Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Maruku 14 - Ma Jou ai Demo-demo o Totobelohoka


Itigioka ma oraha o Yesusu iwitoma
Matiusu 26:1-16 ; Lukasa 22:1-6 ; Yohanese 12:1-8

1 De ipahaino de ahao naga o wange hinootohi de naga ma oraha abe o Yahudi ma nyawa ihirame-rame manga rame-rame hinooto. Abe moi o Totilakuru ma rame-rame de moioli abe ihiromanga o Roti abe ko Iwa ma Ragi ma rame-rame. De ma rame-rame gea ko imulaenguahi de ona o hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga hohidimono de onangoo abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino ona yomakoketemo de gea iwihidee la ato o Yesusu yomatohiki abe iwitaoko de iwitoma.

2 Masara ona utu yomahiketehitiari ato, “Ufa Una gea hitaoko o rame-rame ma gogiriaka done ahao o nyawaka ipuda o kangamo.” Hokogea o Yahudi ma nyawa manga hohidimono manga hidee la ato iwitoma o Yesusu.

3 De ahao o Betania ma kapongoka de o Yesusu naga wolomo o Simono ai tauoka abe ma dihira iwipado-pado. De ka wogogerohi ma mejaka o Yesusu de naga o ngofeka momatengo moboa Unangino de muna gea maoino moi o boto abe o hakaruino yodiai. De ma boto gea ma dola o minya abe ma bounu duru ihailoa, de abe ko asapuruahi ho duru kohahali. De ma boto gea ma tomara mapomaioka de ahao mihituagi o Yesusu ai peauku de ma minya gea.

4 Masara o nyawa utu genangoka ka de gea amake de yongamoka, de ona yomakoketemo ato, “Ou, adodoa ho ma minya ihali-hali gea de maumoka hokogea?

5 Koaho ma minya gea hafukunu dika la ma tiwi o haaka ise-senge o ratuhu hange hamake, angamoi ngade-ngade imaketero abe o nyawa yokarajaanga manga taongo moi ma dekanino ma hewa. Tanu gea ma ija homamake de ahao hahidoakika o hu-huha ma nyawaika. Masara nako hoka kangano gea ko itiaiua.” Hokogea imitaere munangika.

6 Masara o Yesusu watemo onangika wato, “Niminoaika dika, de ibootohi nimiruwae. Abe muna gea modiaioka Ngohino, gea Ngohi tohiromanga tato duru ma hohailoa.

7 Nako o huha ma nyawa, gea ka ihikaika naga nia hidogoronaka, de o wange o kia dika de niato niaduhunu ma ka idadi niaduhunu dika. Masara Ngohi naa ko ihikaikaua nginioka.

8 O ngofeka naa modiaioka abe gea makunu modiai, abe mohituagioka ahi badangino. Ngaro ko ihilungunuahi masara muna moboa la mato ahi badanga mohidiaioka abe hoka imakiniiki de to ngone nanga biaha ma titi o honenge.

9 De naa moi tagou-goungu tinihingahu, o duniaka naa o kia-kiaka dika ahao yahingahu-ngahu o Abari ma Rorahai o nyawaika, de to muna ami ade-adeoo yahingahu la ka imihohininga ma titi ami datoro ma hohailoa gea abe modiaioka Ngohino.” Hokogea o Yesusu wataere onangika.

10 De ipaha o Yudasa Isikarioto, abe una yangimoi de yahinootoino, una woiki onangika abe o hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga hohidimono. Woiki onangika de wahingahu wato, “Ahao o Yesusu ka idadi tihidoaka nginika.”

11 De o Yudasa ai hidee wahitararono ibooto de ona duru yosanangioka de iwihibehehongo ato, “Iya, hokogea misanangi ani demoika. De ahao ka idadi o tiwi minihidoaka ngonaika.” Gea yomahiketehibehehongo ibooto de o Yudasa womulaenge o ngekomo womalingiri la ka idadi o Yesusu wihidoaka onangika.


