Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Tula-tulando rasulu 7 - Muna Southern Dialect


Katobhoosino Stefanus 7:1-53

1 Ambano Imamu Bhalano, “Nokotuꞌu peda naꞌa?”

2 Notobhoosimo Stefanus ambano, “Bhahitieꞌiku bhe kamungkulaꞌiku, fetingke kanauꞌomu! Ompu Lahataꞌala kumalabhiano nofotiwoha Wutono ne awuantoomu Abraham. Wakutuu anaꞌa Abraham nandooꞌe we Mesopotamia, miinaꞌo naeate we Haran.

3 Ambano Lahataꞌala ne Abraham, ‘Hunsamo liwumu bhe bhahitieꞌimu, maka kala we liwu so nefosusuꞌaoku.’

4 Dadiꞌanomo Abraham nohunsamo liwuno Kasdim maka neate we Haran. Nomate kaowu amano, Lahataꞌala notuduemo toha nagumampi ne ini, kaeateꞌantoomu ampa aini.

5 Ne naꞌa Lahataꞌala miina namaꞌanea wite mahingga nasekulepe kaowu mbali kahunsaꞌaono. Ampamo kaowu, Lahataꞌala nopodhandi namaꞌane wite aini so fehebuaꞌano bhe so kahunsaꞌaono ne sampuꞌano, mahinggamo wakutuu anaꞌa miinaꞌo nakoanaa.

6 Bhoasaono Lahataꞌala naꞌa peda aini, ‘Sampuꞌamu daeate peda mie humampe we koliwuno, andoa dahumabuda so bhatua, damodee-deeda ampa nafato moꞌono taꞌu.

7 Maka mieno liwu mobhatuada, amekanarakaada dua. Namada anaꞌa, ambano Lahataꞌala, sampuꞌamu dahumunsamo dua liwu aitu maka dasumambahea ne Idi ne wite aini.’

8 Palusi anaꞌa Lahataꞌala nofokonandooanemo tutuhano kasuna, peda tandano kafekatangkano podhandino bhe Abraham. Pedamo naꞌa Abraham nokoanaꞌao Ishak, sakapono alu oleo umuhuno nosunaemo. Ishak nokoanaꞌao Yakub, maka Yakub nokoanaꞌao doompulu hodua, andoa maitu awuaꞌintoomu miendo Yahudi ini.

9 Awuaꞌintoomu naꞌa doaso aindo koneaꞌano Yusuf mbali bhatua we witeno Mesir mbaꞌinomo kakoulano lalondo, tamaka Lahataꞌala sadhia nopobhaiane.

10 Lahataꞌala nofolapae maiꞌao ne sabhaha kasabha sampe nowaꞌane kabarakati bhe kapande wakutuuno nowiseki Firaun, omputo we Mesir. Hato pandano Firaun nosangkee mbali kafeompuꞌa we Mesir, mbalimo dua mandeꞌaono kamalino.

11 Pada anaꞌa nonandoomo gaba bhalano we witeno Mesir bhe witeno Kanaan. Awuaꞌintoomu dosabha sepaliꞌa mbaꞌinomo miinamo dakoꞌotia.

12 Wakutuuno Yakub nofetingke gahaꞌa we Mesir nandoo bhe gandum, notudumo awuaꞌintoomu dakumala daeꞌoli oti we Mesir. Anaꞌamo pakakalando.

13 Hato dofendua dokala, Yusuf nofotipandeꞌaomo wutono ne bhahitieꞌino. Kaneꞌomo ne naꞌa omputo Firaun nopandeꞌaane kamaiꞌaoꞌano Yusuf.

14 Pada anaꞌa Yusuf netudumo mie daꞌumulei Yakub amano bhe lee walakano. Kosasawindo dofitu fulu lidima.

15 Pedamo aitu Yakub nokalamo we Mesir; ne itumo anoa bhe awuaꞌintoomu domate.

16 Maeatindo dosuliandamo we Sikem maka dokobuhuda ne wite kaꞌoliꞌano Abraham. Wite kafokobuhuꞌa naꞌa noꞌoliane dhoi pera ne anaꞌino Hemor we Sikem.

17 Wakutuuno dhandino Ompu Lahataꞌala ne Abraham nomaꞌomo nakoꞌula, miendo Israel we Mesir sadhulu-dhulu kabhahi.

18 Panda-pandano noehemo seemie omputo buꞌou we witeno Mesir, tapa mandeꞌaono Yusuf.

19 Omputo naꞌa noꞌakalai awuaꞌintoomu bhe nofodee-deeda. Nofosuhuda daꞌumohofi anaꞌi kahobundo domateꞌao. Patudhuno keana dolee.

