Dodadi 24 - Ma Jou ai Demo-demo o TotobelohokaO Isaka wamake ngoi fekata 1 De ipahaino de o Abarahaama duru ai dekanoka hiadono iwiperekioka. De una Ma Jou wihihira-hira ai wowangoka hiadono wamakeokau ma owa irupa-rupa Ma Jou o Yaweino. 2 De naga o Abarahaama ai duduhunu womatengo abe duru womanoa o Abarahaama ai tauoka de una wapareta ai kiahonanga mata-mataika. Ho una gea o Abarahaama wiahokino de wotemo unangika wato, “Naga moi kiani nohihibehehongo ngohino abe kiani ani giama naso ahi uguru dau ma timiye hoka nanga biaha la nohitunguu ani demo ma gou-goungu. 3 De kiani notemo de Ma Jou o Yawe ai romanga napake, abe Una o dunia de o Horoga mata-mataika wapareta. Abe kiani nohihibehehongo ngohino ahao ahi ngofaka o Isaka kiani nilingiri ngoi fekata. De ngaro ngone hogogere o Kanani ma tonakoka ma, ko idadiua o Kanani ma nyawaino nilingiri ngoi fekata. 4 Masara ngona kiani noiki to ngohi ahi tonakika abe ma dihira togogere genangoka. Ahi gogianongoru ona nagahi genangoka hiadono ma oraha naa ho kiani nomilingiri o Isaka ngoi fekata genangoka. Hokogea kiani ngohino nohihibehehongo abe naniiki ahi demo gea.” 5 De ma demo gea woihene de ai duduhunu wileha o Abarahaamika wato, “Masara nako ko imiwa momatengo abe moigo mohiniiki o tonakino naa, ahao o kia ngohi todiai? Sarakia, ka idadi ani ngofaka o Isaka tingotaka ani tonakika abe ma dihira nogogere genangoka?” 6 De o Abarahaama duru wihiree-reeika wato, “Duru ko idadiua! Ho ngona nohidodiai, angamoi ngohi duru toluku ahi ngofaka niao o tonakika gea. 7 Ma Jou o Yawe abe wogogere o Horogaka, gea Una wohihihupu ahi baba ai tauino de wohihuloko la ahi tonaka ma dihira tanoaika. Una wohihibehehongo wato o Kanani ma tonaka naa wahidoaka ahi totoforaukuika de wohitunguu la tohioriki ai demo ma gou-goungu. Ho naa marai Una wihidingoto ai malaekata la wonihihira-hira ma oraha noiki o Isaka ngoi fekata nilingiri o tonakoka gea. 8 De nako naga momatengo nomiirikoka masara igoungu moluku moniniiki naangino de ahao ngaro ufa ahi behehongo ma demo nohigila-gila. Masara naa tohigalioli totemo tato ko idadiua ahi ngofaka niao o tonakika gea.” 9 Hokogea o Abarahaama ai mau ho ai duduhunu wiso ai dutu ai uguru dau ma timiye la wohitunguu ai demo ma gou-goungu, de wihibehehongo wato duru waniiki mata-mata gea o Abarahaama ai demo. 10 Ho o Abarahaama ai duduhunu gea wato wosobo ho womahidiai woiki. De ihira ai dutu ai unta ngimoi wale o duduonino de ahao waleoli ai dutu ai kiahonanga irupa-rupa, abe duru ma rorahai de duru ihali, de mata-mata gea wohibarene o untauku. Ho gea womahidiai ibooto de wosobo de naga ai dodiawo yamuruono naga iwiniiki. De yoiki manga dumutu o Nahoro ai kotaika abe naga o Arama-Mesopotamia ma tonaka ma honongaka. 11 Ahao ona yotigioka o Nahoro ai kotaika de naga o humu genangoka yamake. De ma oraha yoboa o humuino duru o bobimaowaka abe biaha manga ngo-ngofeka o kotaka gea yoboa o humuino yomahionoko o akere. De o Abarahaama ai duduhunu womatogumu genangoka de wahuloko la manga unta atotilabukuku. 