Sosawaro 8 - Ma Jou ai Demo-demo o TotobelohokaKiani ngone mata-mata homadoihene o ngo Sosawaro ami demoika O Hitararono ma hidogo abe ma titi o Pasala 8 1 O sosawaro ma demo ka inatemo nanga hiningaino hoka o ngofeka abe duru maamo-amokiye monaahoko ngoneino angamoi to muna ami sosawaro moigo monahikodoku ngone o nyawaino ho mogahoko la ngone homitoihene munangika. Ho homihiromanga muna gea o ngo Sosawaro de ngone kiani homadoihene la homangaratii to muna ami demo ma titi. 2 Hokogea ma hiketero abe o sosawaro ma demo iboa ngoneino hiadono ngaro o kiaika dika haika ma ena gea inaaho-ahoko. Ho o sosawaro ma demo ka idadi hogihene imaketero hoka iboa o loku ma tubuoka de aino. Abe ma ilingi yodegerewotika o ngeko-ngekomo imakitigino de hiadono ma gurutika. Ho ngaro o ngekomo ma marihapongoka abe o kiahi itiai hairiki de haniiki ma, genangokaoo o sosawaro ma demo naga abe ka idadi hapake. 3 De o kota ma ngorana ma datekoka o kota howohama hohupu muna o ngo Sosawaro naga genangoka ho ami sosawaro ma demo ka idadi hogihene ma oraha haika haino hohupu howohama angamoi duru de ma ilingi ma amokiye monaahoko mato, 4 “Ngini o dunia ma nyawa mata-mataika nitotoihene! Abe tiniahoko gea ngini mata-mataika ahi demo ma dumutu. 5 Ho ngini abe ko nisosawarouahi ka idadi nihihigunoa la ngohino o sosawaro ma demo nimahitingini la hiadono idadi ti nginioo nia sosawaro. De ngini abe ko kia-kiauahi nihioriki ka idadi tiniduhunu la nimangaratii ma tobahioriki ngohino. 6 Ho ahi demo naa nimadoihene ngini mata-mataika! Angamoi naga nia utumu niamake ahi sosawaro ma demoino abe mata-mata niihene ngohino gea o demo itotiai. 7 De angamoi ngohi o ngo Sosawaro ahi demoino ko moiua toeluku ho ma gou-goungu mata-mataika ahi demo. Abe ngohi duru todohata ma dorouika ho duru toluku nako naga moi ahi demoino abe inihidumutu o datoro ma dorouika. 8 Ahi demo mata-mata itotiai de ihiboa ma owa nginika. Abe ko moiua ahi demoino ma gou-goungu ihikawalimi hiadono ma dumutika ko imahiadonua. 9 Ho duru itararono to ngohi ahi demo o nyawaika abe nako ona yatoihene de ka idadi ihioriki ahi demo ma titi. Masara nako ona ko yatoihenua ahi demoika ko idadiua yataoko itiai ma titi. De ona abe de manga tobahiorikoka ka de ahi sosawaro ma demo yoihene de ona ihiorikoo ko iwa ma howono ahi demoka angamoi o demo ma gou-goungu.” 10 “Ngohi o ngo Sosawaro toigo tinidotoko de hokonaa tinihitararono, ngini nia wowangoka naga nia ngiriki ma ngoe de marai nioigo nimalingiri o kiahonanga ma hali-hali hoka o gurasi de o haaka abe duru de ma ijaka. Masara ngohi tinihingahu abe nako o haaka de ahi dodotoko ka ahi dodotokohi abe duru ikurutiye de inihiutumu nia wowangoka. De nako o gurasi de o tobahioriki, ka o tobahiorikohi abe duru de ma utumoka nako gea ena nimangiriki. 11 Hokogea angamoi ma sosawaro abe niamake o sosawaro ma demoino ka enangohi irahai ngaro nihidotelega de o hakaru ma leto-letongo abe duru ihali. Ngaro o kiahonanga mata-mataika abe ngini nioigo nimahidogo masara ko iwa moi de ma utumoka nia wowangoka abe imaketero de ma sosawaro abe niamake ngohioka de aino.” Hokogea o ngo Sosawaro ma hiketero la homangaratii Ma Jou duru woigo la ngone hohioriki de haniiki to Una ai mau ngoneino. 