Ibarani 7 - Ma Jou ai Demo-demo o TotobelohokaAbe to Mekisedeke ai wowango ma gogere hohidotelega de to Abarahaama ai wowango ma gogere 1-3 De abe ma titi o Yesusu de o Mekisedeke manga hidemo ma gogere hatoli imaketero, gea moi ma titi abe duru ikurutiye, ho abeika hafikirohi to Mekisedeke ai wowangoika. Abe una duru ma dodihiraino de wodadi o Saleme ma kota manga koano, de unangoo to ona manga hidemo abe wileleani Ma Jou Wokokurutiye. De nako o Mekisedeke ai romanga, gea ai romangino ma titi o Totiai ma koano. De hohioriki abe unangoo o Saleme ma kota manga koano. De nako o Saleme ma romanga, gea ma titi o dame. Ho gea tanu ka idadi o Mekisedeke hihiromanga hato unangoo o Dame ma koano. De nako to una ai totoforaino, gea duru ko iwa ma hingahu o buku o kiaka dika ma titi ai totofora. Ho gea ngade-ngade hoka ai baba de ngoi meme ko iwa, de ngaro ai totoforaoo ma enangoo ko iwa. De nako to una ai wowango ma dodadi eko ngaro ma bobaha, ma enangoo ko hohiorikua. Ho genangino ka idadi hotemo hato una gea hatoli yomaketero hoka Ma Jou o Ngofaka, angamoi unangoo wodadi o hidemo Ma Jouika de unangoo wileleani ka hiado-adonika. De abe ma oraha nanga tofora o Abarahaama waparangi o koano yaiatika gea de duru wahikalaka, de ahao una woboa ai tonakino de o Mekisedeke wibuhuku o Abarahaama. De genangoka o Mekisedeke wigahoko Ma Jouiye la ahao o Abarahaama wamake ma owa Ma Jouino. De wigahoko ibooto de ahao o Abarahaama waregu ngimoi ma kiahonanga mata-mata abe waleoka ai musuino de gea o hidoku hiwo womadumungu masara o hidoku moi wihidoaka o Mekisedekika. 4 Ho abeika ngone hongano-nganono abe ma titi to Mekisedeke ai wowango ma gogere, abe ai gogere gea duru ikurutiye. De ngaro to ngone nanga tofora duru wohira-hiraika o Abarahaama, ma una wihidoaka o Mekisedekika o hidoku moi abe ma hidoku ma ngimoiino gea. 5 De abe ma titi o hidoku nanga kiahonangino hohidoaka utuika, abeika hafikirohi to ngone o Yahudi ma nyawa nanga biaha. De gea hohioriki abe nako to ngone homoi-homoi nanga kiahonanga, gea itiai haregu ngimoi de o hidoku moi genangino hahidoaka nanga gogianongoru o Lewi ma nyawaika, angamoi hokogea nanga Jou wonahiaturoka. Ho nako hoka o Mekisedeke una o Lewi ai toforauku womatengo, gea de ahao ka idadi homangaratii, angamoi o Lewi ai totoforauku ona utu yodadi nanga hidemo Ma Jouika, ho gea naga moi manga tagongo o Musa ai Paretaino la ona yatoomuino o hidoku moi abe o Isiraele ma nyawa homoi-homoiino. De gea to ona ma hirete manga gogianongoru, abe ona mata-mata yofaa-faatuku o Abarahaamoka de auku. Masara ngaro ona abe yodadi o hidemo de ona utuoli ma kokawaaha, masara ona gea mata-mata o dutu moiino de ona mata-mata o ria-dodoto moi, masara abe ma kokawaaha gea ona kiani manga kiahonangino yaregu moi abe ma regu ngimoiino de gea yahidoaka o hidoku moi manga gogianongoruika abe ona yodadioka manga hidemo Ma Jouika. De hokogea idadi angamoi ma dodihiraino Ma Jou wahiaturu ai Pareta ma goronaka la hokogea yodiai yomakuduhunu. 