Huhupu 6 - Ma Jou ai Demo-demo o TotobelohokaMa Jou ai behehongo: o Isiraele ma nyawa wahihupu o Mesiirino 1 De ahao Ma Jou o Yawe wihingahu o Musaika wato, “Ngohi ahao naa todiai o Firaunika abe ka idadi ngona namake de ani lako. Ahao ahi kuahaka de aino ma buturungu Ngohi todiai la hiadono o Firaunu wahigunoa ahi nyawa yohupu ma tonakino naa. Igoungu, to Firaunu ai lawana ahao Ngohi de ahi buturungu tohikawalimi la hiadono una waribuutu de watataiti o Isiraele ma nyawaika la yohupu ai tonakino naa.” 2 De Ma Jou ka wotemohi o Musaika wato, “Ngohi naa Ma Jou o Yawe. 3 De Ngohi abe tomahimatoko o Abarahaamika, de o Isakika, de o Yakubika masara tomafetongo onangika Ngohi Ma Jou Tokokurutiye abe mata-mataika naga ahi kuaha, masara ani tofora yahange gea Ngohi ko tahingahua onangika ahi romanga Ma Jou o Yawe. 4 De ani totofora gea yogogere o Kanani ma tonakoka hoka o nyawa ma homoaino. Masara naga abe mimahiketehibehehongoka de Ngohi tahibehehongo onangika abe o Kanani ma tonaka gea ahao tahidoaka. 5 De ahi behehongo ma dihira gea Ngohi duru tohininga ma oraha tagihene o Isiraele ai totoforauku manga gururihi ma kangela. De ona yokokururihi ma titi ona yodadioka o Mesiiri ma nyawa manga huhuloko hiadono duru yahikarajaanga hoka o aewani dika.” 6 “Ho naa Musa, ngona kiani ahi demo naa nadofanga o Isiraele ma nyawaika, nato, ‘Ngohi Ma Jou o Yawe tamake ti ngini nia kangela ma dubuho abe ma dekanokau inihimokuino o Mesiiri ma nyawa! Ona inihidadioka to ona manga huhuloko masara Ngohi naa tinihiluasa manga huhulokino. De gea tapake ahi kuaha ma buturungu de ahi hohowono ma amoko onangika. 7 Hokogea Ngohi tinihidadi to Ngohi ahi nyawa abe duru tomadingakino la nimahijou Ngohino. De ahao ngini o Isiraele ma nyawa duru nihihioriki abe Ngohi Ma Jou o Yawe dika abe ti ngini nia Jou idodutu. Abe gea Ngohi dika tinihihupu nia kangela ma dubuhoino abe ma dekanokau inihimokuino o Mesiiri ma nyawa! 8 De gea Ngohi tinihiluasoka de ahao tiniao o tonakika abe ma dodihiraka tahibehehongokau nia totoforaika o Abarahaama, de o Isaka, de o Yakubika tahibehehongo. De ma tonaka gea tinihidoakoka la idadi duru ti ngini nia tonaka idodutu. De ma titi ahi behehongo naa tohingodumu hiadono Ngohi tomahifetongo nginika, Ngohi Ma Jou o Yawe.’ Hokogea Musa ahi demo abe kiani nahingahu ani gogianongoruika.” 9 De Ma Jou o Yawe ai demo gea ahao o Musa duru waniiki itiai ma oraha wahingahu o Isiraele ma nyawaika. Masara ona ko iwihigihenokaua o Musaika angamoi manga hininga ma huha dika hiadono yotariana ma titi manga kangela ma dubuho naa yamao itubuhoholi. De gea angamoi o Mesiiri ma nyawa manga dualono enangoo ka ihikaika idogo ma oraha yahulo-huloko onangika. 10 De ahao Ma Jou o Yawe ka wihingahuohi o Musaika. 11 Una wato, “Musa, kiani ngini o Mesiiroka manga koano o Firaunu gea niwitutumoli. De unangika niwihigalioli niwitemo niato, ‘Mia koano, ngona naa kiani o Isiraele ma nyawa nahigunoa la yohupu o Mesiiri ma tonakino naa.’” Hokogea Ma Jou wihigalioli wihikarajaanga o Musaika. 12 De o Musa wopaluhu Ma Jou o Yaweika wato, “Masara ahi Jou, abeika, ngaro ona o Isiraele ma nyawa, ma ko ihihigihenokaua ngohino, ho done sarakia o Firaunu wohihigihene ngohino de utuohi ma titi abe totemo-temo ka itulu-tulu ho marai ko wohihigihenua ngohino.” Hokogea o Musa ai hininga womahingahu. 