12 De hogila-gila de ma hiketero hokonaa, muna o ngo Sosawaro momahingahu ngoneino, mato, “Ngohi o ngo Sosawaro tomanoa ma gou-goungoka ho toigo tiniduhunu la ahi gou-goungino tinihiakunu la ka idadi ngini nimaputuhu de niamake o putuhu ma totiaiika itaana. Ngohioka de aino ma sosawaro niamake la nimafikiri hiadono ka idadi nimahiaturu nia wowangoka itiai. Abe o tobahioriki ma gou-goungu de o ngiriki ma totiaiika gea ngohi o ngo Sosawaroka imanoa. 13 O nyawa mata-mata abe manga horomati ma modongo itagi Ma Jou o Yaweika duru ona yodohata ma dorouika. De angamoi ngohi Ma Jouoka de aino ho ngohioo duru todohata o sadeika. Ho duru todohata o nyawa manga hininga ma sade yapake hiadono yomahigiriiri la yomagorakiye. De ngohi todohatoo o rusi-rusika, de o doanika abe ena mata-mata duru ko imanoaua to ngohi ahi sosawaro ma gou-goungoka. 14 Abe imanoa ngohioka gea o demo abe o nyawa yahidumutu ma gou-goungika de o hiakunu la ka idadi niputuhu ma totiaiika. De naga o hiakunu ngohi o ngo Sosawaroka abe genangino o nyawa ka idadi o tobahioriki ma titi yomangaratii. De o kuaha duru enangoo to ngohi naga! 15 Ho onagona dika abe naga manga kuaha la o nyawa yahiaturu ona ka idadi manga tagongo gea yao itiai ma iti ngohi o ngo Sosawaro tomanoa to ona manga hiningaka. Ho nako naga o koano abe yososawaro o nyawa yahikoano gea mangale ngohi o ngo Sosawaro tomanoa onangoka. De o popareta ka idadi o pareta itotiai yodiai nako ngohi naga onangoka. 16 De ona o popareta ma nyawaoo manga kokawaahaika yahiaturu itiai nako yomahinganono o duduhunu to ngohi ahi sosawaro ma demoika. Abe ona yotobauru-urusu o nyawa yomaputuhu itiai nako manga hiakunu yamake ngohi o ngo Sosawaroka.” 17 “Ngohi o ngo Sosawaro duru tadora o nyawaika abe to onangoo manga dora ilamoko ngohino. De onagona dika abe de manga hininga ma gahumu yolingiri o sosawaro ma gou-goungu, ahao ona gea yamake manga sosawaro. 18 De naga ngohioka ena gea abe duru ihali-hali de nagali o horomati ma amoko abe ka idadi ngohi tohiboa nginika la o nyawa inihoromati nginika. De nia wowango ma utumu abe ka ihikaika itongohono gea niamake ngohi o ngo Sosawaroka de aino. De angamoi nia utumu mata-mata gea abe niamake ngohino duru itongohono ho ka idadi nimahiromanga nikaya de ma kiahonanga ihali-hali abe ma titi ti ngini nia sosawaro ilamoko nia hiningaka. 19 Angamoi to ngohi ahi hidoaka o nyawaika ka enangohi irahai nako to ena ma utumu hohidotelega de o gurasi ma dutu ma utumu. De nia hasili abe ngini niamake to ngohi ahi sosawaro ma demoino ko imaketeroua de o tiwi yodiai o haaka ma dutuino. Abe nako ngohi o ngo Sosawaro nihingaku de nihiniiki de utuohi ilamoko nia utumu abe niamake ngohino. 20 To ngohi ahi ngekomo ka ma totiai dika ma dumutu ho nako ngini nihiniiki ngohi ahi ngekomoka de ngini niamake nia wowango ma hiaturu ma putuhu abe duru itaana ma totiaiika. 21 Ho ona abe duru yodora to ngohi ahi sosawaro ma demoika, ona gea ahao manga utumu ilamoko de manga kaya ma gogogono ma ngi ngohi tohiomanga.” Hokogea wohiketero o Saloomo ma titi nanga utumu hamake Ma Jou ai sosawaroka de aino. Ma Jouoka de aino o sosawaro abe naga Unangoka ma oraha wotulaada mata-mata 22 De naa o Saloomo ai hingahu abe una wohioriki o sosawaro duru ihititi Ma Jouoka. De wapakeoli hoka Ma Jou o Yawe ai sosawaro de ma ilingoka abe imahingahu ngoneino, ato, “De ngohi naa o sosawaro ma gou-goungu abe ka ma dodihirainohi de ngohi nagau Ma Jou o Yaweoka. Abe ngohi de ai dulaada ka ngohiohi tohira ho ngohi nagau Unangoka ma oraha mata-mataika wotulaada. 