-daaꞌe neate we Galilea. 10 Gahaꞌa dokundo kaowu bhahitieꞌino, Yesus nokalamo dua we hohaeaꞌa naꞌa, tamaka miina naefemata-mataa. 11 Kaomponano hohaeaꞌa naꞌa miendo Yahudi sadhia doꞌondofi Yesus ambado, “Ne amaiꞌe bhahaa?” 12 Dobhahi raꞌeati mekamu-kamuntuno sadhia dopulaoꞌao Anoa. Nandoo mugauno, “Anoa maitu mie metaa.” Nandoo dua mugauno, “Miina, Anoa maitu nefekakolilino raꞌeati.” 13 Tamaka bhe naseemie miina bhe mokadono dasumambilie mentalea-mentalea, hampano doteꞌi kamungkulaꞌi miendo Yahudi. Yesus nosakusiiꞌao Wutono 7:14-24 14 Ne pofelabuntaꞌano hohaeaꞌa naꞌa, gahaꞌa Yesus tadua nopesuamo weo Lambuno Lahataꞌala maka nofofoinaꞌu ne itu. 15 Miendo Yahudi tadomente ambado, “Peda amai mie anoa ini nopande peda ini, ingka miina nakosikolaa!” 16 Nopugaumo Yesus ne andoa ambano, “Kafoinaꞌuku ini miina namaiꞌao ne Wutoku, tamaka nomaiꞌao ne Tumudu kanau. 17 Sasuka moindalono nadhumalangi kapoindalono Lahataꞌala, namandeꞌaane bhahaꞌi kafoinaꞌuku ini nomaiꞌao ne Lahataꞌala tawa nomaiꞌao ne Wutoku. 18 Ane o mie nofofoinaꞌu nomaiꞌao ne fekihino wutono, mie aitu neꞌondofi kafosibhala so wutono. Tamaka mie meꞌondofino kafosibhala so Tumudue, mie aitu nelaa lalono, miina bhe modaiꞌano weo totono lalono. 19 Ingka anabii Musa nowaꞌangkoomu tubhono agama, tamaka ne olotamiu itu bhe naseemie miina bhe dhumalangie. Noafa bhahaa kopatudhuꞌao mongko kanauꞌomu?” 20 Mie bhahi dotobhoosi ambado, “Ingka mobheemo, laꞌae bhahaa so mongkoko?” 21 Notobhoosimo Yesus ambano, “Kaneꞌo seꞌise kahadhaa nehabuku, ingka simente-menteꞌamoomu. 22 Anabii Musa nowaꞌangkoomu tutuhano kasuna (gahaꞌaitu tutuhano kasuna maitu sakotuꞌuꞌano miina namaiꞌao ne anabii Musa tamaka nomaiꞌao ne awuaꞌintoomu), dadiꞌanomo hintimiu fosunaomu mahingga ne oleono Sabat. 23 Ane fosunaomu ne oleono Sabat keana notilempagi tubhono agama ne Kitabino Musa, noafa gahaꞌa amahaki kanauꞌomu mbaꞌinomo aefekaꞌosa mie koseꞌulu-uluno ne oleono Sabat? 24 Koise mebhotusiomu ampa pomatamiu, tamaka mebhotusiomu fekaꞌadhilieꞌomu.” Potaga-tagaliꞌao kamaiꞌaoꞌano Yesus 7:25-36 25 Tangasano peda maitu seemie hodua miendo Yerusalem dopugau ambado, “Ingka anoamo ini mie neꞌondofindo so damongko? 26 Tamaka ondoomu itu, Anoa tanewasamo nopugau, miina bhe kodiuno. Daesuhui ae neangkaꞌintoomu dopandeꞌaanemo Anoamo ini Mesias Omputo Fosalamatino. 27 Tamaka mie aini dopandeꞌaane kamaiꞌaoꞌano. Gahaꞌaitu ane nahumato Mesias, bhe naseemie pae bhe so mandeꞌaane kamaiꞌaoꞌano.” 28 Tangasano Yesus nofofoinaꞌu weo Lambuno Lahataꞌala nopugau ampa kabhalano suahano, “Kotu-kotuꞌu pandeꞌa kanauꞌomu gahaꞌa? Pandeꞌaaneomu dua kamaiꞌaoꞌaku? Ampamo kaowu kahatoꞌaku suano kapoindaloku Wutoku, tamaka notudu kanau Lahataꞌala. Anoamo banarano, gahaꞌa miina mandeꞌaaneomua. 29 Tamaka Idi apandeꞌaane, kapaꞌamo amaiꞌao ne Anoa, Anoamo tumudu kanau.” 30 Ne naꞌa o mie dokopatudhu dahumakoe, tamaka bhe naseemie miina bhe dumingkue, hampano miinaꞌo nahumato tempono. 