6 Masara abe ma titi o Abarahaama ma dodihiraino de wihidoaka o hidoku moi o Mekisedekika, bote gea ma titi o Mekisedeke una o hidemo womatengo abe o Lewi ma nyawaino? Nako hokogea, tanu kiani o Abarahaama wihidoaka o hidoku moi o Mekisedekika. Masara nako o Mekisedeke naa, una duru ko o Lewi ai totoforainoua woboa. De ngaro hokogea, ma ka wamakeohi o kiahonanga o hidoku moi abe nanga tofora o Abarahaamino. Ho gea ma titi abe nako o Abarahaama de o Mekisedeke, ma ka o Mekisedekohi ai wowango ma gogere duru ikurutiye angamoi una wamake ma hidoku moi o Abarahaamoka de aino. De nako ma titi o hiowa, enangoo ma iwihitaana o Mekisedekika abe ka unangohi wokurutiye nako de o Abarahaama. Angamoi igoungu ma dodihiraino Ma Jou wihibehehongoka ma owa o Abarahaamika. Masara abe ma oraha gea o Abarahaama de o Mekisedeke yomakamake de gea onaguna wigahoko ma owa ma titi ai dodiawoika? De gea ko o Abarahaamua wigahoko ma owa, masara gea o Mekisedeke abe wigahoko Ma Jouiye la ahao o Abarahaama wamake ma owa Ma Jouino. 7 De genangino ngone mata-mata ka idadi hohioriki abe nako o Mekisedeke de o Abarahaama de onagonahi yokurutiye, angamoi duru ko ma iwa idadi abe nako womatengo ai gogere hatoli itipokouku de una gea naga ai hiakunu la wigahoko ai dodiawoika ma owa. Duru hokogenangua, masara abe nako to onagonahi manga wowango ma gogere duru ikurutiye, de una gea naga de ai hiakunoka la una gea wigahoko ma owa hiadono womatengoli ai gogere itipokouku ahao wamake ma owa. Ho gea duru itararono abe nako o Abarahaama de o Mekisedeke, gea ka o Mekisedekohi duru ikurutiye ai wowango ma gogere. 8 De naga ma titi moioli abe iwihitaana o Mekisedekika abe ai gogere gea ka to unangohi ikurutiye. Abe nako ngone o Isiraeloka nanga hidemo Ma Jouika abe ona yatobamake o hidoku moi ngone homoi-homoiino, ona gea ka ma dodihirainohi de ka yohonenge. Masara nako o Mekisedeke una hokogenangua, angamoi ngaro unangoo wamake o hidoku moi, masara Ma Jou ai Demo-demo inahingahuoka abe una gea ka wowangohi. 9-10 De nako nanga tofora o Lewi de o Mekisedeke hahidotelega, de gea tanu ka idadi hotemo hato o Lewioo wihidoaka o hidoku moi ai kiahonangino o Mekisedekika, ho nako ona yahinooto gea de ka o Mekisedekohi ai gogere duru ikurutiye. Angamoi ngaro o Lewi ko womaboauahi ma oraha o Abarahaama de o Mekisedeke yomakamake de o Abarahaama wihidoaka unangika o hidoku moi, masara tanu imaketero hoka nagau o Lewi o Abarahaama ai badanga ma goronaka, angamoi o lape muruonukuohi de ahao o Lewi womaboa abe o Abarahaama ai totoforaukuino. De nako o Lewi, una wodadi nanga hidemo wohira-hiraika abe wodafongo o hidoku moi ngone ai gogianongoruino, ho tanu ka idadi hihiromanga hato una gea abe wotobadafongo o hidoku ai gogianongoruino, de una gea ma hirete ai kiahonanga o hidoku moi wihidoakoka o Mekisedekika abe duru ma dodihiraino. Ho ma ade-ade genangino de ka idadi hamake duru itararono abe nako o Mekisedeke ma dodihiraino de nanga totofora o Abarahaama eko ngaro o Lewi, masara ka o Mekisedekohi ai wowango ma gogere duru ikurutiye. De nako to ngone nanga Hidemo Wokokurutiye Ma Jouika o Yesusu, Unangoo ai hidemo ma gogere hatoli imakiniiki hoka o Mekisedekoli ai hidemo ma gogere ma gurutiye. Ma Jou wihidingoto ai Ngofaka la wodadi to ngone nanga Hidemo ma hungioli angamoi ma pareta ihira-hiraika waturuuruoka de o pareta ma hungioli naa 11 De naa Ma Jou wihidingotoka o Hidemo ma hungioli ngone ai nyawaino, de Una gea o Yesusu. De to Una ai hidemo ma gogere hatoli imakiniiki hoka o Mekisedekoli ai hidemo ma gogere ma dodihiraino, de gea idadi imaketero hoka Ma Jou wonahingahuoka ma dodihiraka abe ai Demo-demoino wato to ona gea manga gogere imakiniiki. De marai naga o nyawa abe yoleha ato, Done ma titi o kia hiadono o hidemo womatengoli