Lugu 8 - Mbede Lə Luba Kone Gə SigiƊəwje gə d-uwa go Jeju 1 Cibi ndɔ kara be, Jeju nja gə ɓeboje gə ngan ɓeje, ila mbərə ngaɓa pa Tar gə May ɔji dɔ ɓeko̰ lə Luba ar dəwje. 2 Ngan njenendoje gə dɔg gə gir-je gə joo je gə jeneje gə kɛm gə ꞌtɔbə njilje gə kṵra̰y mə-je gə, gə nje gə d-ɔr rɔko̰ lə-je, to gə: Məri gə Magədala, ꞌne gə njilje siri ce m-e gə le, 3 Jəni, jene lə Kuja, njegəm ne lə Erɔdə, gə Sujan je gə jeneje gə kɛm bula gə ꞌɗe d-un nekingaje lə-je la ne gə je ꞌga̰ tɔ. Gusutar gə ɔji njendɔ Mat 13.1-23 ; Mrk 4.1-25 4 Bula dəwje mbo̰ naa ngaɓa dəwje d-ḭ gə mə ɓeje dang-dang ɗe rɔ Jeju gə. Ɗaa, Jeju pa gə je gusutar gə nee na: 5 Dəw gə njendɔ ce aw mba kaw kila kər. Logə n-aw n-ila kər be ɗaa, ye gə kɛm ce um mbɔr ɗəw boo njal-njal ar dəwje ꞌtuba nangə, əlje gə dara ꞌɗe d-o̰. 6 Ye gə kɛm um dɔ ranga gə; logə aw ce ɗaa tudu mba dɔ nangə yom ang. 7 Kɛs-ɛ gə kɛm um dan kunje gə; kunje d-ḭ sə-a naa gə ɗaa udu dɔ-ɛ ɔg-ɛ kar ce gə mbi. 8 Kɛs-ɛ gə ɗangə um dɔ nangə gə may gə; logə ce gə mbi ɗaa unda tɔl-tɔl. Jeju pa tar gə ndu-e gə boy na: May kar dəw gə mbi-a to mbi ko tar nama o ne! 9 Ngan njenendoje lə Jeju ꞌdəji-e na: Gusutar gə nee le m-e na ɗi wa? 10 Jeju ila-je kəne na: D-ar-sisəy ꞌgərə-je neje gə to lokiya gə ɔji dɔ ɓeko̰ lə Luba, ngaa, nje gə kɛm ɗaa d-un gusutar ɓa ꞌpa ne d-ar-je mba kar d-a ne nda̰a̰ kara d-o ang, d-o tar gə mbi-je kara ꞌgərə m-e ang. 11 Oje gəl gusutar le ɓa nee: Kandə kər le, to tar lə Luba. 12 Kandə kər gə um mbɔr ɗəw boo njal-njal le, to dəwje gə d-o tar ɗaa, ꞌSɛ̰ngərɛ̰ ɗe ɔr tar gə d-o le mə-je gə ɗɔdə mba kɔgəje mba kar ꞌta kagə nəm gə d-aji nəm tɔ. 13 Kandə kər gə um dɔ ranga gə le to to gə dəwje gə d-o tar, ɗaa ꞌta tar le gə tɔg-ɛ ɓa gə rɔləl, ngaa tar le ula ngira-a mə-je gə gə maj-ɛ ang; logə ꞌta kagə ɓa ɓo nena inga-je nama ꞌmbadə takagə lə-je. 14 Kandə kər gə um mə kun gə le to to gə dəwje gə ꞌtuga mbi-je d-o ne tar nee le, ngaa no rɔje, gə nemayje, gə rɔləl gə dɔ nangə nee udu dɔ tar le ar kand-e ɔr ndəl ang. 15 Kandə kər gə um dɔ nangə gə may gə le to dəwje gə ꞌta tar gə mə gə may gə to dana gadə. ꞌNgom nəm, d-ila ngon kuji dɔ-ɛ gə d-ar kand-e to. Gusutar gə ɔji dɔ lambe Mrk 4.21-25 16 Dəw a kunda pər lambe gə mba dəbə gə ne ose kiya gəl cira gə ang. Ngaa n-unda lo kunda gə taar mba kar dəwje gə d-andə mə kəy nama d-o ne lo. 17 Be ɓa ne kara gə iya rɔ-ɛ gə d-a kila gə ɗaga ngadə ang le godo, ngaɓa ne kara gə ꞌdəbə dɔ-ɛ gə d-a kḭya̰ dɔ-ɛ ngaw kar gadə gə ang le godo. 18 Undaje kəm karə dɔ rɔ-si gə ɔji dɔ pa ko tar lə-si; mba dəw gə ne ga̰ ji-a gə ɓa d-a kar-ɛ mar-ɛ kəne, ngaa dəw gə ne godo ji-a gə le, ꞌye gə n-əji to gə ga̰ ji-a gə ja kara d-a ta