Hidingoto 12 - Ma Jou ai Demo-demo o TotobelohokaO Yakobusu iwihohonenge de o Peturusu iwibuika 1 De ma oraha gea o Yahudi ma nyawa manga koano o Herodese Agaripa una wahikokangela o gareja ma nyawaika. 2 Abe una wihohonenge de o humaranga o Yesusu ai hidingoto ma nyawa womatengo o Yakobusu abe gea to Yohanese ai riaka. 3 De wihohonenge ipahaino de o Yahudi ma nyawa manga hohidimono duru yososanangi. Ho mangale ma titi ma koano woigo la utuohi wahisosanangi onangika ho o Peturusoli witaokino de iwibuika. De gea witaoko ma oraha manga rame-rame ma goronaka abe ihiromanga ato o Roti abe ko Iwa ma Ragi ma rame-rame. De manga rame-rame gea imakiniiki de o Totilakuru ma rame-rameoka. 4 Ho ma koano wibuioka o bui ma tauoka de wahitagongo o tentara o doomu iata la ona ka ihikaika iwigoa-goana o Peturusu, abe ma doomu amomoiika naga o tentara ma nyawa yaiata. De ma koano o Herodese ai hininga la o Totilakuru ma rame-rame ipahaikahi de ahao ka idadi witailako de wiurusu o Peturusu abe o kokawaaha manga hima-himangoka. 5 Masara abe ma oraha o Peturusu naga o bui ma tau ma goronaka de ai gogianongoru o gareja ma nyawa ona duru de manga hininga ma gahumu yomaniata de iwigaho-gahoko Ma Jouiye la widuhunu unangika. 6 De ahao manga rame-rame gea ipahaino de o futu moiohi de o Herodese wato witailako de wiurusu o Peturusika. Masara ma futu gea de una iwikiooko o bui ma tauoka abe yahidarante ka ma moi de o tentara ma nyawa yahinootoika ai aridatekoka. De naga ma tentara utu yotobagoa-goana o bui ma tau ma ngoranoka la ufa woara. 7 Ho ai giooko ma gogiriaka de ka itodokanino naga ai ngioka gea o dararono abe duru kohadararono. De naga o Peturusu ai himangoka Ma Jou ai malaekata womatengo womaokoino genangoka. De ma malaekata gea witubuku ai gumurukika la witumomiki. Ho womamaoino de ma malaekata wihuloko wato, “Nomataiti nomomiki!” Ka de wotemo hokogea de ma rante iotakuku ai giamoka de auku. 8 De ahao ma malaekata wihuloko wato, “Ani pakeanga nomahinoauku de nomasandaaliye!” De o Peturusu waniiki ai demo ho wodiaioka. De gea ipaha de ahao wihuloko wato, “Ani baju ma guru-gurutuku nomahinoaukuohi la nohiniiki ngohi.” 9 De ahao o Peturusu ma ngioka gea wohupuoka de winiiki ma malaekatika. Masara ma oraha gea de doka ai hiningaka una wafikiri wato, “Naa ena ko igou-goungua idadi masara ka o himatoko dika abe Ma Jou wohihidoakino ngohino.” 10 De ona yatilakuru ma tentara ma ngi hinooto abe ma tentara naga genangoka yotobagoa-goana, masara ngaro yogoana ma ko yamakeua. De ipaha yomahiadono o bui ma tau ma ngorana ma dadatokika abe o behino yodiai. De ma ngorana gea idateke ma ngekomika ho ka idadi o nyawa yohupu ma kota ma goronaika. De ka de yomahiadono de ma ngorana ma dadatoko gea, ena ma hininga ifelengaika. Ho ona yogila-gila yatilakuru ma ngorana de yoiki yaniiki ma ngekomika. De yotagi-tagi manga gogiriaka de ma malaekata gea ka aiaho, ho o Peturusu ka unangokahi. 11 De ma oraha gea de ahao o Peturusu wohioriki abe hokokia idadioka unangika ho womatemo wato, “Naa duru igoungu abe nanga Baluhu wihidingoto ai malaekata ngohino. De gea wohiduhunu ngohi to ona manga hidee ma dorouino abe o Herodese de o Yahudi ma nyawa utu gea.” 12 De una womafiki-fikiri de ahao womaputuhu la woiki watutumu ai gogianongoru iwingaku-ngakuoka abe yomatoomuino la yomaniata Ma Jouiye. Ho gea woiki o ngo Maria ami tauika abe muna gea o Yohanese Maruku ngoi meme. 13 De womahiadono ami tauika de watoteke ami ngorana ma dadatoko abe ma tau ma loa ma ngoranoka, de manga duduhunu momatengo ami romanga o ngo Rode moboaino la mibelenga. 14 Masara ko mofelengauahi de moihene ai ilingi de mohioriki abe gea o Peturusu ai ilingi. Ho duru imitodokana de duru mogarago ho hiadono ko mogila-gilaua mibelenga masara ka magilio onangika abe ma tau ma goronaika de mahingahu ona mata-mataika mato, “O Peturusu naga womaokoino doka ma ngorana ma poretoka!” 