2 Samuele 5 - Ma Jou ai Demo-demo o TotobelohokaO Pasala 5 ko atailakouahi O Dautu iwihidadi o Isiraele ma nyawa mata-mataika manga koano 1 De ipahaino de o Isiraele ma nyawa manga dutu mata-mata yoboa o Dautu ai himangino o Heboronoka de yomahingahu ato, “Abeika, ngomi naa mata-mata ka o wariki moi dika de ngona. 2 De ngomi mihioriki abe ma dihiraino ma oraha mimahikoanohi o Saulika de ngona naa to ngone o Isiraele nanga tentara ma hidimono ma gou-goungu. De gea Ma Jou o Yawe wonihingahu ngonaika wato ngona ahao nomihipareta. Abe wato ngona ahao nodadi nomaketero hoka to ngomi o Isiraele ma nyawa mata-mata mia gogoana de ngomioli hoka to ngona ani domba.” 3 De ona yotemo ibooto de ahao manga hohidimono yomatoomuino o Dautu ai himangoka de yomahiketehibehehongo de una duru Ma Jou o Yawe ai himangoka. De manga behehongo ma demoino gea de iwihidadi to ona mata-mata manga koano. De gea iwihitunguu manga koano abe iwihituagi ai peauku de o minya. 4 De o Dautu ai ngumuru ai taongo moruange adonoka ma oraha womulaenge wahikoano onangika. De gea ai dekana wahikoano ai taongo moruata. 5 Abe una wogogere o Heboronoka de wahikoano o Yehuda ma nyawaika ai taongo tumidi de ai mede butaanga. De gea ahao womaturuuru o Yerusaleeme ma kotaika de genangoka wahikoano o Yehuda de o Isiraele ma nyawaoo ai taongo moruange de hange. Ho nako haetongo ai taongo mata-mata abe wodadi wokoano gea ai taongo moruata. O Dautu wahikala o Yerusaleeme ma kota ma nyawa 6 De ma moiuku o Dautu de ai tentara ma nyawa yoiki o Yerusaleeme ma kotaika la yomaketeparangi de o Yebusi ma nyawa abe yogogere ma tonakoka gea. De o Yebusi ma nyawa gea ma oraha iwimake o Dautu de iwidimoaka unangika ato, “Ngona gea duru ko iwa ani hiakunu la nomihikala mia kota naa! Abe ngaro to ngomi mia nyawa abe ko yomangakunokaua yotagi-tagi de abe yorafi-rafi, ona dika tanu ka idadi inihikala la ufa nomingohama mia kotaino naa.” 7 Masara gea o Dautu de ai nyawa ka idadi yahikala onangika de yomahitoona manga kota ma hidoku moi abe yahigilolitino de o dadaduhu ma gogurutiye. De gea ma romanga o Siono. Ho gea yataokino de ahao o Dautu ai nyawa ihiromangoli ato, “O Dautu ai kota abe yahigilolitino de o dadaduhu.” 8 De ma wange gea o Dautu wahingahu ai nyawaika wato, “O Yebusi ma nyawa gea ngohi duru ko tasanangiua onangika, ho ona tahiromangoli tato ona abe ko yomangakunokaua yotagi-tagi de abe yorafi-rafi. De onagona dika nginioka nioigo niabaata onangika kiani niwohama manga kota ma akere ma dodagino la ka idadi niohapongo manga kota ma goronaika de niahikala onangika.” De mangale ma titi o Dautu ai demo gea hiadono idadi o nyawa manga demo ma dulu abe ka yapakeohi hiadono ma oraha naa naga. De gea o nyawa yotemo ato, “Onagona dika yotalo-talo de yorafi-rafi ko idadiua yowohama ma tau gea ma goronaika.” 9 De o Dautu wahikala ipaha de ahao womanoa ma kota ma hidoku gea ma goronaka ho gea ihiromanga “O Dautu ai kota.” De ipaha wahuloko ai nyawa la ihigoko o tau ma hungioli genangoka, ho yodiaioli ma kota ma hidoku la utuohi iwoata de ikurutu, de gea igoungu ma kota idogo ilamoko. 10 De ma oraha gea o Dautu ai kuaha enangoo idogo-dogo ilamoko angamoi Ma Jou o Yawe abe duru Wokokurutiye Una ka ihikaika naga o Dautoka. 11 De ma oraha o Dautu wodadioka o koano de ahao o Tirusu ma nyawa manga koano o Hurama una wahidingoto ai nyawa yamuruono naga o Dautika. De nagali o Hurama ai nyawa abe yososawaro ihigoko o tau wahidingoto unangika. Abe naga utu yososawaro yopelaka o gota, de utuoli yososawaro yokarajaanga de o papaawa o hakaruoka. De wohidingotoo o semara ma gota ma ago-agomo de ma gogurutiye abe atolangoka. Ho ona mata-mata abe wahidingoto o Dautika ona yomahikarajaanga moi la ihigoko o Dautu ai tau moi duru ma rorahai. 