ɗɔdə. Ko̰ Jeju-je gə ngan ko̰ Jeju Mat 12.46-50 ; Mrk 3.31-35 19 Ko̰ Jeju-je gə ngan ko̰-ɛje ꞌɗe mba kinga-a, ngaa d-asə kinga ɗəw kaw rɔ-ɛ gə ang mba bula dəwje ꞌta lo tɔ̰y. 20 Ɗaa ꞌpa d-ar Jeju na: Ko̰-ije je gə ngan ko̰-i d-ar ɗaga əng, ꞌnjigi mba ko-i. 21 Ngaa Jeju ila-je kəne na: Nje gə d-o tar lə Luba ngaɓa ꞌɗa ne kula ɓa ꞌto ko̰-mje gə ngan ko̰-m. Jeju ndangə ləl Mat 8.23-27 ; Mrk 4.35-41 22 Ndɔ kara be, Jeju je gə ngan njenendoje lə-a d-al to; n-pa n-ar-je na: J-awje tura man bo gə. Ɗaa d-aw. 23 Logə ngan njenendoje d-aw ꞌləl to ɗaa, Jeju to aw cibi. Ləl bṵra̰ ula ar ꞌpagəm tuga ar man um mə to gə ar-ɛ aw ɗusu ngaa. Ta yo-je nay cɛbɛdə baa be. 24 Ngan njenendoje lə-a ꞌndol-e ɗaa ꞌpa na: Njenetɔji, Njenetɔji, j-a kaw kinga tuji! Jeju ndol ɗaa, ndangə ləl gə ꞌpagəm le ɗaa d-unda nangə ar mbi lo pa kəng. 25 Cibi, Jeju ula ngan njenendoje lə-a na: Takagə lə-si to ɗa ngaa nee wa? Ngaa ꞌɓəəlje ngaɓa mə-je gangə man ar ꞌpa tar horo naa gə na: Dəw gə nee to na ja wa? N-un ndu n-ar ləl je gə man ɗaa d-o tar t-ɛ gə səmə! Jeju aji dəw gə njil gə kṵra̰y ɗa ɓe m-e gə Mat 8.28-34 ; Mrk 5.1-20 26 Jeju je gə ngan njenendoje lə-a ce dɔ nangə gə Geraja gə turu kəm-e ar dɔ nangə gə Galile. 27 Logə Jeju uru nangə ɗaa, dəw kara gə mə ɓe gə tila kəm-e ɗe inga-a. Dəw nee le njilje gə kṵra̰y ꞌbula m-e gə. Ar ləw baa ja, n-aw kud-e dum baa ngaɓa n-to kəy ndɔ kara ang nəm, ngaa dɔbarəje ɓa to gə lo kisi-e. 28 Logə n-o Jeju ɗaa n-oso no-ɛ gə ngaɓa n-uru ꞌkuwi ɓolong na: Jeju, Ngon lə Luba gə sam dara gə, ɗi ɓa ꞌnjigi rɔ-m gə wa? M-oso kul no-i gə, ula-m taar ang! 29 Jeju un ndu ar njil gə kṵra̰y mba kar-ɛ ce mə jingaw gə nee le, njil nee le ɗa ɓe m-e gə ula-a ngəw ləw baa. Ɗaa ꞌtɔ-ɛ ɓa ngom-e ɓi, ꞌtɔ ji-a gə gɔl-ɛ gə kula lar, ngaa n-ti kula lar gə ꞌtɔ-ɛ ne le mbidi-mbidi, ngaɓa njil ɔs-e aw sə-a ndag lo gə. 30 Jeju dəji dəw nee le na: Ri-i na-na wa? N-ila kəne na: Ri-m na: Dəwje gə bula. N-pa be mba njilje gə kṵra̰y bula d-andə m-e gə. 31 Ngaɓa, d-oso kul no Jeju gə ya̰ mba kar tɔbə-je um-je mə buwa wəəl gə ang. 32 Dɔ kar-ɛ gə nee le, kuduɓe bərəje gə ꞌbula ya̰ d-aw d-usa ne kar ər gə to dəb. Ɗaa njilje gə kṵra̰y d-oso kul no Jeju mba kar un ɗəw ar-je d-andə mə bərəje gə! Jeju un ɗəw ar-je d-andə ja tɔ. 33 Be ɓa, njilje gə kṵra̰y ꞌce mə jingaw gə le, d-aw d-andə mə bərəje gə. Bərəje le d-ḭ dɔ ər gə taar gə ngɔdə d-um mə man bo gə d-ar man uwa-je. 34 Dəwje gə njekuul bərəje le d-o ne gə ce nee ɗaa, d-a̰y d-aw ꞌja̰rɛ̰ tar-ɛ pə-pə d-ar dəwje gə mə ɓebo gə, gə nje gə dɔ ndɔɔ nəm tɔ. 35 Dəwje ꞌce budu-budu d-aw d-o ne gə nday le. Logə ꞌɗe rɔ Jeju gə ɗaa d-inga dəw gə njilje gə kṵra̰y ce m-e gə le, isi no