Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

2 Kokoano 2 - Ma Jou ai Demo-demo o Totobelohoka


Ma Jou o Elia wigorakiye o Horogaiye

1 O Elia, abe Ma Jou o Yawe ai uru ma dodofanga, duru to una ai gogao Ma Jouika itiai hiadono Ma Jou ai hininga la o Elia ko wohonenguahi de wigoraka o Horogaiye. De Ma Jou ai hidee la wapake o hidaloko abe duru ikiliorino kohabuturungu la ena gea iuti iwihigororomo ai badangino de iwigorakiye daku ma hoaniye. De ma oraha itigioka Ma Jou o Yawe wigoraka de o Elia de o Elisa yomakiniiki yoiki o Gigalika.

2 De manga dodagi ma goronaka de o Elia wihingahu ai dodiawoika wato, “Elisa, ngona nomagoo-gogere nenangoka dika angamoi Ma Jou o Yawe ahi dumutu waturuuru wato wohihidingoto ngohi o Betelika.” Masara o Elisa wopaluhu de ai hikoboto ma demo unangika wato, “De ahi demo naa duru tagou-goungu imaketero duru igou-goungu Ma Jou o Yawe wowango-wango de ngonaoo nowango-wango, ho naa ngohi tagou-goungu ngohi duru ka toluku tomatingaka ngonaino.” Hokogea o Elisa ai hininga ho yogila-gila yomakiniiki o Betelika.

3 De ngade-ngade yomahiadonika de Ma Jou ai uru ma dodofanga o doomu moi yohupu o Betele ma kotaino iwibuhuku o Elisa de iwileha unangika, ato, “Gianongoru, sarakia, ngona ko nohiorikuahi abe Ma Jou o Yawe duru o wange naa de ngona de ani baluhu winihikatingaka?” De o Elisa wapaluhu onangika wato, “Niagoungu, de gea ngohi tohiorikoka. Masara ngini kiani nimarii-riidoka dika ma titi Ma Jou ai hidee gea.”

4 De ahao o Elia ma moioli ai dodagi ma dumutu waturuuru, wato, “Elisa, ngona nomagoo-gogere nenangoka dika angamoi Ma Jou o Yawe wato wohihidingoto ngohi o Yeriko ma kotaika.” Masara o Elisa wopaluhu de ai hikoboto ma demo unangika wato, “De ahi demo naa duru tagou-goungu imaketero duru igou-goungu Ma Jou o Yawe wowango-wango de ngonaoo nowango-wango, ho naa ngohi tagou-goungu ngohi duru ka toluku tomatingaka ngonaino.” Hokogea o Elisa ai hininga ho yogila-gila yomakiniiki o Yeriko ma kotaika.

5 De Ma Jou ai uru ma dodofanga ma doomu moioli o Yeriko ma kotaka yoboa o Elisaino de iwileha unangika, ato, “Gianongoru, sarakia, ngona ko nohiorikuahi abe Ma Jou o Yawe duru o wange naa ngona de ani baluhu winihikatingaka?” De o Elisa wapaluhu onangika, wato, “Iya, niagoungu, de gea ngohi tohiorikoka. Masara ngini kiani nimarii-riidoka dika ma titi Ma Jou ai hidee gea.”

6 De ahao o Elia ma moioli ai dodagi ma dumutu waturuuru, wato, “Elisa, ngona nomagoo-gogere nenangoka dika angamoi Ma Jou o Yawe wato wohihidingoto ngohi o Yorodani ma akerika.” Masara o Elisa duru imakadaene hoka kangano wopaluhu de ai hikoboto ma demo unangika wato, “De ahi demo naa duru tagou-goungu imaketero duru igou-goungu Ma Jou o Yawe wowango-wango de ngonaoo nowango-wango, ho naa ngohi tagou-goungu ngohi duru ka toluku tomatingaka ngonaino.” Hokogea o Elisa ai hininga ho yogila-gila yomakiniiki o Yorodani ma akerika.