O Totilakuru ma rame-rame ma inomo yomakokutuono yolomo
Matiusu 26:17-29 ; Lukasa 22:7-30 ; Yohanese 13:21-30 ; 1 Korintusu 11:23-25

12 De ipaha o Yahudi ma nyawa manga rame-rame adonoka abe ihiromanga o Roti abe ko Iwa ma Ragi. De naga to ona manga hiaturu abe ma rame-rame gea ma wange ma dodihiraka de o domba moi yomahihuba Ma Jouiye abe ihiromanga o Totilakuru ma domba. De ma wange gea o Yesusu iwinii-niiki iwileha Unangika ato, “Mia Baluhu, abe bootino homakokutuono holomo abe homahihohininga ma titi o Totilakuru, ho ngomi naa minileha, o kiaika miloiki la minahidiaiohi nanga inomo?”

13 De yahinooto wairiki la ona wahidingoto de wahibehehongokahi onangika wato, “Ngini niloikohi doka ma kotaika. Doka ahao niwimake womatengo o akere wohiono-onoko de ai boto ma amoko. Una gea kiani niwiniiki

14 hiadono wolio ai tauika. Genangoka de ahao womatengoli niwimake abe o tau ma dutu, de unangika niwitemo kiani hokonaa ma demo. Abe gea nitemo niato, ‘Hobata, mia Guru wohibehehongo wato, “Ma hibau-bau ma ngi o kiaka abe bootino Ngohi de abe ihinii-niiki genangoka miolomo o Totilakuru ma rame-rame ma inomo?”’”

15 De o Yesusu wato, “Ahi demo gea niaturuoka de ahao una winihidumutu nginika o ngi moi duru ilamoko abe ma dangiri ilape hinootoiye. Dakenangoka ma kiahonanga mata-mata ingodu-ngodumoka. De genangoka ngini ninahidiai nanga Totilakuru ma rame-rame ma inomo.” Hokogea o Yesusu ai behehongo ibooto abe ona yahinootoika.

16 Wahibehehongo ibooto de ahao ona yahinooto gea yosobo yoiki doka ma kotaika. De ma kotaka aika de idadi duru imaketero hoka o Yesusu wotemoka mata-mata. Ho ma ngi gea yomahiadonoka de ona ihidiai abe o Totilakuru ma rame-rame ma inomo. De ihidiai ibooto de ahao manga dodiawoika yagilio.

17 De ahao ihohomuku de o Yesusu de iwinii-niiki yangimoi de yahinooto yokokiloiki ma tauika abe kangano ihidodiaioka ma inomo.

18 De ahao ona yolomo manga gogiriaka de o Yesusu wahingahu onangika wato, “Naa duru tagou-goungu tinihingahu. Naa naga nginioka womatengo wolo-olomo de Ngohi, masara una gea ahao wohihidoaka ahi musuika.”

19 De ka de yoihene gea de iwinii-niiki manga hininga ikokihuhaka, de yomakokawalimi iwileha ato, “Ani demo naa ngohino ma dumutu, eko koua?”

20 De o Yesusu wotemo onangika wato, “Una gea abe iningimoi de inihinootoino, abe ngone nanga roti homahitabu-tabu homahidodai moi.

21 Igoungu, Ngohi o Nyawa ma Ngofaka kiani tohonenge duru imaketero hoka Ma Jou ai Bukuoka ihitulihukuoka. Masara hiokoo una gea abe wohihidoaka ahi musuika, angamoi ahao ai hohowono ma kangela duru kohaamoko wamake. Koaho una gea ngaro ufa de womaboa.”

22 De ahao manga gogiriakahi yolomo de o Yesusu o roti waleino de wohitarimakaseokahi Ma Jouiye. Wohitarimakase ibooto de o roti gea wakokabelaka de wahikokidoaka iwinii-niikika de wotemo onangika wato, “Abe ma roti gea tinihidoakikaka gea ka idadi niakokiolomo, abe gea ena hoka to Ngohi ahi roehe.”