wihidingoto ngoneuku? Angamoi nagau ngoneoka nanga hidemo abe o Lewioka de aino yoboa. Marai hokogea o nyawa manga leleha ma demo. Masara kiani homahihohininga abe ma dodihiraino de Ma Jou wonahibehehongoka wato ahao o Hidemo womatengoli wihidingoto ngoneuku. De ai behehongino gea de ka idadi hohioriki abe Ma Jou waetongo o hidemo ma hiaturu ihira-hiraika gea wato kiani waturuuru angamoi ena gea ko akunua inahingodumu Ma Jou ai himangoka. Angamoi nako hoka nanga hidemo Ma Jouika ko iwa manga kuranga eko manga hiaturu ko iwa ma kuranga abe hokokia inahidemo Ma Jouika, gea de ahao ngaro ufa dika de ma hiaturu ihira-hiraika gea waturuuru. Masara igoungu naga womatengoli nanga Hidemo woboaka, de Una gea ai gogere ko imakiniikua abe o Lewi de o Harunu manga gogere, masara duru imakiniiki de o Mekisedeke ma dodihiraino ai gogere. Ho maraioka naga ma kuranga ma hiaturoka gea abe nanga hidemo o Lewioka yatobanii-niiki. Angamoi nako hoka duru ingodu-ngodumoka hiadono duru itiaioka nanga hidemo ma hiaturu ma dihiraino, de gea ahao Ma Jou ko wihidingotua nanga Hidemo ma hungioli la waturuuru ma hidemo ihira-hiraika. De ahi gogianongoru, ngone hohioriki abe nako o Musa ai Pareta ma dodihiraino abe inahidoaka ngone o Isiraele ma nyawaino, tanu ma Pareta gea ihititi nanga hidemo ihira-hira ma hiaturoka de duru ko idadiua imakitingaka genangino. 12 Ho nako nanga Hidemo ma hungi woboaka de waturuuruoka nanga hidemo ihira-hiraika, hokogenangoo kiani nanga Pareta aturuuruoka la ma pareta ma hungioli imakiniiki de nanga Hidemo ma hungioli. 13 De ngone ka idadi hohioriki abe ma Pareta Ma Jou waturuuruoka angamoi nanga Hidemo ma hungi Una gea o dutu moiinoli woboa, abe ma titi ko o Lewinoua ai dutuoka de aino woboa. De abe to Una ai dutuoka, gea duru ko ma moiuahi ai gogianongoru yodadi to ngone nanga hidemo Ma Jouika ho duru ko iwa onangoka abe o huhuba ma ngioka yotobagoa-goana. 14 Abe ahi demo gea ma dumutu nanga Baluhu idodutuika, abe ngone hohiorikoka Una womaboa o Yehuda ai dutuino de ko o Lewiua ai dutuino. De ngaro hatailako o Musa ai demo ma dodihiraino, masara duru ko iwa ai bukuoka abe ma hiaturu la o Yehuda ma nyawa ka idadi yagoraka de yodadi nanga hidemo Ma Jouika. Ho mangale ma titi nanga hidemo ma hiaturu ihira-hiraika ko akunua ihingodumu Ma Jou ai hininga ma dumutu ngoneino, ho hiadono Ma Jou wihidingoto moioli nanga Hidemo abe ko o Lewinoua ai dutuoka de aino woboa. De genangino ka idadi hohioriki abe ka o hidemo ma hiaturua dika Ma Jou waturuuruoka, masara ma Paretaoo waturuuru abe ma oraha wigoraka o Yesusu la Una gea wodadi nanga Hidemo ma hungioli Ma Jouika. De nanga Hidemo ma hungi Una gea dika abe ka wakunu wonaduhunu ngoneino abe duru imaketero hoka Ma Jou ai hininga ma dodihirainohi la hiadono ngone hongodu-ngodumoka Ma Jou ai himangoka. Ho genangino de hohioriki abe ka ma hiaturu ma hungiohi duru irorahai nako de abe ihira-hiraika. Abe ma titi to Kristusu ai hidemo ma gogere ngade-ngade imakiniiki de ma dodihiraino to Mekisedeke ai hidemo ma gogere 15-17 Ho naa duru itararonoka abe ngaro ma Pareta eko ngaro nanga hidemo Ma Jouika, masara to ena ma hiaturu gea mata-mataika aturuuruoka de ma hungioli. Angamoi abeika hifikirohi nanga Hidemo ma hungi o Yesusu. De ka idadi hagorakoli Ma Jou ai Demo-demo moi gea abe ma dodihiraino witemo ai Ngofakika wato, “Ngona nodadioka o Hidemo ka hiado-adonika, de