7 De ahao naga Ma Jou ai uru ma dodofanga yamoritoa manga doomuino yoboa de yomaokoino abe imakitingaka ko ikurutikaua de o Elia de o Elisa. De ona yahinooto gea naga o Yorodani ma akere ma datekoka. Ho ona yamoritoa gea yomalega-lega o Elia de o Elisaika.

8 De ona iwimake o Elia ai baju ma lape moi abe ikurutuku gea ena wahuputu de wapali-palino de ahao wapake wohipoha o Yorodani ma akeruku. Ka de wohipoha de ma akere wohiregu abe imadohuku arihonongaika de ona yahinooto yomahihora doka ma honongaika o tonaka ma duu-dudungika.

9 De yomahiadonika doka o Yorodani ma honongaka de o Elia wileha o Elisaika wato, “Itigioka ngohi ihihikatingaka ngonaino ho gea idadiuahi de togahoko la ngona nohihingahu abe hokokia ka idadi toniduhunu.” De o Elisa womagahoko, wato, “Ahi baluhu, ngohi togahoko la ka idadi tamake ani kuaha ma buturungu abe duru utuohi iputurungu nako de to ngona, la de ena gea ihihidadi to ngona ani duruuru.”

10 De o Elia wopaluhu, wato, “Ani gogahoko gea ngohi tokangela tohingodumu. Masara nako ngona nohimake de ani lako ma oraha ihihikatingaka ngonaino gea de ahao marai ani gogahoko namake. Ma, nako ko nohimakeua marai ani gogahoko gea ko namakeua.”

11 De gea yogila-gila o Elia de o Elisa yotagi yomakiniiki de yomakoketemo de ka itodokanino naga imahimatoko onangika o goroba abe atauru de o kuda muruono naga de ena mata-mata Ma Jou wohidadi o uku ma dokarino! De o goroba gea iuti yahinootouku gea de iboa duru manga hidogoronaino de yahikatingaka! De ka itodokanino naga o hidaloko ma gilioro enangoo iuti o Eliauku de iwihigororomo, de iwihigilolitino, de iwigoraka daku o Horogaiye.

12 De gea mata-mata o Elisa wamake de ai lako ho ka de wamake de wopoaka, wato, “Ahi baba! Ahi baba! O gogoroba de ona yao-ao de o kuda abe ngomi o Isiraele ma nyawa imidatoko o boditoino.” De o Elia iwigorakoka ho o Elisa ko wimakeokaua, de ahao to una ai baju ma lape moi abe ikurutuku wahuputu de wakakihi hiadono idadi o belaka hinooto.

13 De ahao o Elisa wagoraka o Elia ai baju gea abe kangano iotaka ma oraha iwigoraka de ahao wolio o Yorodani ma ngigorika de jai-jai womaokoino genangoka.

14 De ahao unangoli wohipoha de ma baju gea o akeruku. De ka de o akeruku wohipoha de o Elisa waamokiye woleha, wato, “Ma Jou o Yawe, o Elia ai Jou, Ngona o kiaka ma oraha naa?” Hokogea wodiai de o Yorodani ma akere imaketero hoka kanganoinoli o Eliali wodiai de iregu de imadohuku arihonongaika de una womahorali doka ma honongaika o tonaka ma duu-dudungika.

15 De ma oraha gea nagahi Ma Jou ai uru ma dodofanga manga ngoe abe o Yerikoka de yaino yoboa, de ona nagahi hatoli manga gurutika ho yamake gea abe idadioka. De yamake ipaha de ahao yotemo ato, “Abeika, Ma Jou ai hiakunu gea abe ma dihiraino imanoa o Elia ai badangoka ma oraha naa imanoali o Elisa ai badangokali!” Ho ona mata-mata yokokiloiki la iwitutumu de ahao yomaponuku ai himangoka hiadono manga pea itiki ma tonakuku.

16 De ona iwitemo o Elisaika ato, “Mia baluhu, naga ngomioka o nyawa yamoritoa abe yopoputurungu mata-mata. Ho ngomi miato irahai la ngona nahuloko ona gea la yoiki iwilingiri to ngona ani baluhu o Elia. Angamoi marai Ma Jou o Yawe ai Womaha wiaoika de wikelengauku o loku moi ma tubuoka eko o tonaka ma dolauku.” Masara o Elisa wapaluhu wato, “Ngaro ufa dika hahidingoto ona gea.”