20 Ne naꞌamo dua kalenteꞌano Musa. Anaꞌi aini netaa ne pomatano Lahataꞌala. Tolu wula kaomponano dodambaꞌaane we lambuno kamungkulano.

21 Pada aitu doꞌohoemo dua, tamaka noꞌenee kalambeno Omputo Firaun maka nodambaꞌaane kabeanga anano wutono.

22 Musa dofoguhuane sabhaha kapandedo miendo Mesir, sampe pugau bhe habuno nokokuasamo.

23 Nohato umuhuno fato fulu taꞌu, Musa nokamba lalono napowoha bhe bhahitieꞌino miendo Israel.

24 Wakutuu aitu gahaꞌa nowohamo seemie Israel tangasano nofekolea-leaꞌie mieno Mesir, lasao nopobenteane sampe nopongko mieno Mesir naꞌa.

25 Weo fekihino Musa, miendo Israel damandeꞌaanemo putae Lahataꞌala namake anoa so mobebasida, tamaka gahaꞌa miina damandeꞌaanea.

26 Hato nomentae nowohamo dua dohodua miendo Israel dopogiha, lasao nokala noꞌontada patudhuno napometaaꞌanda. Ambano, ‘Hintimiu ini sibhahitieꞌomu, noafa gahaꞌa pogihaꞌaoꞌomu?’

27 Tamaka o mie wanduno sabhangkano maitu tanodhudhulao Musa bhe nopugau,

28 ‘Nosangkeko laꞌae gahaꞌa membali so neangka bhe so bhitahaki kainsami? Bhahaꞌi kopatudhu dua mongko kanau nada miendo Mesir endewi?’

29 Nofetingke peda maitu Musa lasao nofilei maka neate we liwundo miendo Midian. Ne itu nokoanaꞌao dua dohodua sanea moꞌane.

30 Nokapo fato fulu taꞌu neate-ate ne itu tanowohamo dua seemie malaꞌekati we pandaso bhalano we owano kabhawono Sinai. Nowohae weo hendeno efi ne polompuno kahoku kokihi.

31 Nomente Musa nowoha anaꞌa, ngkoꞌomoa nokalamo nameꞌondoe ne owano, gahaꞌa tanofetingkemo suahano Ompu ambano,

32 ‘Idimo ini Ompu Lahataꞌalando awuaꞌimu, Lahataꞌalano Abraham, Lahataꞌalano Ishak bhe Lahataꞌalano Yakub.’ Musa nohengkuꞌao kateꞌi sampe miinamo naokadoa naꞌumondoea.

33 Nokowambamo toha Lahataꞌala, ‘Alie kaampini ne aꞌemu itu, hampano wite kaeehe-eheꞌamu itu wite mongkilo.

34 Idi awohaemo kakadee-deendo umatiku we witeno Mesir, fedeendo afetingkeemo. Kasampuꞌaku ini, amobebasida. Dadiꞌanomo maimo, atumudukomo sumuli we witeno Mesir.’

35 Musa ini dobansiemo bhe dopugau ambado, ‘Nosangkeko laꞌae gahaꞌa membali so neangka bhe so bhitahaki kainsami?’ Tamaka ingka Musamo dua ini netuduno Ompu Lahataꞌala nembali so neangka bhe so fosalamatino, weo katulumino malaꞌekati motiwohano wutono ne polompuno kahoku kokihi.

36 Anoamo dua wowoꞌoda dolimba domaiꞌao we witeno Mesir, nehabuanda giu timenteꞌaono bhe tanda tapa mentela notanda we witeno Mesir, ne Teꞌi Modea bhe we pandaso bhalano fato fulu taꞌu kaomponano.

37 Anoamo dua ini mugauno ne miendo Israel, ‘Namada kaowu Lahataꞌala naefoeheangkoomu seemie anabii peda idi ini namaiꞌao ne bhahitieꞌimiu.’

38 Wakutuuno umatino Israel dohompu we pandaso bhalano, Musamo dua ini membalino poatoꞌaono wambano malaꞌekati bhe awuaꞌintoomu. O malaꞌekati naꞌa nokowamba ne Musa te kabhawono Sinai. Ingka anoamo dua tumahimano bhoasao meowano dadi maiꞌaono ne Ompu Lahataꞌala so nefosampe ne hintimiu.

39 Tamaka awuaꞌintoomu dongahe damangkafi pugauno, bhahaa tadobansimo dua. Gaondo dasumulimo toha we witeno Mesir.

40 Desalomo ne Harun ambado, ‘Mehabu kaita seꞌulu haa ulu patung so ompu mani, somo maꞌindulu kainsami. Kapaꞌamo Musa naꞌa, neangka mani tamaiꞌao we witeno Mesir, miinamo tamandeꞌaanea bhahaꞌi noafamoa.’