ani hidemo ma gogeroka gea hatoli imaketero abe hoka o Mekisedeke ma dodihiraino ai hidemo ma gogeroka, abe unangoo o hidemo womatengo.” Hokogea itemo ma dodihiraino Ma Jou ai Demo-demoka, de ka idadi hamake ma demoino gea abe nanga Hidemo ma hungi Una gea yomakohowono de o hidemo utu, angamoi ma demoino inahingahu abe Una wonahidemo ka hiado-adonika. Abe Una gea iwigoraka la wodadi nanga Hidemo Ma Jouika de gea ko mangaleua ma titi womaboa to Lewi ai totoforaino abe hoka itemo nanga Paretaka ato kiani nanga hidemo o Lewioka de aino iwigoraka. Hokogenangua ma titi hiadono iwigoraka, masara Una iwigoraka ma titi ai wowango duru ko itoa-toakua abe naga ai kuaha la wotobawango ka hiado-adonika. Ho genangino de duru itararono ngoneino abe nanga Hidemo ma hungi ai gogere imakiniiki de ma dodihiraino to Mekisedeke ai gogere, de gea duru imakohowono de o hidemo ma hiaturu abe ihira-hiraika. De gea ma titi abe ngaro ma Pareta eko ngaro nanga hidemo Ma Jouika, masara to ena ma hiaturu gea mata-mataika aturuuruoka de ma hungioli. 18 De gea o Musa ai Pareta de ma hiaturu ihira-hiraika Una wohibobahaka angamoi ena gea ko iwa ma kuaha de ka parahaja dika. 19 De ma Pareta gea parahaja ngoneino angamoi ma titi ko yakunua abe inahitiai hiadono ngone ko iwaka nanga kuranga. Masara naa wonahidoakoli o ngekomo ma hungioli la genangino ka idadi homahitigi Ma Jouika. De ma ngekomo ma hungi naa ma Pareta ihira-hiraika yaturuuruoka, de nako ma ngekomo hinooto gea abe hohidotelega, ka nenangohi abe duru inahidoaka ngoneino o nganganono ma rorahai. Angamoi naa ena ka idadi wonahitiai de wonahingodumu la nanga gogao de Ma Jou itiaioka, ho ngone duru ka idadi honganono abe ma rorahai ngone hamakeoka. 20 De ma titi naga moioli inahimatoko abe hokokia ma hiaturu ma hungi abe ihikala de ma hiaturu ihira-hiraika. De nako nanga hidemo yohira-hiraika, to ona gea manga tagongo yamake Ma Jouoka de aino, de manga tagongo gea yao irahai. Masara nako to ona manga hidemo ma gogere de to Yesusoli ai hidemo ma gogere, gea duru imakohowono. Angamoi ma dodihiraino ma oraha o Lewi ma nyawa yagoraka la ona gea yodadi nanga hidemo, gea duru ko ma iwa abe Ma Jou wohibehehongo de womafetongo de ai romanga abe ma titi ona gea yodadi nanga hidemo ka hiado-adonika. Masara ma oraha wigoraka o Yesusu de wohibehehongo de gea wohikoboto de to Una ma hirete ai romanga la gea idadi o behehongo duru de ma buturungoka. 21 De ma oraha gea Ma Jou witemo Unangika wato, “Ngona nodadioka o Hidemo ka hiado-adonika. De Ngohi naa Ma Jou o Baluhu idodutu de Ngohi tohibehehongoka de gea tohikoboto de to Ngohi ma hirete ahi romanga, ho ahi behehongo ma buturungu gea ena duru ko tawoha-wohangua.” Hokogea ma dodihiraino ihitulihukuoka. 22 Ho mangale ma titi o Yesusu nanga Hidemo ma hungi Ma Jouika Una gea ka wotobawango, ho ngone naa hohioriki abe nanga behehongo ma hungi naa ka enangohi abe duru irahai abe nako de ma behehongo ihira-hiraika. Angamoi o Yesusu Una ka ihikaika wonahidemo Ma Jouika, ho ngone duru hohioriki abe ahao ngone hamake ma rorahai abe ma dihirainohi de Ma Jou wonahibehehongoka ngoneino. Abe ma rorahai gea ka enangohi ihohailoa nako de o behehongo ihira-hiraika ma rorahai angamoi naa to Una ai behehongo ma hungi ngone haniiki. 