12 De ahao una womaniata wato, “Ma Jou o Yawe, Ngona ahi dutu o Abarahaama ai Jou, kiani nohiduhunu. Abe ngohi naa tomagahoko la ani dora unangika nohimatokoli abe duru o wange naa dika de nohiduhunu la o Isaka ngoi fekata tomimakeoka la ahi dodagi de ma hasiloka. 13 Abeika, ngohi naga nenangoka o humu ma datekoka de naga o ngo-ngofeka o kotaka naa yoboainoka yomahionoko. 14 Ho Ngona Ma Jou togahoko la nohiduhunu la o ngofeka ami dodunguu hokonaa, abe ngohi ahao tomilingiri momatengo abe ami akere ma ngi maomangoka de mamokuino mato molio. De ahao ngohi tomileha munangika tomagahoko la ami boto gea mohiguti la ka idadi mohihiokere ngohi. De nako hokogea Ma Jou nomihigunoa mohihiokere de ahao Ngona nohiaturoli la muna momahitunguu ma moiohi la duru itaana gea muna nomiirikoka la nato nomihidadi ani gilaongo o Isaka ngoi fekata. Abe ka de togahoko o akere munangino de kiani muna ahao mopaluhu ngohino mato, ‘Ngohi toigo o akere tonihidoaka de ahao ani untaoo tohikokiokere.’ Ami demo gea idadi ma dodunguu abe gea muna nomiirikoka Ma Jou. De duru hokogea togahoko idadi ngohino la nohihimatoko ngohino abe ani dora ahi dutuika.” 15 Hokogea ai niniata ma demo de ko wabootuahi de naga o Betuele ngoi ora o ngo Ribeka moboa o humuino. Ami baba o Betuele, una gea o ngo Milika ami ngofaka ho o ngo Ribeka ami ete o Nahoro abe o Abarahaama ai dodoto. 16 De o ngo Ribeka duru morahai de duru ko ma moiuahi yomakitigi de o nauru. De muna mouti o humu ma baiti ma datekuku la o akere momahionoko de hiadono ami boto ma amoko maomangoka de ahao modoaiyeoli o humuino. 17 De o Abarahaama ai duduhunu ka de womimake muna gea de womataiti womibuhuku de womagahoko munangika, wato, “Tomahilooa ma, ahi ngomaha yodudungu ho togahoko la nohihiokere, iti ani akere ma hohutulu dika nohihidoaka ani botoka.” 18 De muna mipaluhu mato, “Ahi baluhu, duru toigo o akere tonihidoaka.” De ahao ami boto ami belekaka mohiguti de mihiokere. 19 Gea wokere ibooto de ahao muna motemoli mato, “De naa ngohioo toigo ani untaoo tohikokiokere. De gea tohionoko hiadono ani unta mata-mataika ikokiokere.” 20 Ho gea ami akere moguhe o aewani ma ngongokeruku de momapopaata o humuku la mohionokoli. De duru imimagawe mouti modoa o akere male hiadono akokiwedono ai unta mata-mataika. 21 De una duru wolingiri ma dodunguu abe imaketero abe hoka ai niniata ma demo. Ho ko wotemokaua masara duru womilega-lega la ka idadi ami wowango ma datoro womihioriki abe nako naa muna eko ko munangua abe Ma Jou o Yawe womiiriki la womihidadi o Isaka ngoi fekata. Angamoi hokogea idadi de ahao wato ai dodagi de ma hasiloka. 