Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Hidingoto 22 - Ma Jou ai Demo-demo o Totobelohoka

1 De o Paulusu watemo yowoe-woeika wato, “Ahi gogianongoru de ahi balu-baluhu, naa ngohi tomagahoko la ngini nitotoihene ahi demoino angamoi naa tomademo nginika.”

2 De abe ma oraha ona yoihene ai demo de ihioriki abe una wotemo-temo de to ona manga demo de ona mata-mata duru yomarii-riidoka.

3 De o Paulusu womahingahu onangika wato, “Ngohi naa o Yahudi ma nyawa abe tomaboa o Tarasuusu ma kotaka o Kilikia ma tonakoka. De ipahaino de tolamoko de tohakola naa o Yerusaleeme ma kotaka, abe nanga baluhu o Gamaliele wohidotoko ngohino. De to una ai himangoka de tomadotoko la hokokia taniiki to ngone o Yahudioka nanga pareta de nanga hirahi, de gea duru tohidodiai taniiki mata-mataika. De ino ino de ngohi duru de ahi hininga ma gahumu toigo la ahi wowango ma datorino de ahi horomati itagi ka Ma Jouika dika. De genangino de ngohi tomaketero dika hoka nginioli naa angamoi tinihioriki abe ngini mata-mata nioigo niwihoromati Unangika dika nia wowangoino.

4 De ipahaino de ngohi duru tahikokangela onangika abe yatobaniiki o Yesusu ai dodotoko ma ngekomika, abe utu tatoma de utuoli, ngaro o nau-nauru de ngaro o ngo-ngofeka, masara takokibuika o bui ma goronaika.

5 De to ngone nanga hidemo ma nyawa wokokurutiye de ngaro nanga hohidimono utuoli, ona mata-mata ka idadi inihingahu abe ngohi tagou-goungu ahi demoino abe tato ma dihiraino de tahikokangela o nyawaika. Angamoi ngohi ma dihiraino de tamake o higunoa ma hurata onangoka de aino la tahikangela o nyawa o Damasiki ma kotaka. Abe manga hurata ma hidumutu nanga gogianongoru o Yahudi ma nyawa manga hihira abe o Damasiki ma kotaka yogogere. De ma hurata ma demoino de ona ihihigunoa la toiki ma kotaika gea de tataokino o nyawa onagona dika iwingaku-ngakuoka o Yesusika. De ahi hidee la tataokino de tahidapakitohi de o rante de ahao tao manga kotaka de aino naa o Yerusaleemino la manga hohowono yamake nenangoka.”

6 “De abe ahi dodagi ma goronaka abe o wange ikorona de tomahitigi o Damasiki ma kotaika. De ka itodokanino naga o Horogaka de auku ma dararono ihihitararono ngohiuku, de gea duru kohadararono.

7 De tohidurubauku ma tonakuku de ahao toihene o ilingi itemo ngohino ato, ‘Saulusu, Saulusu! Adodoa ho ngona nohihikangela Ngohino ma titi ani datorino?’”

8 “De ngohi tato, ‘Masara ahi baluhu, ngona naa onaguna?’ De Una wopaluhu wato, ‘Ngohi naa o Yesusu o Nasaretoka ma nyawa, abe ngona nohihikangela Ngohino!’

9 De naga ahi dodiawo abe yomakiniiki de ngohi ma oraha gea ona yamake ma dararono masara ko idadiua yataoko ma ilingi ma demo.”

10 “De ahao ngohi tileha tato, ‘Ahi Baluhu idodutu, naa done sarakia kiani todiai?’ De Una ahi Baluhu wohihuloko wato, ‘Naa tonihuloko la nomomikiye de nogila-gila nowohama o Damasiki ma kotaika. De nomahiadonoka de ahao naga abe inihingahu ngonaika o kia ahao kiani nodiai.’”

11 “De mangale ma titi ma dararono abe duru kohadararono gea ho ngohi torafioka, ho kiani ahi dodiawo ihituda-tuda abe migila-gila miwohama o Damasiki ma kotaika.

12 De naga ma kotaka gea womatengo abe ai romanga o Ananiasa, de una duru watobaniiki Ma Jou ai hiningaika de nanga paretaika. De o Yahudi ma nyawa o Damasiki ma kotaka ona mata-mata duru iwisanangi unangika.

13 De una gea womahitigino ngohino de wato, ‘Ahi gianongoru o Saulusu, ma oraha naa de ani lako itogumoka la ka idadi nomahiorikoli.’ Ka de wotemo hokogea de ka idadi timake unangika!”

14 “De ahao o Ananiasa wohitemo wato, ‘Nanga totofora manga Jou woniirikoka ngona la ahao ka idadi nohioriki to Ma Jou ai mau. De wonihidoakoo la ngona ahao nimake de ani lako to Una ai nyawa abe duru Wototiai. De gea nimakamake de Una la ka idadi niihene ai demo-demoino!

15 De nagali wonihidoaka la ngona ahao to Una ai abari kiani nahingahu-ngahu o dunia ma nyawa mata-mataika. Abe onangika kiani nahiabari gea abe ahao naa ngona namakeoka de ani lako de abe noihenoka de ani ngauku.

16 Ho naa adodoa ho ko nomasikaauahi? Kiani nomahiburahiye la toniohiki ngonaika. De kiani nomaniata de nomagahoko Unangiye la ka idadi ani howo-howono waofioka!’ De hokogea ahi dodiawo o Ananiasa ai higaro ma demo ngohino.”