17 De ona yoihene ai demo masara ka yoluku iwihigihene. Ho ihigali-galioli iwiribuutu o Elisaika hiadono iwimaleke ho ma bahauku una wato, “Iya, marai ka idadi dika niahidingoto nia nyawa gea la iwilingiri.” Ho ona yahidingoto de iwitobalingiri manga futu hange ma dekanino masara parahaja dika angamoi o Elia gea ko iwimakeua.

18 De ipaha abe ma oraha ona iwitobalingiri yokokilioino o Elisaino de una nagahi o Yeriko ma kotaka. Ho o Elisa watemo onangika wato, “Koaho ma dihira gea de ngini nihihigihene ahi demoino abe ngohi tato ngaro ufa dika de niloiki niwilingiri ahi baluhu gea.”


O Elisa wodiai o heheranga o akere ma dorou wohidadi o akere ma rahai

19 O Elisa ma moiuku womarekatino o Yeriko ma kotaka de o kota ma dimo-dimono iwitutumu, de iwihingahu, ato, “Mia baluhu, abeika mia kota nenanga, marai ngonaoo nako nolega-lega mia tonaka abe imihigilolitino nenangoka de nato o tonaka duru ma rorahaioka abe mia kota igogere nenangoka. Masara mia kangela moi naga abe mia akere ibubungiye o ngi moiino dika de ma akere gea itorou ho mia dato-datomo ko ikutufurua ma titi mia akere gea.” Hokogea yomagahoko o duduhunu o Elisaino.

20 De o Elisa womagahoko onangika wato, “Niale o bokolo duru ma hungi de o bokoloka gea nionoa o gahi de ahao ma bokolo gea nihihidoakino.” Ho ona yaoino ma bokolo abe de ma gahioka hoka womagahokoka.

21 De ma bokolo iwihidoaka o Elisaika de ahao una woiki ma ngiika abe manga akere ibubungiye de ma gahi gea wakopoa ma akeruku. Ka de ma gahi wakopoa hokogea de wotemo wato, “Hokonaa Ma Jou o Yawe ai hingahu nginika, wato, ‘O akere ma dorou nenanga idadioka o akere ma rorahai. Ko idadiokaua o nyawa yohonenge eko o ngo-ngofeka yokilianga ma titi o akere naa. De ngaro nia redi ma tonaka ma, o akere naa ihikutufuru de nia datomo ko ihikangelakaua hiadono ko ihasilua.’” Hokogea o Elisa wodiai o heheranga de Ma Jou ai kuaha.

22 De o Yeriko ma kota ma akere gea ka ma rorahaiohi imaketero hoka o Elisa wotemoka ka hiadono ma oraha o ade-ade naa ihitulihuku.

23 De ahao o Yeriko ma kota gea o Elisa wanoaikahi la wotagi-tagi o Betele ma kotaikali. De ai dodagi gea ma gogiriakahi de naga o goo-goduuru manga ngoe naga abe yohupuoka ma kotaka de yaino ma hoanino. De ona gea yomahitigi o Elisaika de ka iwimia-mia unangika de manga ilingi ma amo-amokiye ato, “Ei, abeika ani pea ma borongko! Duru ijojongoka! Ho koaho ngona gea nogilio dika ani poretika! Iya, koaho nosobo dika!”

24 De o Elisa woihene manga demo gea ho womadogilioro la womalega onangika. De ahao una wapake Ma Jou o Yawe ai romanga la wahikoboto onangika. Ho ka de wahikoboto ipaha de naga o fuhuku ma aewani o beruanga o dutu hinooto ka itodokanino ihupu o gota-gotaka de aino. De ma beruanga gea iboaino de yagoli-goli de yatobakakihi ma goo-goduuru manga ngoe hiadono naga yamoruata de yahinooto abe duru yalabo manga badangoka.

25 De ahao o Elisa wogila-gila wotagi-tagi o Karamele ma lokuika de ipahainoli una wolioli o Samaria ma kotaika.

Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman

New Tribes Mission
Lean sinn:



Sanasan