22 De una wato, “Naa muna modiai imaketero hoka ahi niniatoka ho itaana abe naa muna tomilingiri.” Ho ka de ai unta ikokiokere ibooto de wato o gurasi womihidoaka munangika ho waleino o Abarahaama ai kiahonangino o ali-ali moi o gurasino ma dubuho o gram motoa de ma hononga. De o ali-ali gea ena abe manga ngo-ngofeka yapake manga ngunungoka. De waleino o gogoli hinooto abe o gurasi ma dubuho o gram o ratuhu moi ifoloi ho kohahali ai hidoaka munangika gea. 23 De woigo wohioriki nako muna o Abarahaama ai dutu adaene ho womileha munangika wato, “Hobata, ani baba onaguna? Duru togahoko ai romanga nohihingahu de nako naga ma ngi ai tauoka abe ngohi de ahi dodiawo naa ka idadi genangoka mimaidu.” 24 De o ngo Ribeka mopaluhu mato, “Hobata, ahi baba o Betuele de to una ai baba o Nahoro de ngoi meme o ngo Milika. 25 De to ngomi mia tauoka naga ma ngi abe ka idadi niapake, de naga o gandumu ma roehe abe ka idadi nia unta nihinao. De nagaoo o ruruubu la ka idadi nia unta nihiolomo.” Hokogea o ngo Ribeka mopaluhu unangika. 26 Ka de ami demo gea woihene de o Abarahaama ai duduhunu gea womagulupoa de duru wihigiriiri Ma Jou o Yaweika, 27 wato, “Duru ahi higiriiri tohiboa Ngonaiye Ma Jou o Yaweiye, abe ahi dutu o Abarahaama ai Jou. Angamoi Ngona duru ko niwohangua ahi dutu de ka ihikaika ani dora itagi unangika hiadono ka ihikaika niduhunu. Abe o kia dika nihingahu unangika nato ahao nodiai gea Ngona nodiai. De abeika abe hokokia ngohioo nohiduhunoka. Ngona Ma Jou o Yawe nohihihira-hira ahi dodagi ma goronaka hiadono duru tataana o Abarahaama ai dutu manga tauino naangoka. Tarimakase Ma Jou.” 28 De una ka womaniatohi hokogea de o ngo Ribeka mosoboka momatai-taiti molio ngomi memeika. De muna ahao onangika, abe naga ami tauoka, de maade-ade onangika abe kangano idadi munangika o humuoka. 29-30 De o ngo Ribeka ami iranga naga o tauoka ai romanga o Labana. Ka de una wamake o ali-ali ami ngunungoka gea de ami gogoli ami giama yokokahononga de woihene ami ade-ade de duru woheranga. Ho o Labana gea wohiaturu la ka idadi o Abarahaama ai duduhunu womahidodogumu onangoka de ahao una womataiti woiki o humuika wato wilingiri o nyawa gea abe ngoi firanga moade-adeokau. De gea wimake o humuoka ai unta ma datekoka womaokoino. 31 De o Labana witutumu de wato, “Hobata, duru itararono Ma Jou o Yawe wonihiowa ma ngoe ngonaika. De ufa nomahiaini nenangoka dika, kiani nogila-gila nohiniiki doka ahi tauika la nomahidodogumu ngohioka. Ngohi tinihidiaiokau ti ngini nia ngi de nia untaoo ma ngi nagau.” 32 Ho o Abarahaama ai duduhunu gea o Labana winiiki ai tauika de ahao manga kiahonanga ihiguti manga untaka. Gea ihiguti ibooto de ahao o Labana ai gilaongo yaoino o akere la ka idadi o Abarahaama ai duduhunu de ai dodiawo manga lou yaihoro hoka manga biaha ma oraha gea. De naga o unta ma inomo de ma nanao abe o gandumu ma roehe enangoo o Labana ai gogilaongo yaoino. 33 Ho mata-mata gea yahidiai ibooto de ahao o inomo yakelengauku manga himangoka masara o Abarahaama ai duduhunu wotemo wato, “Tarimakase hobata, masara ngohi naa ko tolomuahi de tato kiani tiniade-adeohi abe ma titi ngohi toboa nenangino.” De o Labana wopaluhu wato, “Nako gea hobata noade-adeohi. Ngohi tosanangi.” 