17 “De ipahaino de tolioino o Damasiki ma kotaka de taino naa o Yerusaleemino. De ahao o wange moiuku de ngohi naga Ma Jou ai Tauoka tomaniata, abe gea idadi o taongo muruono ipopahaika. De tomaniata ahi gogiriaka de ngade-ngade hoka ihikiooko abe gea ko ihikiookua masara ahi hiningaka de tamake o himatoko moi Ma Jouoka de aino.

18 De gea timake ahi Baluhu idodutu de Una wohitemo wato, ‘Ngona kiani nomataiti o Yerusaleemoka de nosobo angamoi ma nyawa nenangoka ahao ko yongakua ani demoika ma oraha noade-ade onangika abe ma titi tomahimatoko de tonitemo ngonaika.’”

19 “Hokogea wohihitiari masara tipaluhu tato, ‘Masara ahi Baluhu, done sarakia ona yoluku ahi demoika? Angamoi ona ihihiorikoka abe ma titi ngohi ma dihiraino de duru talawana to Ngona ani nyawaika, abe onagona dika o dodotoko ma tau-tauoka abe iningaku Ngonaika de ona gea tabuika de tapoha-poha onangika.

20 De hongoli ngohi naga abe ma oraha ani hakihii ma nyawa o Setefanusu wahingahu o nyawaika ma titi to Ngona ani hininga. De to ngohioo ahi hiningaka tahimoteke de to ona manga hiningali abe yoigo iwihohonenge unangika. Abe ma oraha gea ngohi naga togoa-goana o nyawa manga baju ma guru-gurutu abe ona iwihohakaru unangika hiadono wohonenge. Ho mangale ma titi ahi hininga ma dihiraino hokogea ho marai o Yerusaleeme ma nyawa ka idadi ihihigihene ahi demoino!’”

21 “Masara ahi Baluhu wotemo ngohino wato, ‘Koua, ma kiani o Yerusaleemoka de nosobo, angamoi Ngohi tonihidingoto abe o tonaka kohagurutika la ona ko o Yahudi ma nyawaikaua nahingahu-ngahu!’ Hokogea ai demo ngohino ma dodihiraino gea.”

22 De o nyawa yowoe-woe gea yotoihene ai demoino ka hiadono ai demo moi gea wohidemoika de ahao ai demo ko yotoihenokaua masara gea ka ma moi yopoa-poaka ato, “Una gea koaho iwiaoika dika ai hohowonika de ka idadi iwitomaka dika! Angamoi koaho ibootohi hihigunoa wowango!”

23 De gea ona yopoa-poaka de manga baju ma guru-gurutu yahuputoka de yagorakiye de ihikokaniporo la yomahimatoko manga ngamo unangika. De onangoo aokutiye o tonaka manga giamoka de ma kuhuhunu yaumo dakuiye ma titi ko yapoakaua o Paulusu ai demo gea.

24 De ma tentara manga haeke wamake o nyawa yowoe-woe manga hininga gea ho o Paulusu wihingohama doka ma tau ma goronaika de wahuloko ai tentara la ona ahao iwihipoha de o migi unangika. De hokogea wahuloko angamoi ma haeke wato bote nako iwihipoha ahao o Paulusu womangaku ai howono o kia wodiaioka. De ma haeke una duru woigo wohioriki ma titi o kia hiadono ona yowoe-woe duru yongamoholi.

25 Ho ma tentara iwihidapakiti o gotaika la ahao iwihipoha de ma migi de ko wokelu-kelua. De iwihidapakiti manga gogiriaka de o Paulusu wotemo manga hihira womatengoika wato, “Sarakia, naa ngini ko niatilakurua nia pareta nako nihipoha ngohino? Angamoi ngohi todadioka o Roma ma kawaaha de ko iwa ma putuhu ma titi ahi howono angamoi ko ihiurusuahi!”

26 De gea ma hihira woihene de ahao woiki manga haekika de wihingahu wato, “Naa done sarakia ani huhuloko ma titi una gea? Angamoi una o Roma ma kawaaha wodadioka!”

27 De ma haeke woiki o Paulusika de wileha wato, “Ngona naa nagou-goungu o Roma ma kawaaha?” De o Paulusu wipaluhu wato, “Iya, tagou-goungu abe ahi demo tomahingahuoka.”

28 De ma haeke wato, “Iya, ngohioo todadioka o Roma ma kawaaha, masara gea kiani tofangu duru ma amoko la tohiaturu!” De o Paulusu womahingahu wato, “Masara ngohi naa tomahidoboainohi de o Roma ma kawaaha todadioka!”

29 Ho ma tentara abe yomahidiaioka la iwipoha de iwileha-leha unangika, ona yomataiti yomadohukoka ma oraha yoihene abe una o Roma ma kawaaha womatengo. De ma tentara manga haeke una duru wohawanoka angamoi ai huhuloko ma demo itagioka abe wahuloko ai nyawaika la iwihidapakiti de iwihipoha-poha de o migi.


O Paulusu iwiao o Isiraele manga hihira manga hima-himangoka

30 De ma dawangeino de ma tentara manga haeke una ka woigohi wohioriki ma titi o kia naga o Paulusoka hiadono o Yahudi ma nyawa yowoe-woe duru iwingamo unangika. Ho una wihohe o Paulusu ai papakitino la o Isiraele manga hihira ka idadi iwileha-leha unangika. De ahao ma haeke gea wahuloko la o Isiraele manga hihira de manga hidemo ma nyawa yokokurutiye ona mata-mata yomatoomuino.

Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman

New Tribes Mission
Lean sinn:



Sanasan