23 De o roti yolomo ibooto de ahao waleino o angguru ma gohaka ma teongo o mangko moi de genangoo wohitarimakaseokahi Ma Jouiye de wahidoaka iwinii-niikika la yomaloliokere o mangko moi.

24 Yokokiokere ibooto de ahao wotemo onangika wato, “Ma angguru gea Ma Jou ai behehongo ma dodunguu, abe gea to Ngohi ahi awunu abe ahao ikopoauku la o nyawa manga ngoe manga utumu amake genangino.

25 Naa tagou-goungu tinihingahu, naa ma batingi abe o angguru ma gohaka ma teongo gea ko tokerokauahi. Masara ahao abe ma oraha Ma Jou wahikoano o nyawa, gea de ahao ma hungioli tokere.”

26 De yolomo ibooto de ahao o higiriiri ma nyanyianga yonyanyiokahi Ma Jouiye de gea ma tauino yohupuoka de ahao yoiki yodoa o Saitunu ma lokuiye.


O Yesusu wahingahu iwinii-niikika abe ona ahao iwikokiporete
Matiusu 26:31-35 ; Lukasa 22:31-34 ; Yohanese 13:36-38

27 De o Saitunu ma lokuoka de o Yesusu wahingahu onangika wato, “Ngini naa ahao nihikokiporete Ngohi. Abe gea ka idadi tohioriki angamoi naga ihitulihukuoka Ma Jou ai Bukuoka abe Ma Jou wotemo wato, ‘Ngohi ahao o domba ma gogoana tiboditoka, de gea ai domba imahikokabarihoka.’ Hokogea itemo Ma Jou ai Bukuoka. De igoungu hokogea ahao idadi nginika.

28 Masara ahao tomomikoli ahi honengino, de gea ahao Ngohi toiki tohira o Galilea ma tonakika, de ngini ahao nihihidoduruino.”

29 De to Yesusu ai demo gea abe ma titi ona ahao iwikokiporete, gea ai demo o Peturusu woihene de womahingahu de ai buturungu wato, “Ahi Baluhu, ngaro ona naa mata-mata inikokiporete masara ngohi naa duru ko toniporetua.”

30 De ahao o Yesusu witemo wato, “Ahi dodiawo, naa tagoungu tonihingahu, bootino o futu naa dika abe ko itebinuahi, de ngona naa nohioluku. Abe bootino o kuru-kuru ataili ahao ma hinooto de ngona naa nohioluku ma hangeou.”

31 De o Peturusu ai demo duru widobuturungu wato, “Koua! Hokogenangua! Ngaro ngohi de Ngona homahidohonenge ma ka tomodeke. Ngohi duru ko toniolukua!” De hokogenangoli o Peturusu ai dodiawo utuoli ona mata-mata yokokitemo o Yesusika de manga demo gea imakadaene hoka o Peturusoli ai demo.


O Yesusu womaniata o Gesemani ma ngioka
Matiusu 26:36-46 ; Lukasa 22:39-46

32 De ahao o Yesusu de iwinii-niiki yomahiadono abe o ngi moioka ihiromanga o Gesemani. De genangoka o Yesusu wotemo iwinii-niikika wato, “Nimagoo-gogerohi nenangoka, Ngohi dokengika toiki tomaniatohi.”

33 De o Yesusu wao o Peturusu, de o Yakobusu, de o Yohanese la yomakiniiki de de Una. De yomahiadonika dokenangika de o Yesusu duru ai hininga ihuha hiadono ko womahimakeokaua ai hininga.

34 De Una womahingahu yaruangeika wato, “Ahi dodiawo, naa ahi hininga duru ihuha, abe duru ihilungunoka hidutu tamao hoka ngade-ngade tohonenge naa. De nimagoo-gogerohi nenangoka dika de ufa inikiooko.”