34 Ho una woade-ade wato, “Ngohi naa o Abarahaama ai duduhunu. 35 De ahi dutu gea duru Ma Jou o Yawe wihiowa ma ngoe hiadono wihidadi o kaya ma nyawa. Abe Ma Jou wihidoakoka unangika o domba ma duduono de o hapi ma duduono ma ngoe, de naga ai gurasi de ai haaka de ai gogilaongo o nau-nauru de o ngo-ngofeka. De utuohi ai kaya hiadono ai unta de ai keledai enangoo naga. 36 De naga moi Ma Jou wihidoaka o ngofaka unangika ngaro ngoi fekata o ngo Sara duru imiperekioka ma oraha momagerewoto. De manga ngofaka o nauru gea ai romanga o Isaka. De o Abarahaama ai kiahonanga mata-mata wihidoakoka ai ngofakika gea. 37 De wohihuloko ngohino la tihibehehongo unangika de kiani todiai o dodunguu abe duru tagou-goungu taniiki ai behehongo. De hokonaa ai behehongo ngohino, abe una wato, ‘Ahao ahi ngofaka o Isaka ngoi fekata nilingiri. De ngaro ngone hogogere o Kanani ma tonakoka masara, ko idadiua o Kanani ma nyawaino nilingiri ngoi fekata. 38 Masara ngona kiani noiki to ngohi ahi tonakika abe ma dihira togogere genangoka. Ahi gogianongoru ona nagahi genangoka hiadono ma oraha naa ho kiani nilingiri o Isaka ngoi fekata genangoka.’” 39 De ahao o Abarahaama ai duduhunu wogila-gila wato, “Hokogea ahi dutu ai behehongo ngohino de ahao ngohi tileha unangika tato, ‘Masara nako ko imiwa momatengo abe moigo mohiniiki o tonakino naa, ahao o kia ngohi todiai?’ Hokogea tileha o Abarahaamika.” 40 “De una wopaluhu wato, ‘Ngone howango Ma Jou o Yawe ai himangoka de Una ahao wihidingoto ai malaekata moi la wonihihira-hira ma oraha noiki de woniduhunu hiadono o Isaka ngoi fekata nomimakeoka. De muna gea ahao nomimake to ngohi ahi dutuoka abe duru ahi baba ai tau ma goronaka. 41 Ma nako nomahiadonoka onangika de momatengo gea nomimakeoka masara ko imihigunoaua moniniiki ngona la nomiao nenangino de ahao ngaro ufa ahi behehongo ma demo nohigila-gila.’ Hokogea ahi dutu o Abarahaama wohihibehehongo ngohino.” 42 “Ho o wange naa ti ngini nia humuino toboa de ngohi tomaniata tato, ‘Ma Jou o Yawe, Ngona ahi dutu o Abarahaama ai Jou, ngohi togahoko nohiduhunu la o Isaka ngoi fekata nohihimatoko ngohino la ahi dodagi de ma hasiloka. 43 Abeika, ngohi naga nenangoka o humu ma datekoka de togahoko la muna gea abe ahao moboa momahionoko de ngohi tomagahoko ami akere la ngohi mohihiokere ami botoka de muna mohihidoaka. De Ngona Ma Jou nohiaturu la muna ahao mopaluhu ka idadi ngohino hokonaa: 44 Muna mato, “Ngohi toigo o akere tonihidoaka de ahao ani untaoo tohikokiokere.” Kiani ami demo hokogea la momahitunguu abe gea muna Ngona Ma Jou o Yawe nomiirikokau la modadi ahi dutu ai ngofaka o Isaka ngoi fekata.’” 