31 Ne olotando mie bhahi maitu nandoo dobhahi dua marasaeano ne Anoa. Ambado, “Ane nahumato Mesias, bhahaa nalumiuꞌe dua kabhahino tanda-tanda timenteꞌaono nehabuno Anoa ini?” 32 Miendo Farisi dofetingke mie bhahi dopokamu-kamuntui peda anaꞌa dosambili Anoa maitu, dadiꞌanomo neangkaꞌindo imamu bhe miendo Farisi detudumo dhagano Lambuno Lahataꞌala dahumakoe. 33 Ambano Yesus, “Paemo naomponaa aeate bhe hintimiua, mada anaꞌa asumulimo te Tumudu kanau. 34 Hintimiu umondofi kanauꞌomu, tamaka paise poꞌawa kanauꞌomu, kapaꞌamo pae mooliomua maiꞌomu we kaeateꞌaku.” 35 Miendo Yahudi dopugau-gaumo sapada-pada andoa ambado, “Nakumala ne amai bhahaa mie aini sampe pae dapoꞌawaaneomua? Bhahaa patudhuno nakumala ne miendo Yahudi meateno we koliwuno, we witeno Yunani? Bheanea namoinaꞌu miendo Yunani naꞌa? 36 Ampamo kaowu, o ae bhahaa maꞌanano pugauno saꞌituini, ‘Hintimiu umondofi kanauꞌomu, tamaka paise poꞌawa kanauꞌomu, bhe pae mooliomua maiꞌomu we kaeateꞌakua?’ ” Oe meowano dadi 7:37-44 37 Ne oleo kapuliaono hohaeaꞌa naꞌa, matanomo hohaeaꞌa, Yesus noehemo bhe nopugau nofekabhala-bhala suahano, “Sasuka mokekeleno wuꞌu naetaa namai ne Idi maka naohoꞌu! 38 Sasuka marasaeano ne Idi, tapedamo wambano Kitabi, ‘Namaiꞌao weo totono lalono namawa oe meowano dadi.’ ” 39 Nepulaoꞌaono Yesus naꞌa Rohino Lahataꞌala so netahimando marasaeano ne Anoa. Wakutuu anaꞌa Rohi amaitu miinaꞌo nahumatoa, mbaꞌinomo Yesus miinaꞌo naꞌumawa kakalabhiano ⸤ weo mateno⸥ . 40 Seemie hodua ne olotando mie bhahi metingkeno pugauno maitu, dopugaumo ambado, “Anoa ini kotu-kotuꞌumo o anabii so humatono neanta-antagintoomu itu.” 41 Ambado dua sigaoꞌano, “Anoa ini Mesias Omputo Fosalamatino.” Tamaka ambado dua sigaoꞌano, “Kunaꞌemiu o Mesias namaiꞌao we Galilea gahaꞌa? 42 Ingka notibuhi weo Kitabi, o Mesias namaiꞌao ne sampuꞌano Daud, we liwuno Betlehem kaeateꞌanomo Daud endefiꞌini.” 43 Maka mie bhahi dewala dopotagaliꞌao Anoa. 44 Seemie hodua ne olotando andoa maitu dokopatudhu dahumakoe tamaka miina bhe dumingkuea. Yesus nopotunduꞌaane Nikodemus 7:45-52 45 Dhagaꞌino Lambuno Lahataꞌala dosulimo ne meangkaꞌindo imamu bhe miendo Farisi. Andoa maitu dofeenamo, “Noafa ingka miina wowoꞌoeꞌomua?” 46 Dotobhoosimo dhaga andoa maitu ambado, “Miinaꞌo nandumandoo seemie manusia pugauno medando mie amaitu!” 47 Ambado miendo Farisi ne andoa, “Bhahaa hintimiu nofekakolilinokoomu dua? 48 Nandoo bhahaa neangkantoomu tawa miendo Farisi marasaeano ne Anoa? 49 Tamaka o raꞌeati ini tapa mandeꞌaono Kitabino Musa, nakumangkanaidamo balaa!” 50 Seemie ne olotando andoa maitu neano Nikodemus. Anoamo ini maino ne Yesus endefiꞌini. Nopugaumo ambano, 51 “Ingka weo tubhono agama nefintahakintoomu, kunaꞌekumo pae naembali tadaebhotusimo seemie ane paeꞌo dametingkee bhe damandeꞌaane o ae nehabuno.” 52 Ambado, “Gahaꞌa hintu ini mieno Galilea dua? Soba lengka Kitabi itu! Ne itu mandeꞌaanemo miina nandumandoo seemie anabii maiꞌaono we Galilea.” Hobhine monsuleno 7:53—8:11 53 [Pada anaꞌa dosulimo we lambudo seemie-seemie, |
© 2022, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.