13 Masara Ma Jou o Yawe ahao o Musa de o Harunika duru wahiree-reeika wahingahu wato, “Ngini tiniiriki la ahi mau kiani nianiiki la hiadono o Isiraele ma nyawa niahihupu o Mesiiri ma tonakino. Ho ngaro hokokia o Mesiiri manga koano, o Firaunu gea wodiai, eko ngaro o Isiraele ma nyawa onangoo ko inihigihenua masara kiani ngini niahingahu ahi demo onangika imaketero hoka tinihibehehongo.” Hokogea Ma Jou ai hingahu o Musa de o Harunika. O Musa de o Harunu manga totofora 14 Hokonaa o Isiraele ma nyawa utu manga totofora manga roma-romanga abe ahao yodadi o dutu amomoi. O Rubene to Isiraele ai ngofaka o riaka, de o Rubene ai dano-danonguku utu manga roma-romanga abe ahao yodadi o dutu amomoi hokonaa: o Henoko, o Palu, o Heserono, de o Karami. De o Rubene ai totoforauku ihitoomu de o dutu yaiatino gea. 15 De o Simeono, abe o Rubene ai dodotuku, to una ai dano-danonguku utu manga roma-romanga abe ahao yodadi o dutu amomoi hokonaa: o Yemuele, o Yamini, o Ohada, o Yakini, de o Sohara de o Saulu. De o Saulu gea to una ngoi meme o Kanani ma nyawa. De o Simeono ai totoforauku ihitoomu de o dutu yabutaangaino gea. 16 De o Lewi, abe o Simeono ai dodotuku, to una ai ngofa-ngofaka yomaboa o riaka o Gerosono de ai datekuku o Kehata, de ahao ai datekukuoli, o Merari. De o Lewi ai ngumuru adonoka ai taongo o ratuhu moi de moruange de tumidi de ahao wohonenge. 17 De ai ngofaka o Gerosono to una ai dano-danonguku naga abe ahao yoboridadi o dutu moi de ona yahinootoino gea manga romanga o Libini de o Simei. 18 De o Lewi ai ngofaka o Kehata to una ai dano-danonguku abe ahao yoboridadi o dutu moi gea manga roma-romanga hokonaa: o Amrama, o Yisara, o Heborono, de o Usiele. De o Kehata ai ngumuru adonoka ai taongo o ratuhu moi de moruange de hange de ahao wohonenge. 19 De o Lewi ai ngofaka o Merari to una ai danongo yahinooto abe ahao yoboridadi o dutu moi manga roma-romanga o Mahili de o Musi. Ho o Lewi ai danongo yatufange gea abe ahao yoboridadi o dutu moi hiadono o Lewi ma nyawa mata-mataika yomahitoomu de o dutu yatufangeino gea. 20 De o Lewi ai danongo o Amrama woilaka de ai baba ngoi firanga o ngo Yokebe de to ona manga ngofaka o nauru o Harunu de o Musa. De o Amrama ai ngumuru adonoka ai taongo o ratuhu moi de moruange de tumidi de ahao wohonenge. 21 De o Kehata ai danongo womatengo ai romanga o Yisara naga ai dano-danonguku manga romanga o Kora, o Nefege de o Sikiri. 22 De o Kehata ai danongo womatengoli ai romanga o Usiele naga ai dano-danonguku manga romanga o Misaele, o Esafana de o Sitiri. 23 De o Amrama ai ngofaka o Harunu woilaka de o ngo Eliseba, muna gea o Aminadaba ngoi ora de ami iranga o Nahasono. De to ona manga ngofa-ngofaka manga romanga o Nadaba, o Abihu, o Eleasara de o Itamara. 24 De o Kehata ai danongo o Kora gea to una ai dano-danonguku abe ahao yodadi o dutu amomoi manga roma-romanga o Asiri, o Ekana de o Abiasa. Ho o Kora ai totoforauku yomahiromanga de o dutu yahangeino gea. 25 De o Harunu ai ngofaka womatengo ai romanga o Eleasara woilaka de o Putiele ngoi ora de naga manga ngofaka womatengo ai romanga o Pinehasa. Hokogea o Lewi ai totoforauku yomahiromanga de manga dutu manga romangika. 26 De hokogea o Harunu de o Musa adaene to Lewi ai totoforauku. De ona gea yahinootoika abe Ma Jou o Yawe wahibehehongo la o Isiraele ma nyawa yahihupu o Mesiiri ma tonakino. De Ma Jou wahingahu onangika wato, “De ngini ahao o Isiraele ma nyawa niaregu-reguoka o dutu amomoi nimahitoomu. Hokogea kiani niahiaturu la ma oraha nia gogianongoru niahihupu de ona mata-mataika naga manga regu homoi-homoioka.” Hokogea Ma Jou ai mau kiani o Musa de o Harunu yaniiki. 27 Ho gea o Musa de o Harunu abe ahao yoiki o Mesiiri ma koanoika, o Firaunu, la yogahoko wahigunoa o Isiraele ma nyawa yahihira-hira yahihupu o Mesiiri ma tonakino. 28 De ma oraha gea yomahiadonika o Mesiiroka de Ma Jou o Yawe witemoli o Musaika. 29 De ai demo hokonaa yahinootoika de wato, “Ngohi naa Ma Jou o Yawe de ahi demo mata-mata abe tinihuloko niadofanga o Mesiiri manga koanoika o Firaunika gea kiani niwihingahu ahi demo gea.” De Ma Jou ai behehongo yahinootoika gea yaniiki. 30 Ho igoungu o Musa ma dihiraino duru womademo Ma Jou o Yaweika wato, “Abeika, ngohi naa ko tadadiua totemo-temo angamoi ka itukurika ahi demo! Ho done sarakia de ahi demo wohihigihene o Firaunu?” Hokogea ma dihiraino o Musa ai hiaka ma demo, masara naa ka idadi wihimanga o Firaunika. |
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
New Tribes Mission