23 Duru ma dodihirainohi de ngohi naga Ma Jouoka. Ho ngaro o dunia ko iwahi masara ngohi o sosawaro nagau Unangoka. 24 Ngaro o gahi Ma Jou ko wotulaadauahi de ngaro o akere abe ihira ibubungiye o dunia ma tonakino masara ngohi duru tohira wohihiboaino o sosawaro. 25 Ho o loku-loku ngaro ma dodipokouku eko duru ma gogurutiye ma ena Ma Jou ko wohigogeruahi to ena ma ngi-ngioka de ngohi, o sosawaro, wohihiboainokau. 26 Ho ngohi nagau ngaro ma oraha Ma Jou o dunia ko wotulaadauahi ho o datomo ma tonaka ko iwahi de ngaro o tonaka ma kuhuhunu abe duru ihiraika idadi, ma, enangoo ko idadiuahi de ngohi, o sosawaro nagau.” 27 “Abe ngohi o sosawaro naga genangoka ma oraha Ma Jou ai dulaada ihira waregu la o dunia ma hoana idadi o dihanga. Igoungu, ngohioo nagau genangoka ma oraha abe duru ihira o gahi de ma lobi imakongohaminohi ma ngohi nagau. 28 Abe ma oraha o lobi Ma Jou wakelenga o dihangoka de ngohi o sosawaro naga Unangoka. De ngohioo naga Unangoka ma oraha wohidadi la o gahi ma goronaka naga genangoka o akere ibubungiye. 29 Ho ma oraha Ma Jou wohuloko o gahika la ufa yatilakuru to ena ma batingika de ngohi o sosawaro naga Unangoka angamoi ngohi tiniiki Una ma oraha o gahi ma batingi gea wohiaturu. De ngohi naga ma oraha o dunia wohigogere to ena ma ngioka. 30 Ngohi o sosawaro naga Ma Jou ai datekoka la mimakuduhunu, ho ma titi ma tobahioriki ai sosawaroino hiadono ai dulaada mata-mataika idadi. Ho gea o wange-wangeiye ngohi duru tososanangi abe ngohi naga mimakiniiki ngohi de Ma Jou. 31 De ai dulaadaika mata-mata ngohi duru tosanangi enangika ngaro o dunia de to ena ma dola mata-mataika. Ho gea hiadono o dunia ma nyawa manga dodoomuikaoo ngohi o sosawaro tasanangi ona mata-mataika.” O nyawa abe duru yoigo yolingiri o sosawaro 32 “Ho ngohi o sosawaro tinihiromanga ngini o nyawa mata-mataika to ngohi ahi ngofa-ngofaka de duru togahoko nginika la nimadoihene ahi demoika. Ngini nako nianiiki to ngohi ahi ngekomika ngohi tinihiowa ho duru nisosanangi. 33 Ho de o hitararono tinidotoko nginika de kiani niatoihene enangika de ufa nioporetika la o sosawaro nimahitingini.” 34 “O nyawa abe ka ihikaika ihihigihene ngohi o sosawaro ahi demoino, ona gea abe yamake ma hiowa to ona manga wowangoka. Ho ona abe ka ihikaika ihihigihene gea imaketero hoka o wange-wangeiye yoboa ahi tau ma ngoranino la ka ihikaika yoihene to ngohi ahi demo onangika angamoi ona duru yoigo de manga gimonoka o sosawaro ma demoika. De ko iwa ma oraha la ahi ngorana tatatoko la ko ihimakeokaua ho ka ihikaika ihidamaa genangoka angamoi ona yoigo la onangoo yososawaro! 35 Abe onagona dika yamake o sosawaro de gea yamakeoo manga wowango ikurutu o duniaka! De ona gea abe duru iwihisanangi Ma Jou o Yaweika. 36 Masara ona abe ko ihimakeua ngohi, o wowango ma sosawaro, ona gea ka ihikaika yomahikangela dika. De ona mata-mataika abe ihidohata ngohino gea imaketero hoka yodora o hone-honengika.” Hokogea Ma Jou wohiketero abe to Una ai sosawaro de to ena ma ilingoka la inahidumutu o wowango ikurutu ma ngekomika. |
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
New Tribes Mission