45 “Hokogea ahi niniata aika ma ko tabootuahi tomaniata de tomimakeoka o ngo Ribeka moboa de ami akere ma ngi ami belekaka de mouti o humuku la momahionoko. Ho gea tomagahoko munangika tato, ‘Hobata, tomahilooa ma, ahi ngomaha yodudungu ho togahoko nohihiokere ngohi.’” 46 “Ka de hokogea togahoko de duru momataiti ami akere ma ngi mohiguti de motemo, mato, ‘Hobata, nokere dika de ngohioo toigo ani untaoo tohikokiokere.’ Ho ngohi o akere tokere de muna ahi unta mohikokiokere.” 47 “Gea mohiokere hiadono ahi unta akokiwedonoka de ahao tomileha munangika tato, ‘Hobata, ani baba onaguna?’ De muna mopaluhu mato, ‘Hobata, ahi baba o Betuele de to una ai baba o Nahoro de ngoi meme o ngo Milika.’” “Ka de hokogea mopaluhu de ami ngunungika tohinoa ami ali-ali gea de o gogoli ami giama tokokahononga tomihinoa abe kanganoinohi tomahidiaiokau. 48 Gea tomihidoaka ibooto de tomagulupoa hiadono ahi pea o tonakuku itiki de duru tihigiriiri Ma Jou o Yaweiye. De gea duru tihiowa Ma Jou o Yawe abe Una ahi dutu ai Jou de gea Una dika abe wohihihira-hira o ngekomika. Gea Una wohiao nenangino la ka idadi o Abarahaama ai dodoto ai danongo o ngo Ribeka ka idadi tomigahoko la tomiao ahi dutu ai ngofakika. 49 Ho gea tiniade-ade la ngini nihioriki. De naa moi tinileha nginika, sarakia, ahi dutu o Abarahaama ngini ka niwifetongohi niato, ‘Mia ama o Abarahaama gea ho kiani wiwiduhunu.’ Abe nako hokogea ti ngini nia hininga kiani nihihingahu ngohino la tohioriki. De ngaro hokogenangua nia hininga ma enangoo kiani gea nihihingahu la nako ko idadiua, de ahao o ngofeka utu tomilingiri.” Hokogea o Abarahaama ai duduhunu gea wahingahu onangika. 50 De ami iranga o Labana de ami baba o Betuele iwipaluhu unangika ato, “Tarimakase ani demo gea hobata. Duru itararono Ma Jou o Yawe wohiaturu ho to ngomi mia putuhu ko iwa angamoi Ma Jou waputuhoka. 51 Naa o ngo Ribeka ka idadi minihidoaka ho ngaro ka nomiaoka dika. Irahai ngomi mimihigunoa la muna modadi ani dutu ai ngofaka ngoi fekata imaketero abe hoka Ma Jou o Yawe wohiaturokau.” 52 Ka de ami baba de ami iranga manga demo gea woihene ibooto de o Abarahaama ai duduhunu gea womagulupoali de duru wihigiriiri Ma Jou o Yawe. 53 De ahao una ka wodogohi o hidoaka utuohi o ngo Ribekaika abe naga o rante de o gogoli de o ngaukuku de o gepe-gepe irupa-rupali abe yodiai o gurasino de o haakaino. De naga o pakeanga ma rorahai enangoo womihidoaka. De ahao naga o hidoaka ma hali-hali utuohi abe wahidoaka ngomi memeika de ami irangika. 54 Mata-mata wahidoaka onangika ibooto de ahao wato, “Naa, ka idadi holomo hososanangi.” Ho una de ai dodiawo yolomo de yokere ibooto de ahao yomaidu genangoka. Ka de ma dawangeino yomomiki de una wato yomataiti yosobo yolio ho wahilooa wato, “Ngohi naa tomahilooa, abe tato naa ngomi milio iti nimihigunoa la misobo.” 55 Masara o ngo Ribeka ami iranga de ngomi meme yogahoko ato, “Nako ngini nimihigunoa ka idadi mimitumungohi iti o wange ngimoi ifoloi ma dekana de ahao ka idadi nisobo.” 