23 De naga ma titi moioli abe inahimatoko abe hokokia imakohowono o behehongo ma hungi de abe o behehongo ihira-hiraika. De gea ma dodihirainohi de ngone o Isiraele ma nyawa nanga hidemo Ma Jouika duru ko manga ngoe, angamoi ona mata-mata ka yohonenge. Ho womatengo iwigorakoka la wonahidemo Unangika de ai taongo muruono naga wileleani Ma Jouika, de gea ma bahauku de wohonenge ho kiani womatengoli o hidemo wodadi la una gea wituruuru ai dodiawo. Ho ka hokogea dika igila-gila yatoturuuru angamoi nanga hidemo gea ka yohonenge ho ko idadiua yogila-gila inahidemo Ma Jouika. 24 Masara nako o Yesusu, Una gea wotobawango ho ko iwa ai bobaha, ho Una ka wakunu wodadi nanga Hidemo Ma Jouika ka hiado-adonika, ho duru ko iwituruuruokaua ai gogeroka gea. 25 Ho onagona dika ngoneino abe hato hoboa la homahitigi Ma Jouino de homahinganono o Yesusika, ngone gea mata-mata ka idadi o Yesusu wonaduhunu de gea ai duduhunino abe duru ingodu-ngodumoka, de gea ma titi Una wowango ka hiado-adonika ho Una gea ka idadi ka ihikaika wonahidemo Ma Jouika ma titi ngone. De mangale ma titi Una wodadioka nanga Hidemo ka hiado-adonika Ma Jouika de ko iwa ma baha abe wonahidemo, ho Una ka wakunu wonaduhunu nanga howo-howonino ho ai duduhunino gea duru ko iwa ma kuranga masara duru ingodu-ngodumu. 26 De abeika ngone hafikirohi to Yesusu ai hininga hokokia. Angamoi Una gea duru wotebi-tebini ho hiadono Ma Jou wisanangi Unangika, angamoi to Una ai hiningaka duru ko iwa ma dorou eko o howono o kia dika. De Una gea iwihikitingakoka ngoneino o howo-howono ma nyawaino, de ma oraha naa duru iwigorakiyeoka ho nako o Horogaka ma gogere mata-mataika, gea ka to Unangohi ai gogere duru ikurutiye. Ho o Yesusu ai wowangoino gea ka idadi ngone hohioriki de itararono abe Una dika ka idadi duru wonahingodumu to ngone nanga perelu mata-mataika. 27 De nako o Yesusu, Una ngaro ufa dika o wange-wangeiye womahihuba de o huhuba Ma Jouiye. Masara nako o hidemo yokokurutiye utu, ona gea kiani ihira to ona ma hirete manga huhuba yomahihubahi la ato Ma Jou waapongohi to ona manga howono Unangika. De gea ipaha de ahao kiani o huhuba moioli inahihuba Ma Jouiye ma titi ngone o Isiraele ma nyawa mata-mata nanga howo-howono Unangika. Masara nako o Yesusu, hokogenangua Una wodiai. Masara Una duru ma moi dika womahihuba de o huhuba Ma Jouiye, de gea ma oraha abe to Una ma hirete ai badanga womahidoaka o gota isosalioaika ma titi ngone o nyawa mata-mata nanga howono. 28 De naga moioli ma titi abe inahitararono ngoneino la ka idadi hohioriki abe ka o Yesusohi wokurutiye nako de o hidemo ihira-hiraika. Abe nako o hidemo ihira-hiraika, ona gea yagoraka ma titi o Musa ai Paretaka de aino. De ngaro ona iwileleani itiai Ma Jouika, masara ona gea ka o nyawa dika ho naga de manga kurangokahi. Masara nako o Yesusu, Una gea ko mangaleua ma titi o Musa ai Pareta hiadono iwigoraka la wodadi nanga Hidemo Ma Jouika. Hokogenangua, masara gea iwigoraka ma titi Ma Jou ai behehongo ma demo de ma buturungoka abe wihibehehongo ai Ngofakika, de abe ka enangohi ikurutiye nako de o Musa ai Pareta. De ai behehongo ma demoino gea de wigoraka ai Ngofaka la Una gea nanga Hidemo Ma Jouika ka hiado-adonika. De ai Ngofaka gea duru ko iwa ai kuranga masara duru ka wototiai dika. Ho duru iwihitaana abe o Yesusu wodadi to ngone nanga Hidemo Ma Jouika angamoi Una dika ka idadi wonahingodumu to ngone nanga perelu mata-mataika, ho ka Unangohi duru wokurutiye. |
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
New Tribes Mission