35 De o Yesusu woiki hatoli watingakika yaruange gea de womamotumuku womaniata Ma Jouiye wato, “Nako ka idadi, iti ufa gea ahi kangela abe itigioka idadi Ngohino.” De wotemohi Ma Jouiye wato,

36 “Ahi Baba, Ngohi tohioriki de Ngona ko iwa moi la ko idadiua. Ho togahoko la ahi huha Ngohioka nagorakoka, masara, iti ufa to Ngohi ahi mau naniiki, masara tato Ngona dika Baba ani mau naniiki.”

37 De womaniata ibooto de ahao wolio ai dodiawoika. De waika de wamake ona yomakokiiduoka de yakokiookoka. De watumomiki de o Peturusika witaere wato, “Simono, inikiookokau. Mode adodoa ho ko napoaua nomagoana ka o takoro moiino dika ma dekana?”

38 De ahao o Yesusu wahibehehongoli onangika wato, “Ngini kiani niwangoro de nimaniata Ma Jouiye la ufa ma dorou inihiatara de niahowono Unangika. Igoungu, nia hininga ka yomodeke masara nia badanga ko apoaua.”

39 De wotemo ibooto de woikokali ai dingiika de womaniatoli, de ai demo imaketero abe hokokanganoli ai demo Ma Jouiye.

40 De wolioli onangika de ka wamake yomakokiiduokali angamoi duru yakiookohi. Ho watumomikoli masara ona duru ko ihiorikua abe hokokia yotemo o Yesusika.

41 De woikoli ai dingiika de womaniatoli Ma Jouiye. De womaniata ibooto de woliokali onangika hidutu ma hangeino, masara ka yakiookohi. Ho wataere onangika wato, “Mode ka nimahiainohi hiadono ka inikiookohi? Marai nia giooko ko iniwedonuahi? Abeika, Ngohi o Nyawa ma Ngofaka naa ahi gahe adonoka, abe ihihidoakoka o howo-howono ma nyawaika.

42 Nimaokoiye la hosobo habuhuku ona gea abe yoboaino! Abeika, una abe naa wohihidoakoka ahi musuika, abe una naa woboainoka.”


O Yesusu iwitaokoka
Matiusu 26:47-56 ; Lukasa 22:47-53 ; Yohanese 18:2-12

43 De ai gogiriakahi o Yesusu wotemo iwinii-niikika gea de naga o Yudasa woboainoka, abe una yangimoi de yahinootoino masara una gea wihidoaka o Yesusu ai musuika. De nagaoo ko manga ngoe yoboaino de de o Yudasa angamoi ona gea manga hohidimono yahuloko la yoboa. Abe manga hohidimono gea ona abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino, de o hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga hohidimono, de o Isiraele ma nyawa manga balu-baluhu. Ho ona gea mata-mata yahuloko yowoe-woeika gea la yomakiniiki yoboa la iwitaoko o Yesusu. De ona yakokiao manga humaranga de manga boboha.

44 Masara ma dihira abe ko yoikuahi de o Yudasa wadotokokau onangika wato, “Nako haika de Una abe tibounu, de Una gea kiani niwitaoko de niwigoana nihidodiai abe niwiaoika.” Hokogea wadotoko o Yudasa.

45 De naa woboaino o Yudasa de womataiti woboa o Yesusu ai himangino de witemo wato, “Ahi Guru.” De ahao wibounu o Yesusika.

46 De wibounu ibooto de ka iwikokitaokoka o Yesusu.

47 Masara naga womatengo womahitigi-tigino de ai humaranga womagoraka de womatengo wioto hiadono ai ngauku wahahangoka. Abe una gea ai ngauku wahahangoka, una o nyawa manga gilaongo, abe to una ai dutu gea manga hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga baluhu wokokurutiye.

48 Ho naa o Yesusu wotemo yowoe-woeika wato, “Adodoa ho hiadono nia humaranga de nia boboha nimagao la niato nihitaoko? Niato bote Ngohi naa o nyawa ma dorou abe totobalawana nanga popareta ho hiadono kiani naga nia dae la ka idadi nihitaoko?

49 Masara nengokadauinohi o wange-wangeiye Ngohi naga de de ngini Ma Jou ai Tauoka abe tinidotoko, masara gea de ko nihitaokua. Ma gea adodoaua, angamoi kiani idadi hokonaa la ingodumoka gea abe Ma Jou ai Bukuoka ihitulihukuoka.”

50 De gea o Yesusu iwinii-niiki yokokiloaroka ho ka iwidogunoaika.

51 De naga genangoka womatengo o goduuru winiiki o Yesusu de ka womangoerino dika. De tanu ona ato unangoo iwitaoko, masara ka ai ngoerino dika aso,

52 ho ma goduuru gea wodogunoaika dika ai ngoere manga giamoka de woara ka ai bululunoka.


O Yahudi ma nyawa manga hohidimono abe yotobauru-urusu o nyawa gea o Yesusu wahimanga
Matiusu 26:57-68 ; Lukasa 22:54-55 , 22:63-71 ; Yohanese 18:13-14 , 18:19-24

53 De ahao o Yesusu iwiao manga hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga hidimono wokokurutiye ai tauika. De genangoka naga mata-mata o hidemo Ma Jouiye manga hohidimono, de ona abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino, de o Yahudi ma nyawa manga balu-baluhu, ona gea yomakokitoomuinoka genangoka.

54 De o Peturusu una wihidoo-doduru o Yesusu. De hokogea wihidoduru ka hiadono o tau gea ma loaino womahiadono. De ma loaka gea naga manga huhuloko yamuruono naga abe yomaraukika manga ukuoka de o Peturusu waika de womahisapurika de manga huhuloko gea, ho unangoo naga manga datekoka womaraukika.

55 Doka o tau ma goronaka naga o Yahudi ma nyawa manga hohidimono abe yotobauru-urusu o nyawa yomakokitoomuinoka ho yongodumoka. De ona gea mata-mata duru yolingiri ma titi la ka idadi iwihohonenge o Yesusu, masara moioo de ko amakeua ma titi la genangino ka idadi iwihohowono.

56 De naga o nyawa manga ngoe yaino de iwitae-tae de iwidofa-dofanga dika. Masara ona ka yomaketeliliara abe manga ngelu-ngeluku ma demo gea imakokohowono.

57 De ahao o nyawa utuoli yomaokoino de o Yesusika iwitae de iwidofanga ato,

58 “Ngomi naa miihenoka de to ngomi ma hirete mia ngauku abe o Yesusu ma dihira wotemo hokonaa wato, ‘Ma Jou ai Tau naa abe idadi o nyawa manga karajaangino ahao takilianga, de ipaha ahao o wange hange dika ipahaika de Ngohi tohigokokali o tau ma hungioli de gea o nyawa moioo de ko iwa ihiduhunu.’” Hokogea to ona manga dadae ma demo abe iwitae o Yesusika.

59 Masara ngaro onangoo ma, manga dadae ma demo gea ko imakadaenua, ho ko idadiua iwihohowono.

60 De ahao manga hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga baluhu wokokurutiye, una gea womaokoiye o nyawa yotobauru-urusu manga hima-himangoka de wileha o Yesusika wato, “Ho Ngona sarakia ani bobaluhu onangika naa abe initae-tae? Adodoa ho ko nomademoua onangika?”

61 Masara o Yesusu ka womarii-riidoka dika, ko wopaluhua. De una gea wilehali o Yesusika wato, “Sarakia Ngona naa igoungu nanga Koano abe Ma Jou wonahibehehongoka? Una abe duru Wotebi-tebini, Ngona naa to Una ai ngofaka?”

62 De gea ahao wipaluhu wato, “Igoungu Ngohi naa. De ngini ahao nihimake Ngohi o Nyawa ma Ngofaka, abe o Horogaka de tauku toboa masara o nyawaino tomaboa, gea nihimake abe ma oraha togogere Ma Jou wolaku-laku ai nirakoka de abe Ngohi daku o Horogaka ma oraha o lobi-lobi ma goronaka totagi. De gea nihimake de ngini duru nihioriki hokokia ikokurutiye ahi gogere.”

63 De ai demo gea ka de woihene manga hidimono wokokurutiye de ai baju wakakihoka angamoi duru wongamo de wotemo ai dodiawoika wato, “Ibootohi o nyawa halingiri la iwihitaana ai howono.

64 Nginioo niihenoka ai demo, abe ka Una dika ma hirete de Ma Jou wingelo. Abe Una ka o nyawa biaha dika de womahingahu wato ahao wogogere Ma Jouoka la ona yahinooto ihikoano mata-mataika. Nako ngohi, ai demo gea dika de iwihitaanoka ai howono! O hitaana utu ko hopereluokaua! Ho ngini sarakia niaputuhu?” De ona mata-mata iwipaluhu ato, “Miaputuhu moi dika ai hohowono iwihitaana. Kiani Una gea iwihohonenge.”

65 De ahao yamuruono naga iwiobiri o Yesusoko. De ai lakoko apakitoka de o ngoere ma belaka la ufa womahioriki de ahao ona yomakawalimi iwitidingi de ahao iwileha ato, “Ei, nako Ngona igoungu naga ani sosawaro Ma Jouoka de aino, abeika nomihingahu onagona initidingi naa? De naangoli, sarakia onagona initidingi? Abeika nomihingahu!” De abe ona yotobagoa-goana o Yesusu iwiaoika de onangoli iwipoha-poha.


O Peturusu womahipongono abe o Yesusika wioluku
Matiusu 26:69-75 ; Lukasa 22:56-62 ; Yohanese 18:15-18 , 18:25-27

66 De ma oraha o Yesusu iwiurusu ma gogiriaka de o Peturusu nagahi o tau ma loakahi, abe womaraukohi ma ukuoka. De ipaha de naga momatengo mitilakuru, abe muna gea ngoi huhuloko abe manga hidemo ma nyawa Ma Jouiye manga baluhu wokokurutiye.

67 De muna gea o Peturusu mimake de duru midamaanoka de hiadono mitemo unangika mato, “O, marai ngonaoo naa to Una ai dodiawo abe o Nasaretoka ma nyawa gea abe iwihiromanga o Yesusu.”

68 Masara o Peturusu ka womahipongono wato, “Ngohi marai ani demo ikuranga tataoko ma titi, iya, tanu duru ko tomangaratiiua ani demo gea.” De ahao o Peturusu womatitokika o loa ma ngoranoka. [De ma oraha gea de o kuru-kuru ataili.]

69 De ahao o ngofeka gea mimakeokali o Peturusu ma ngoranoka de onangikali abe yomatoomuino genangoka de mahingahu mato, “Una naa maraioka to ona manga doomuino.”

70 Masara una ka womahipongonohi wato, “Koua, ko ngohiua!” De ipahaino de ona yomatoo-toomuino genangoka onangoo iwitemo ato, “Temoua ngonaoo to ona manga dodiawo, angamoi igoungu ngonaoo o Galilea ma nyawa!”

71 De gea o Peturusu duru womahipongono hiadono womahikoboto wato, “Ngohi naa tokoboto moi de nako toeluku ahao ihidaene, ho naa ngohi tomahingahu, o nyawa gea niwifeto-fetongo, ngohi naa duru ko tihiorikua!”

72 Ka de o Peturusu wotemo ibooto de o kuru-kuru atailoli ho gea ataili ma hinooto ibooto. De o Yesusu ai demo unangika kangano gea wohininga abe o Yesusu wotemoka wato, “O futu naa dika de o kuru-kuru ataili ahao ma hinooto de ngona naa nohioluku ma hangeou.” De gea o Peturusu ai hininga duru ihuha hiadono woari ho iwihowo-howo.

Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman

New Tribes Mission
Lean sinn:



Sanasan