41 Kaowua dehabumo patung, sandahano anano sapi. Pada aitu desumbelemo kadadi mbali dopopanga ne patung anaꞌa. Kaꞌiando maka bhe dohame-hame dowoha angkaꞌano limando.

42 Nowoha amaitu Ompu Lahataꞌala nokukundodamo maka tanokatahodamo dototohana bhe dosomba ne kulipopo te lani. Aini noposahataamo bhe tibuhiꞌano weo Kitabindo anabii, ‘Miendo Israel! Kaomponano fato fulu taꞌu we pandaso bhalano mefoampe kanauꞌomu bhahaa kadadi nesumbele?

43 ⸤ Ingka miina sepaliꞌa!⸥ Tadua owa-owaomu kalambu-lambu barahala dewa Molok bhe patungno kulipopo Refan; saneamo patung kahabumiu maka sombaiꞌeomu mbali ompumiu. Dadiꞌanomo aꞌumohokoomu ampa we simbalino liwuno Babel.’

44 Nandoo tenda katandaino kaeateꞌano Lahataꞌala nehabundo awuaꞌintoomu we pandaso bhalano. Tenda anaꞌa dohabue doangkafi pahintano Lahataꞌala ne Musa, peda katuno tenda nefotiwohano Lahataꞌala ne Musa.

45 Tenda anaꞌa dotahimae awuaꞌintoomu maka doowa-owae wakutuuno dengkohafi wite aini. Ne naꞌa Yosua neangkando. Dohato awuaꞌintoomu, mie meateno ne wite aini nogihasida Lahataꞌala. Tendano Lahataꞌala naꞌa dopomantulu-ntuluane ampa ne dhamanino omputo Daud.

46 Daud nofekaꞌia lalono Lahataꞌala, nesalo naefoehe lambu so kaeateꞌano Lahataꞌala nesombaino Yakub.

47 Tamaka omputo Salomo mefoeheno Lambuno Lahataꞌala.

48 Ampamo Lahataꞌala Foliuno Kuasa miina naeate ne lambu kahabundo manusia, peda tibuhiꞌano weo Kitabindo anabii,

49 ‘O lani kaengkohaꞌaku, o dhunia kafindaꞌaku. Lambu ae gahaꞌa mefongkoha kanauꞌomu?’ ambano Ompu. ‘Ne amai gahaꞌa so kafewuleꞌaku?

50 Ingka kosasawiꞌae naꞌa sanea angkaꞌano limaku.’ ”

51 ⸤ Ambano toha Stefanus,⸥ “Hintimiu katuꞌa fotu! Lalomiu miina naongkiloa. Tingalamiu nopoꞌopi. Hintimiu sadhia ewangiomu Rohino Lahataꞌala, nopototo bhe awuaꞌimiu!

52 Anabii laꞌae bhahaa tapa nefodee-deendo awuaꞌimiu? Bhahaa tadua dopongkomo mie katudu mefoleleno bhihita so kahatoꞌano Mie Metaano Lalo. Anoa naꞌa padamo pokanagauaneomu bhe pongkoeꞌomu.

53 Ingka hintimiu tahimaeꞌomu tubhono agama weo Kitabino Musa nefosampendo malaꞌekati, tamaka gahaꞌa miina mangkafieꞌomua.”


Stefanus dopongkoe 7:54-60

54 Sadofetingke pugauno Stefanus naꞌa kamungkulaꞌi Sahano Agama pasae dokansuꞌue atendo sampe dokuꞌi bhe nau-naundo.

55 Tamaka Stefanus nokabhintie Rohino Lahataꞌala, nototohana te lani maka nowoha kakalabhiano Lahataꞌala bhe Yesus neehe-ehe ne sohihino Lahataꞌala.

56 Nopugaumo Stefanus ambano, “Soba ondoomu, awoha lani notilengka bhe Anano Manusia neehe-ehe ne sohihino Lahataꞌala.”

57 Maka kamungkulaꞌi dopokakei-kei bhe doꞌopi tingalando, lasao dosilumpa-lumpakiꞌae.

58 Dobulue we simbalino kota maka dobhatumbuliane kontu. Sakusii andoa ini dolembisi dhubando maka dohunsae ne wiseno seemie anaꞌi moꞌane koneaꞌano Saulus.

59 Tangasano dobhatumbulie Stefanus nofedeemo ambano, “Ompu Yesus, tahimamo inawaku!”

60 Poangka nofongkoha tuuno nokeimo fekabhala-bhala, “Ompu, koise fotongkuandae dhosa aini!” Palusi nopugau peda naꞌa, nobhotumo inawano. Saulus noꞌunda dua Stefanus dopongkoe.

© 2022, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan