Hechos 10 - Mixteco del suroeste de Tlaxiaco OaxacaPedro jín Cornelio 1 Íyó ɨɨn te̱e nééꞌ ñuunꞌ Cesarea, ya̱ naní re̱ꞌ Cornelio. Kúvi re̱ꞌ capitán ya̱ tátúníꞌ nu̱u̱nꞌ ɨɨn sientúꞌ (100) soldado ejército Roma. Yɨ́ꞌɨ́ re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ batallón naní Italiano. 2 Suvire̱ꞌ jín nɨꞌɨ rá táꞌán veꞌi re̱ꞌ kúvi ráa ñɨvɨ néñu̱ꞌun ráa Ndiosíꞌ, jee ñúyúꞌví iniꞌ ráa nu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ. Jee sáꞌá víꞌí re̱ꞌ caridad nu̱u̱nꞌ rá ñɨvɨ láꞌví, jee sukuáni káꞌánꞌ re̱ꞌ jín Ndiosíꞌ. 3 Jee ɨɨn ki̱vɨ̱ꞌ, kájíkuitɨꞌ niniꞌ re̱ꞌ ɨɨn ya̱ nxi̱nénu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ re̱ꞌ, nɨ́ɨ́n kau̱ni̱ꞌ yánini. Jee nki̱vɨ ɨɨn najiáꞌáꞌ ííꞌ Ndiosíꞌ nu̱u̱nꞌ nééꞌ re̱ꞌ, jee nkachiꞌ‑i nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ: ―¡Cornelio! 4 Ni nne̱ꞌyá re̱ꞌ saá maa, jee nyu̱ꞌví i̱yo re̱ꞌ, jee nkachiꞌ re̱ꞌ: ―¿Ná kúníꞌ nú?, Tátáꞌ. Jee nkachiꞌ najiáꞌáꞌ ííꞌ vá nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ: ―Ya̱ kue̱ꞌe̱ꞌ káꞌánꞌ nú jín Ndiosíꞌ jín ya̱ nsa̱ꞌá nú caridad nu̱u̱nꞌ ñɨvɨ, ya̱ ntɨɨn kuéntáꞌ Ndiosíꞌ maa ya̱ nso̱ko̱ꞌ nú maa nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ. 5 Jee ntañúꞌún tají nú kéꞌín te̱e nu̱u̱nꞌ ñuunꞌ Jope, sáva ki̱ke̱ꞌen ráa ɨɨn te̱e naní Simón, ya̱ suni naní re̱ꞌ Pedro. 6 Nééꞌ te̱e yaꞌá veꞌi inka te̱e naní Simón, ya̱ sáꞌástákoo re̱ꞌ ñɨɨn. Veꞌi re̱ꞌ káá yatin yuꞌú nteñúꞌún ―nkachiꞌ najiáꞌáꞌ ííꞌ vá. 7 Jee sáá nkene najiáꞌáꞌ ííꞌ ya̱ nkaꞌanꞌ‑a jín re̱ꞌ, jee nkana Cornelio u̱vi̱ꞌ musúꞌ re̱ꞌ jín ɨɨn soldado, ya̱ yɨ́tíñú‑u nu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ. Kúvi re̱ꞌ ɨɨn rá soldado ya̱ jiátíñú kutú Cornelio. 8 Jee nna̱kani Cornelio nu̱u̱nꞌ ráa nɨꞌɨ ya̱ nkuvi, jee nchu̱ichí re̱ꞌ ráa kua̱ꞌa̱nꞌ ráa nu̱u̱nꞌ ñuunꞌ Jope. 9 Jee ki̱vɨ̱ꞌ steñu̱ꞌún, ni jíka ráa jee sáá kua̱kuyatin ráa nu̱u̱nꞌ ñuunꞌ vá, jee nkaa Pedro xi̱ni̱ꞌ ve̱ꞌí yatin sava nuví, sáva kaꞌanꞌ re̱ꞌ jín Ndiosíꞌ. 10 Jee nkenta so̱ko chi̱ji re̱ꞌ jee nkuini re̱ꞌ kajiꞌ re̱ꞌ. Jee ni sáꞌá rá ñɨvɨ veꞌi ya̱ kajiꞌ re̱ꞌ, jee kájíkuitɨꞌ ntu̱vi ya̱ nxi̱nénu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ re̱ꞌ. 11 Jee niniꞌ re̱ꞌ ya̱ nine antivɨ́. Jee niniꞌ re̱ꞌ ya̱ ne̱ súkún va̱ji kuun ɨɨn nantíñú nu̱u̱nꞌ ñuꞌun, jee túvi‑i kuéntáꞌ ɨɨn manta saꞌma káꞌnú. Va̱ji kuun‑u kuéntáꞌ réáꞌ tɨɨn ráa ni kúmíꞌ esquina saꞌma káꞌnú vá. 12 Jee nu̱u̱nꞌ saꞌma káꞌnú vá nééꞌ nɨꞌɨ kuitɨꞌ nu̱u̱nꞌ kitɨ ya̱ jíka ku̱mi̱ꞌ, jín nɨꞌɨ kuitɨꞌ nu̱u̱nꞌ rá kitɨ ya̱ siúꞌun maáa nu̱u̱nꞌ ñuꞌun, jín nɨꞌɨ nu̱u̱nꞌ saaꞌ ya̱ íyó súkún. 13 Jee nkenta ɨɨn ta̱chi̱ꞌ yuꞌú nu̱u̱nꞌ Pedro: ―¡Pedro! ¡Nakuiñɨꞌ! ¡Kaꞌniꞌ maa jee kajiꞌ maa! 14 Soo nkachiꞌ Pedro: ―I̱toꞌoꞌ ni̱ꞌ. Ntu̱ví. Chi ni nsáꞌ nyajiꞌ ni̱ꞌ ni ɨɨn kitɨ ya̱ nkachiꞌ ley ya̱ ntu íyó noo jín ya̱ ntu íyó ninuꞌun. 15 Jee ta̱chi̱ꞌ yuꞌú vá nkenta tuku ya̱ uvíꞌ íchí nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ: ―Ya̱ nsa̱ꞌá noo Ndiosíꞌ, koto káchíꞌ nú ka̱ꞌ ya̱ ntu̱ví íyó noo‑o. 16 U̱ni̱ꞌ íchí nkuvi yaꞌá suꞌva. Jee kuíntañúꞌún nnaa nantíñú vá ne̱ súkún. 17 Ni ya̱ jiáni iniꞌ re̱ꞌ ya̱ ná kuíni káchíꞌ ya̱ nxi̱nénu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ re̱ꞌ, jee nkenta rá te̱e yuvéꞌí, ya̱ nta̱jí Cornelio. Chi jíkátu̱ꞌún jíkátu̱ꞌún ráa ne̱ nu̱u̱nꞌ káá veꞌi Simón. 18 Sáá nkenta ráa nkaꞌanꞌ ráa, ni̱ka̱tu̱ꞌún ráa, á yaꞌá nééꞌ Simón, ya̱ suni naní re̱ꞌ Pedro. 19 Ni jiáni iniꞌ Pedro jie̱ꞌe̱ꞌ ya̱ nxi̱nénu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ, jee Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ Ndiosíꞌ nkachiꞌ‑i nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ: ―Kune̱ꞌyá. Chi nkiaaꞌ u̱ni̱ꞌ te̱e nánukú ráa nó. 20 Nakuiñɨꞌ jee nuun nú. Kuáꞌán jín ráa, jee koto na̱ jiáni iniꞌ nú, chi maáníꞌ nchu̱ichí ni̱ꞌ ráa ―nkachiꞌ Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ. 21 I̱ña̱jée nnuun Pedro nu̱u̱nꞌ íñɨ́ ráa, jee nkachiꞌ re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ ráa: ―Kune̱ꞌyá rán. Nuꞌuꞌ ví ya̱ nánukú rán. ¿Na̱ jie̱ꞌe̱ꞌ chi va̱ji rán? 22 Jee nna̱xiníkó ráa: ―Capitán Cornelio kúvi re̱ꞌ te̱e na̱a̱ꞌ nu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ, jee ñúyúꞌví iniꞌ re̱ꞌ néñu̱ꞌun re̱ꞌ Ndiosíꞌ. Jee nɨꞌɨ rá ñɨvɨ Israel jiáꞌa ráa ya̱ naáꞌ ya̱ kúvi re̱ꞌ suꞌva. Ɨɨn najiáꞌáꞌ ííꞌ Ndiosíꞌ nkachiꞌ‑i nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ, ya̱ kána re̱ꞌ nó kɨ̱ꞌɨ̱nꞌ nú nu̱u̱nꞌ veꞌi re̱ꞌ, sáva teso̱ꞌo re̱ꞌ tu̱ꞌun ya̱ kachiꞌ nú nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ ―nkachiꞌ ráa nu̱u̱nꞌ Pedro. 23 I̱ña̱jée nkana re̱ꞌ ráa kino̱o ráa jín re̱ꞌ yukuán. Jee ki̱vɨ̱ꞌ steñu̱ꞌún, nke̱chí re̱ꞌ jee kua̱ꞌa̱nꞌ re̱ꞌ jín ráa. Jee suni kéꞌín rá ñaniꞌ ñuunꞌ Jope, ya̱ yɨ́ꞌɨ́ ráa nu̱u̱nꞌ Jesús, nku̱táꞌán ráa jín re̱ꞌ. 24 Jee ki̱vɨ̱ꞌ steñu̱ꞌún nki̱vɨ ráa ñuunꞌ Cesarea. Jee Cornelio ya̱ nétu re̱ꞌ ráa. Jee nna̱sátútú re̱ꞌ rá táꞌán re̱ꞌ jín rá ñɨvɨ ma̱ni̱ꞌ ka̱ꞌ jín re̱ꞌ. 25 Sáá nkenta Pedro yuvéꞌí, jee nkene Cornelio nkaꞌanꞌ‑a jín re̱ꞌ. Jee nna̱kui̱ñɨ̱ꞌ ítɨ́ Cornelio jie̱ꞌe̱ꞌ re̱ꞌ, jee nneñu̱ꞌun‑u re̱ꞌ. 26 Soo Pedro nxi̱nákuiñɨꞌ re̱ꞌ maa, jee nkachiꞌ re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ‑u sáva ntu kuneñu̱ꞌun‑u re̱ꞌ: ―Nakuiñɨꞌ. Chi suni nuꞌuꞌ kúvi ni̱ꞌ ɨɨn te̱e ni. 27 Ni kúkuéntú re̱ꞌ jín Cornelio, jee nki̱vɨ re̱ꞌ iniꞌ veꞌi, jee nna̱niꞌinꞌ re̱ꞌ kue̱ꞌe̱ꞌ ñɨvɨ nééꞌ tútú. 28 Jee nkachiꞌ re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ ráa: ―Suvirán jíníꞌ ya̱ ntu jiáꞌa ñujiínꞌ níkɨ́nꞌ ráníꞌ ví ya̱ koo ma̱ni̱ꞌ táꞌán ɨɨn te̱e Israel jín ɨɨn ñɨvɨ ya̱ ntu kúvi Israel, áxí ya̱ kɨ̱ne̱ꞌyá ránꞌ maa. Soo Ndiosíꞌ nxi̱néꞌénꞌ re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ ni̱ꞌ, ya̱ ni ɨɨn ñɨvɨ nkáchíꞌ ni̱ꞌ ya̱ ntu íyó noo, ni ya̱ ntu ninuꞌun ráa. 29 Saáva sáá nkana nú nuꞌuꞌ, ntu nkújiááꞌ iniꞌ ni̱ꞌ, jee va̱ji ni̱ꞌ. I̱ña̱jée, ¿na̱ jie̱ꞌe̱ꞌ chi kána nú nuꞌuꞌ? 30 Jee nkachiꞌ Cornelio: ―Ya̱ nkuvi ku̱mi̱ꞌ ki̱vɨ̱ꞌ, nɨ́ɨ́n hora yaꞌá, jee káꞌánꞌ ni̱ꞌ jín Ndiosíꞌ iniꞌ veꞌi ni̱ꞌ, jee niniꞌ sa̱naanꞌ ni ɨɨn te̱e íñɨ́ ichinúúnꞌ ni̱ꞌ, ñúꞌún‑u saꞌma jiánu̱te̱ꞌ. 31 Jee nkachiꞌ re̱ꞌ: “Ndiosíꞌ nteso̱ꞌo ya̱ nkaꞌanꞌ nú jín re̱ꞌ jee nákúꞌun iniꞌ Ndiosíꞌ rá caridad nsa̱ꞌá nú. 32 I̱ña̱jée tají kéꞌín te̱e nu̱u̱nꞌ ñuunꞌ Jope, ya̱ kikeꞌen ráa ɨɨn te̱e naní Simón, ya̱ suni naní re̱ꞌ Pedro. Te̱e yaꞌá nééꞌ‑e veꞌi inka te̱e naní Simón, ya̱ sáꞌástákoo re̱ꞌ ñɨɨn. Veꞌi re̱ꞌ káá yatin yuꞌú nteñúꞌún. [Sáá kenta Pedro jee kaꞌanꞌ re̱ꞌ jín nú.]” 33 I̱ña̱jée ntañúꞌún kuitɨꞌ nta̱jí ni̱ꞌ ya̱ kikeꞌen ráa noꞌó. Jee va̱ꞌa nsa̱ꞌá nú ya̱ va̱ji nú. Vitan nééꞌ tútú ránꞌ yaꞌá nu̱u̱nꞌ íyó Ndiosíꞌ jín‑ó, sáva teso̱ꞌo ránꞌ nɨꞌɨ ya̱ nta̱túníꞌ I̱toꞌoꞌ‑ó nu̱u̱nꞌ nú sákachiꞌ nú. Tu̱ꞌun nákani Pedro iniꞌ veꞌi Cornelio 34 Jee ntavaꞌ Pedro tu̱ꞌun káꞌánꞌ re̱ꞌ: ―Vitan jíníꞌ ni̱ꞌ ya̱ naáꞌ ví ya̱ ntu sɨ́ɨ́n íyó ɨɨn inka ñɨvɨ nu̱u̱nꞌ Ndiosíꞌ. 35 Soo íyó mániꞌ re̱ꞌ néꞌyá re̱ꞌ ñɨvɨ ntáká ñuunꞌ, ya̱ ñúyúꞌví iniꞌ ráa re̱ꞌ, jín ya̱ jiáꞌnu na̱a̱ꞌ ráa. 36 ’Nchu̱ichí re̱ꞌ tu̱ꞌun va̱ꞌa nu̱u̱nꞌ rá se̱ꞌya tataꞌ Israel, jee stékútu̱ꞌún re̱ꞌ ya̱ kuneeꞌ ma̱ni̱ꞌ ñɨvɨ jín re̱ꞌ sáꞌá Jesús ya̱ kúvi‑i Cristo, ya̱ kúvi‑i I̱toꞌoꞌ nɨꞌɨ ñɨvɨ ñɨ̱vɨ́. 37 Suvirán jíníꞌ ya̱ nkuvi nɨꞌɨ nu̱u̱nꞌ sánitɨ́ɨn Judea, ya̱ nka̱jiéꞌé stékútu̱ꞌún Jesús Tu̱ꞌun Ndiosíꞌ sánitɨ́ɨn Galilea jín ne̱ Judea, ne̱ sáá ya̱ njia̱ꞌa rá ki̱vɨ̱ꞌ nste̱kútu̱ꞌún Juan, ya̱ rá ñɨvɨ íyó nakani iniꞌ ráa jie̱ꞌe̱ꞌ kua̱chi ráa jee kuanuté ráa. 38 Jesús kúvi re̱ꞌ te̱e ñuunꞌ Nazaret. Jíníꞌ rán ya̱ ñani Ndiosíꞌ re̱ꞌ jee njia̱ꞌa‑a nu̱u̱nꞌ re̱ꞌ Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ‑i jín fuersáꞌ ííꞌ‑i. Jee ni̱kónúun re̱ꞌ nsa̱ꞌá re̱ꞌ ya̱ váꞌa, jee nxi̱núvi re̱ꞌ rá ñɨvɨ nóꞌo sáꞌá kui̱ꞌna̱ꞌ kúñáꞌnú, chi Ndiosíꞌ íñɨ́ jín re̱ꞌ. 39 ’Jee ránuꞌuꞌ, nástúvi ránꞌ ya̱ naáꞌ nɨꞌɨ ya̱ nsa̱ꞌá re̱ꞌ sánitɨ́ɨn Judea jín ñuunꞌ káꞌnú Jerusalén. Yukuán jee suni ñaꞌniꞌ ráa re̱ꞌ, chi nte̱kaa ráa re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ kurúsiꞌ. 40 Soo maáréꞌ ví ya̱ nxi̱nátekuꞌ i̱i̱ꞌ Ndiosíꞌ re̱ꞌ ki̱vɨ̱ꞌ uníꞌ, jee nsa̱ꞌá‑a ya̱ tu̱vi re̱ꞌ nu̱u̱nꞌ nijinꞌ. 41 Soo nsú nu̱u̱nꞌ nɨꞌɨ ñɨvɨ ntu̱vi re̱ꞌ nsa̱ꞌá Ndiosíꞌ, chisaꞌ kua̱chi nu̱u̱nꞌ ráníꞌ, chi ñani ya̱chi̱ꞌ Ndiosíꞌ ránuꞌuꞌ ne̱ ntiáꞌan nkenta tiempúꞌ, sáva nástúvi ránꞌ ya̱ naáꞌ jie̱ꞌe̱ꞌ Jesús. Ránuꞌuꞌ kúvi ya̱ nyajiꞌ nkáá ránꞌ jín re̱ꞌ, jee niꞌi ránꞌ jín re̱ꞌ, ne̱sá nna̱tekuꞌ i̱i̱ꞌ re̱ꞌ nteñu rá níꞌiꞌ. 42 ’Jee nta̱túníꞌ Ndiosíꞌ ya̱ stekútu̱ꞌún ránꞌ nu̱u̱nꞌ rá ñɨvɨ jín ya̱ nastúvi ránꞌ ya̱ naáꞌ ya̱ Jesús kúvi ya̱ ñani Ndiosíꞌ, sáva sanáaꞌ re̱ꞌ jie̱ꞌe̱ꞌ rá tékúꞌ jín rá níꞌiꞌ. 43 Jee jie̱ꞌe̱ꞌ re̱ꞌ, nɨꞌɨ rá te̱e ya̱ nna̱kani ráa tu̱ꞌun nkene yuꞌú Ndiosíꞌ, jee nna̱stúvi ráa ya̱ naáꞌ jie̱ꞌe̱ꞌ Jesús. Nkachiꞌ ráa ya̱, jie̱ꞌe̱ꞌ ya̱ nsa̱ꞌá re̱ꞌ, nɨꞌɨ ñɨvɨ ya̱ kúneí iniꞌ ráa re̱ꞌ ni̱ꞌi̱nꞌ ráa ya̱ kunekáꞌnú iniꞌ Ndiosíꞌ jie̱ꞌe̱ꞌ kua̱chi ráa. Nki̱vɨ Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ Ndiosíꞌ iniꞌ rá ñɨvɨ ya̱ ntu kúvi Israel 44 Ni káꞌánꞌ i̱i̱ꞌ Pedro saá rá tu̱ꞌun yaꞌá, nki̱vɨ Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ Ndiosíꞌ iniꞌ nɨꞌɨ rá ñɨvɨ tésóꞌo tu̱ꞌun yaꞌá. 45 Jee rá ñɨvɨ Israel kúneí iniꞌ ráa Jesús rá kútáꞌán jín Pedro nti̱vɨ́ xíniꞌ ráa, chi suni nsi̱kútaꞌviꞌ Ndiosíꞌ Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ nu̱u̱nꞌ rá ñɨvɨ ya̱ ntu kúvi Israel. 46 Chi nteso̱ꞌo ráa, ya̱ káꞌánꞌ rá ñɨvɨ ntu kúvi Israel inka nu̱u̱nꞌ rá tu̱ꞌun, ya̱ ntu káꞌánꞌ ráa, jín ya̱ nákuetúꞌún ráa Ndiosíꞌ. 47 I̱ña̱jée nkachiꞌ Pedro: ―¿Á kúvi kasɨꞌ néni ɨɨn ñɨvɨ ya̱ kuanuté rá ñɨvɨ yaꞌá jín nute, ya̱ nkívɨ Ta̱chi̱ꞌ Ííꞌ iniꞌ ráa kuéntáꞌ nkívɨ re̱ꞌ ránuꞌuꞌ, résa? Ntu̱ví. 48 I̱ña̱jée nta̱túníꞌ re̱ꞌ ya̱ kuanuté ráa sáva stúvi ráa nu̱u̱nꞌ nɨꞌɨ, ya̱ kúneí iniꞌ ráa Jesús ya̱ kúvi Cristo. Jee ni̱ka̱nꞌ ráa ya̱ kino̱o Pedro jín ráa kéꞌín ki̱vɨ̱ꞌ. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.