12 De manga datoro gea o Dautu wamake de ahao duru wohioriki abe Ma Jou o Yawe wihitaana abe wagou-goungu wodadi o Isiraele ma nyawa manga koano. De wohiorikoo abe Ma Jou duru wihiowa unangika la ka idadi o Isiraele ma nyawa gea manga wowango utuohi ma rahai. 13 De ahao ma oraha o Dautu wanoaika o Heborono de womaturuuruoka o Yerusaleeme ma kotaika de gea woilaka de o ngofeka yamuruonohi. Abe ona utu yodadi ngoi feka-fekata biaha de utuoli yodadi ngoi fekata o gilaongino. De ipahaino ngoi feka-fekata ma hungi gea yomagerewoto ho una wamake ai ngofaka o nauru de o ngofekali. 14 Ho o Dautu ai ngofaka o nau-nauru abe yomaboa o Yerusaleemoka, to ona manga roma-romanga o Samua de o Sobaba de o Natana de o Saloomo. 15-16 De nagali o Yibara de o Elisua de o Nefege de o Yafia de o Elisama de o Eliada de o Elifelete. Ho ona gea ai ngofaka abe yomakokiboa o Yerusaleemoka. O Dautu wahikala o Filistina ma nyawa 17 De ipahaino o Filistina ma nyawa yoihene ma abari ma titi o Dautu iwihidadi o Isiraele manga koano. Ho ka de yoihene gea de ona ko manga ngoe yomasikaa yosobo la ato iwitaoko o Dautu. Masara naga o Dautu ai nyawa abe yamake o Filistina ma nyawa gea yoboaino de iwihingahu manga koanoika, ho o Dautu wowohama ai kota ma hidoku ma goronaika abe yahigilolitino de o dadaduhu ma gogurutiye. 18 De ahao ma oraha o Filistina ma nyawa yomahitigino o Yerusaleemino de yomatogumuku o Refaimi ma dolaka de yomahikabarihi ma dola mata-mataika gea. 19 Ho o Dautu wamake ai musu gea de ahao woiki wileha Ma Jou o Yaweika wato, “Sarakia, koaho toikohi la ngomi miaparangi o Filistina ma nyawaika eko koua? Abe nako mimaketeparangi de ona gea de ahao Ngona nohiduhunu la ka idadi tahikala onangika?” De gea Ma Jou wipaluhu unangika wato, “Ka idadi. Noikohi la nimaketeparangi de ona, de ahao Ngohi naa tahidoaka ona gea to ngona ani giama ma hoatika.” 20 Ho o Dautu waniiki Ma Jou ai demo de wohupu de ai tentara ma nyawa la ona yoiki yaparangi o Filistina ma nyawaika, de gea igoungu abe Ma Jou wahikala ai musu. De gea o Dautu wamake de wotemo wato, “Ma Jou o Yawe wodiaioka! Abe Una ai datoro gea imaketero hoka ka wopooteke ahi musu manga hidogoronaino de wahikabarihi aika aino. De gea imaketero hoka ona gea ihiboha de o nguihi la hiadono duru yokalaka!” De wotemo ipahaino de o Dautu wohiromanga ma ngi gea wato, “Nanga Baluhu Una wopooteke onangoka de waino!” 21 De o Filistina ma nyawa yahidogunoaika dika manga popangao genangoka, ho o Dautu de ai nyawa yagoraka de yaoika. 22 De ipahaino de ma moiukuoli o Filistina ma nyawa ko manga ngoeoli yoboaino. De abe imaketero hoka ma dihirali ona yomahikabarihi o Refaimi ma dola mata-mataika. 23 Ho o Dautu woiki wilehali Ma Jou o Yaweika wato, “Koaho hokokia ngohi todiai?” De Una wipaluhu wato, “Ka idadi nimaketeparangi de ona, masara iti ufa niloiki de nimarihimanga. Koaho nimatohiki nimahiwalimi manga poretoko. De manga poretoko gea naga o gota o utu muruono o doomu moioka, de genangoka ngini kiani niabaata onangika. 24 Abe ma oraha ngini niihene ma ilingi moi o gota gea daku ma deka-dekaroka abe ma ilingi hoka o nyawa manga ngoe yomakode-kode, gea kiani nimahidiaioka! Angamoi ma ilingi gea ma dodunguu abe Ma Jou o Yawe wosoboka winihihira-hira la wahikala o Filistina manga tentara gea.” 25 De gea o Dautu woihene de duru waniiki itiai Ma Jou ai demo gea, de gea igoungu abe ona ka idadi duru yahikala o Filistina ma nyawaika. Abe ona yakiniiki de yahohonenge manga musu gea o Geba ma kapongoka ka hiadono o Gesere ma kotaika. |
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
New Tribes Mission