Jeju gə, ula kubu rɔ-ɛ gə ngaɓa kəji lə-a to gə maj-ɛ. Ɓəəl unda-je badə gangə-je. 36 Dəwje tɔ̰y gə d-o kaji gə Jeju aji dəw nee le, d-ɔr gəl-e d-ar nje gə kɛm d-o. 37 Be ɓa, dəwje tɔ̰y gə dɔ nangə gə Geraja ꞌdəji Jeju kar ɔdə dɔ nangə gə lə-je, mba ꞌɓəəl ya̰. Jeju al to təl aw. 38 Dəw gə njilje gə kṵra̰y d-ḭya̰ le, dəji Jeju kar ḭya̰-a ar-ɛ nay sə-a. Ngaa Jeju tɔb-ɛ ɗaa pa ar-ɛ na: 39 ꞌTəl aw kəy lə-i, ɓo ɔr gəl ne gə Luba ɗa ɔji dɔ-i. Be ɓa, dəw le aw ila mbərə ne gə Jeju ɗa ɔji dɔ-ɛ gə mə ɓe ja tɔ̰y. Jeju ndol ngon lə Jayirus gə jene, gə aji Jene gə da usa Mat 9.18-26 ; Mrk 5.21-43 40 Be ɓa, bula dəwje tɔ̰y ꞌngina Jeju tura man bo gə. Logə n-təl ɗe ɗaa, bula dəwje d-inga-a. 41 Jingaw kara ri-a na Jayirus, to njeko̰ dɔ kəy nendo. N-oso nangə no gɔl Jeju gə n-dəj-e kar aw kəy lə-a 42 mba ngon-e gə jene kara baa, gə ɓal-ɛ dɔg gə gir-e gə joo to gə yo. Logə Jeju aw gə kəne ɗaa bula dəwje d-or-e wɔgɔgɔ d-ar lo ta kəm lə-a godo. 43 Ngaɓa jene kara gə məsə ɗe rɔ-ɛ gə asə ɓal dɔg gə gir-e gə joo ja ga̰ horo-je gə. N-tuji nekingaje lə-a ɓə lə dɔgətoroje ngaa dəw kara gə asə kaj-ɛ godo. 44 N-turu rɔ-ɛ gə ɗəw gə bagir Jeju gə n-ngə̰y n-uwa ta njəbə kubu lə-a. Lo-e gə nee ja, məsə le kara gangə njɛd. 45 Jeju dəji tar na: Na ɓa ɔr rɔ-m wa? Dəwje tɔ̰y ma̰y. Ngaa, Piyɛr pa ar-ɛ na: O ɓa! ꞌƁəə-mje, bula dəwje gə ꞌgugu dɔ-i mbugu ngaɓa d-or-i wɔgɔgɔ nee ja, ꞌi ꞌdəji na-na ɓa ɔr rɔ-i cibi wa? 46 Ngaa Jeju ila kəne na: Dəw ɔr rɔ-m, mba m-gərə to gə singa-m ɔr wudu. 47 Jene le o to gə d-o-e ɗaa, isa gə ɓəəl, ɗaa ɗe oso nangə no gɔl jeju gə. N-pa gəl tar gə n-uwa ne ta kubu lə-a gə məsə gə gangə rɔ-ɛ gə njɛd gə lo-e gə əng le no dəw mə ɓeje gə tɔ̰y. 48 Ngaa, Jeju pa ar-ɛ na: Ngon-m, takagə lə-i aji-i. Aw gə ɗɛgɛgɛ. 49 Logə Jeju aw pa tar baa ja ɓi ɗaa, dəw ḭ kəy lə njeko̰ dɔ kəy nendo ɗe pa ar-ɛ na: Ngon-i gə jene le uy nam. Əw rɔ-i mba jɔgə Njenetɔji. 50 Ngaa Jeju o tar gə d-aw pa le ɗaa, pa ar Jayirus na: ꞌƁəəl ang, ꞌta kagə ja baa nama ngon-i a kaji. 51 Logə n-ɗe ɗaa, n-ḭya̰ ɗəw n-ar dəw kara kara andə sə-a kəy ang. N-un ɗəw n-ar Piyɛr, gə Jagə gə Ja̰, gə bɔ ngon je je gə ko̰ ngon je ja baa. 52 Dəwje tɔ̰y ꞌno ngaɓa ꞌkunda kar-je mba ngon le. Jeju pa ar-je na: ꞌNoje ang, ngon le uy ang, ngaa n-aw cibi baa. 53 Dəwje d-unda-a kogo nee, mba gərə to gə ngon le uy nam. 54 Ngaa, Jeju uwa ji ngon gə jene ɗaa ɓar-ɛ ngaɓa pa na: Ngon, ḭ taar. 55 Lo-e gə nee ja njil-e təl ɗe uru dɔ-ɛ gə ar-ɛ n-uba nangə n-ḭ n-isi taar. Ɗaa Jeju un ndu ar-je kar d-ar-ɛ ne n-usa. 56 Nje kuji ngon gə jeneje le, lo tar igi-je sɛl, cibi Jeju un ndu ar-je mba kar tar nee le ce ta-je ar dəw o ang. |
© 2020, ATALTRAB. All rights reserved