15 Masara ami demo gea ko yongakua ho ona ato, “Ngona marai initogohangoka!” De gea muna mohigali-gali motemo de ami buturungu mato, “Koua, duru tagoungu abe o Peturusu naga ma poretoka!” Ho ona yotemo ato, “Marai gea to Peturusu ai malaekata masara ko unangua.” 16 De doka o Peturusu ka ihikaika watoteke ma ngoranika. Ho ma bahauku abe ona yoiki ma ngoranika de iwibelengaika de ona mata-mata duru yokokiherangoka. 17 De ona ka yomataitemoika ho o Peturusu wodiai o dodunguu moi de ai giama la ona yomarii-riidoka dika. De yoriidoka de ahao wahingahu mata-mata abe idadioka unangika, abe hokokia nanga Baluhu wihihupu o bui ma tauoka de waino. Wahingahu ibooto de wahibehehongo wato, “Ngini niahingahu o Yakobusu de nanga gogianongoru utuikali abe hokokia idadioka naa.” De ahao o Peturusu una woiki o ngi moiikali. 18 De ma dawangeinoli duru o ngoru-ngorumino de o tentara manga hininga ma huha duru ko ihutulua abe ma titi hokokia idadi hiadono o Peturusu ko iwiwaka. De ona mata-mata duru yomakokeleha hiadono manga hiningaka de yolilifanga angamoi ko iwimakeua. 19 De ma koano o Herodese wahuloko ai tentara la duru ihidodiai iwilingiri o Peturusu masara ka parahaja dika angamoi ko iwimakeua. De mangale ma titi ko iwimakeua ho ma koano wahokino ai tentara gea abe o futuika iwigoa-goana o Peturusu de waleha-leha de watailako onangika. De watailako ipahaino de wahuloko la ona ka yatomaka dika. De gea ipaha de o Herodese o Yudea ma tonaka wanoaikahi de woiki o Kaisarea ma kapongika de womagoo-gogere genangoka. Manga koano o Herodese Agaripa wohonenge 20 De abe ma oraha gea de naga o liliara moi ipuda abe ma titi o Tirusu ma nyawa de o Sidono ma nyawa abe ona de ma koano o Herodese Agaripa ko yomaketesanangiua. Ho o Herodese Agaripa una wangamo ona mata-mataika o Tirusu de o Sidono ma kapongoka ho hiadono una wahuloko ai nyawa la ibootohi o redi ma hasili ma inomo yafukunu o Tirusu de o Sidono ma nyawaika. Ho ma kapongo hinooto gea yahidingoto manga nyawa yamuruono naga la yomahikaaturu hokokia de ma koano la ka idadi yomaijali o inomo ai tonakino, angamoi manga inomo ma amoko iboa o Herodese ai tonakoka de aino. Ho manga nyawa gea yomahiadono de yoiki womatengoika abe ai romanga o Balatusu, abe una ma koano ai duduhunu abe ka ihikaika una naga ma koano ai datekoka. De ona iwihigaro unangika la ato unangoli ahao wihigaro ma koanoika. De gea ona yoigo la ka idadi yomakamake de ma koano la manga hikaaturu ma demo una ka idadi wotoihene. 21 De hokogea idadi abe o Balatusu una gea wohiaturu de wogelenga ma oraha la ona ka idadi yomakamake de ma koano. De ma oraha gea adonoka de o Herodese una womahinoauku ai baju duru ma hohailoa abe hoka o kokoano dika yapake de ahao wogogeruku ai kadera ma hohailoauku. Wogogerukuoka de womahingahu onangika ai hininga abe ai hingahu ma demoino. 22 De ai demoino gea de duru wahisanangi onangika hiadono ona mata-mata duru iwihinere unangika de yohagaaga ato, “Abeika ma koano ai ilingi gea tanu ko o nyawaua nanga ilingi masara gea hoka o jou dika ma ilingi, ho igoungu una duru wokokurutiye!” 23 De manga higiriiri ma demo gea o Herodese woihene de wodafongo dika, abe tanu koaho wataere onangika de wahigaro la ona iwihigiriiri ka Ma Jouiye dika de ko unangikaua. Ho mangale ma titi manga higiriiri wodafongo ho ka itodokanino de Ma Jou ai malaekata ka wihipoha unanguku de o panyake moi abe duru itorou. De ma panyake gea o kulubati duru ma dorou abe aolomo ai roehe doka ai badanga ma goronaka, de ko itedekanuahi de una wohonengoka. 24 De una ma koano wohonengoka masara ma oraha gea de Ma Jou ai Abari ma Rorahai duru imataiti imahikabarihi o nyawa yowoe-woeika, de naga o nyawa ma hungi manga ngoe abe iwingaku Unangika. 25 De ipahaino abe ma oraha o Baranabasa de o Saulusu yabootoka manga tagongo o Yerusaleeme ma kotaka de ahao genangoka de yosobo yolio o Antiokia ma kotaika. De abe yomakiniiki de de ona naga o Yohanese abe ai romanga moioli iwifetongo o Maruku, ho hiadono utu iwihiromanga dika ato o Yohanese Maruku. |
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
New Tribes Mission