56 Masara una wopaluhu wato, “Hobata, nia demo gea irahai masara naa Ma Jou o Yawe duru wohiduhunu ngohi la ahi dodagi ma dumutu de ma hasiloka la ka idadi tomataiti tolioli ahi dutuika. Ho naa tohigalioli tomahilooa, ma, tonganono ngini nimihigunoa la misobo de ufa nimitumungu.” 57 Masara ona yotemohi ato, “Nako hokogea ani hininga, kiani mimilehahi munangika nako mosanangi moiki o wange naa eko mato ma hutuohi de ahao.” 58 Ho gea o ngo Ribeka imiahokino de imileha ato, “Nanga hobata naa, una wato o wange naa dika de ngini nikokisobo, ho sarakia ani hininga, ngona nomahidiaioka la niniiki o nauru naa?” De muna gea ka mopaluhu mato, “Ngohi toigo tiniiki dika.” 59-60 Hokogea o ngo Ribeka momahingahu de ami dutu-dutu yomatoomuino de ona duru imihiowa ato, “To ngomi mia biranga, ngona duru minigahoko Ma Jouiye, La ani totoforauku wahidadi yowoe-woeuku, Hiadono ko idadiua o nyawa yaetongo manga ngoe. De manga musu Ma Jou wahidoaka manga giamika, Hiadono ani totoforaukuoli yogogere manga musu manga kota-kotaka.” Hokogea o ngo Ribeka imigahoko la ma owa mamake de ahao imihigunoa moiki maniiki ona, o Abarahaama ai duduhunu gea de ai dodiawo. De momatengoli abe ma dihira o ngo Ribeka momihuhu de momihigoana, munangoo maniiki. De nagali o ngo Ribeka ami gogilaongo o ngo-ngofeka yamuruono naga abe onangoo yahigunoa yaniiki la ka idadi o ngo Ribeka imiduhunohi. 61 Ho ona mata-mata gea yomahidiaioka ibooto de ahao yokokifarene manga unta ma pore-poretuku ato yomakiniiki de o Abarahaama ai duduhunu gea. Ho una wosobo wolio de o ngo Ribeka womiao. 62 De ma oraha gea o Isaka de ai baba yomaturuuruoka o Kanani ma honongaika abe naa yogogere o Negebe ma tonakoka. De naa ma duru o Isaka woiki o humuika abe ihiromanga o Lahai-Roi. Ho naa de ahao wolio ai tauino abe naga o Negebe ma tonakoka gea. 63 Ho ma oraha naa woboaka ai tauino o Negeboka gea de o wange moi duru o bobimaowaka o redika woiki de genangoka wotagi-tagi womahohininga. De duru ma oraha gea ona yoboa abe o ngo Ribeka imiao de naa ona yotigioka. Ho ka de o Isaka womaboaiye de wamake o unta-unta gea iboainoka de woiki ona wabuhuku. 64 De naa o ngo Ribekaoo momaboaiye de mimake o nauru gea woboaino de ami unta matogumu de mouti. 65 Muna moutioka de mileha o Abarahaama ai duduhunika mato, “Onaguna gea abe naa woboaino wonabuhuku?” De womipaluhu wato, “Una gea ahi baluhu, o Isaka.” Ho gea muna ami himanga matatokoka de o ngoere abe hoka ma oraha gea o ngo-ngofeka yodiai la yomahitunguu yomahitipokouku. 66 De ahao o Abarahaama ai duduhunu o Isakika wiade-ade mata-mata abe idadioka. 67 De o Isaka duru wosanangi ho o ngo Ribeka womingotaka ngoi meme ami tauika la mogogere genangoka. De ahao o ngo Ribeka imihidadi to Isaka ngoi fekata de una duru womidora. Ho ngaro ai hininga ma huha angamoi naa ma duru ngoi meme o ngo Sara mohonengoka ma ka de woilaka de iwilaru. |
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
New Tribes Mission