Jean 6 - Mbede Lə Luba Kone Gə SigiJeju ar nekusa dəwje tɔl dɔg lo mi Mat 14.13-21 ; Mrk 6.30-44 ; Lug 9.10-17 1 Go-e gə gugu ɗaa, Jeju cɛdə man aw tura babo Galile gə ꞌɓar-ɛ na Tiberiyadə. 2 Bula dəwje d-uwa go-e mba d-o netɔjije gə n-ɗa dɔ njerɔko̰je gə. 3 Jeju aw uba dɔ ər isi kəne gə ngan njenendoje lə-a. 4 Ndɔ ɗa nay lə Jiibije gə ꞌɓar-ɛ Pagə le nay dəb baa. 5 Jeju un kəm-e gə taar ɗaa o bula dəwje d-aw ɗe gə rɔ-ɛ gə. N-pa n-ar Pilibi na: Lo gə ɗa ɓa j-a ndogo mbə kəne mba kar dəwje nee d-usa wa? 6 N-pa tar be gə mba na ne mə Pilibi gə na baa, mba ꞌne n-gərə ne gə n-a ɗa som. 7 Pilibi ila-a kəne na: Le ꞌndogo mbə kəm mbɛl ka tɔl joo ja kara a kasə mba kar d-inga dɔ dum-e kara-kara tɔ̰y ang baa. 8 Ngon njenendo lə-a kara horo ngan mar-ɛje gə, ri-a na Andəre gə to ngon ko̰ Simo Piyɛr pa ar Jeju na: 9 Ngon basa̰ kara gə mbə gə ꞌɗa gə nduji ɔrəje mi gə kənji lə-a joo ga̰ nee; ngaa ye gə nən ja baa d-a ɗa nena ban gə dəwje gə bula nee wa? 10 Jeju pa na: Ar-je dəwje gə nee le d-isi nangə. Lo-e nee le mu to kəne ya̰. Be ɓa d-isi nangə, d-asə jingawje tɔl gə dɔg lo mi. 11 Jeju odo mbə ɗaa ɗa Luba oyo ngaɓa kay dəwje nee le kənji le kara n-ɗa to gə bənəng nəm tɔ; dəwje d-inga to gə mə-je njigi. 12 Lo gə mə-je ci gə maj-ɛ ɗaa, Jeju pa ar ngan njenendoje lə-a na: ꞌMbo̰je dɔ dum-eje gə nay dɔ naa gə mba kar ne kara igi ang. 13 Mbə ko gə ꞌɓar-ɛ ɔrəje gə mi gə dəwje d-usa le, ꞌmbo̰ dɔ dum-e gə nay dɔ naa gə tɔ̰y ɗaa, d-um karɛ dɔg gə gir-e gə joo. 14 Logə dəwje d-o netɔji gə Jeju ɗa ɗaa, ꞌpa na: ꞌNe ja n-to pajambərə gə a ɗe dɔ nangə gə nee to gə tɔgərɔ. 15 Logə Jeju gərə to gə ꞌkuma-a mə-je gə mba ɗe kuwa-a kaw sə-a kaw kula mbay dɔ-ɛ gə ɗaa, ɔr rɔ-ɛ təl aw dɔ ər gə gə kar-ɛ baa. Jeju nja dɔ man babo gə Mat 14.14-33 ; Mrk 6.45-52 16 Kar kumatagə ɗaa, ngan njenendoje lə-a d-aw saar ꞌce ta babo gə. 17 D-al to ꞌgangə babo d-aw dɔ-je gə Kapɛrənom, tura baa gə ər kara. Lo ndul ɗɔdə ja ngaa, ngaa Jeju ɗe inga-je ang ja dɔro ɓi. 18 Ləl bo ula ya̰ ar ꞌpagəm tuga. 19 ꞌLəl to d-aw əw asə ne gə kula mɛdərɛ mi ose misa̰ be ɗaa, d-o Jeju gə nja dɔ man gə unda ta to dəb; ɗaa ɓəəl unda-je badə gangə-je, 20 Ngaa n-pa n-ar-je na: To ꞌma ja, ꞌɓəəl-je ang. 21 ꞌNjigi mba kun-e gə to, ngaa to le ɔsə kar mbəng gə tɔg-ɛ baa lo gə d-aw gə kəne. Mbə gə ḭ dara Ja̰ 3.14-16 ; 1Ja̰ 5.10-13 ; 1Kɔ 11.23-26 22 Lokar-ɛ ɗaa, bula dəwje gə d-ar tura babo gə əər kara gə le, d-o to gə to le ga̰ lo-e gə əng kara baa ɗəgədə, ngaɓa Jeju kara al gə ngan njenendoje lə-a to naa gə ang tɔ, ngaa ꞌjejee d-aw gə kar-je baa. 23 Ngaa, toje gə ɗangə d-ḭ Tiberiyadə gə ꞌɗe ꞌce dəb gə lo gə Mbayɓe ɗa oyo Luba ɓa ar dəwje mbə d-usa kəne. 24 Logə bula dəwje d-o to gə Jeju je gə ngan njenendoje lə-a ꞌgodo lo-e gə əng ɗaa, dəwje ꞌbunga naa d-um mə to gə, ɗaa d-aw Kapɛrənom d-aw ꞌsangə Jeju. 25 Ngaɓa d-inga-a tura babo gə ɗaga əər kara gə ɗaa, ꞌpa d-ar-ɛ na: Njenetɔji, ꞌɗe nee ndɔ gə ɗa gə wa? 26 Jeju ila-je kəne na: Tar gə tɔgərɔ ja, m-pa m-ar-si, ꞌsangə-mje mba netɔjije gə oje ang, ngaa mba mbə gə usaje ar-je mə-si ci tub-tub. 27 Ulaje rɔ-si ndubu mba nekusa gə a kunda nangə mbadagə ang, ngaa mba nekusa gə kar kisi gə təbə gə a to gə no, ye gə Ngon lə dəw a kar-si, mba ꞌne ɓa bəngə ji Bɔ dəwje Luba to rɔ-ɛ gə. 28 Be ɓa ꞌdəji-e tar na: Ja ɗa ban ɓa gə mba ɗa ne kulaje lə Luba wa? 29 Jeju ila-je kəne na: Kula lə Luba le, to mba kar-sisəy ꞌtaje kagə ye gə ꞌne ja n-ula-a. 30 Be ɓa ꞌpa d-ar-ɛ na: Ngaa, ꞌI le, netɔji gə ban ɓa ꞌɗa mba kar-sijee j-o ɓa j-a ta ne kag-i wa? Ɗi ja ɓa to ne gə ꞌɗa wa? 31 Ka-sijee je d-o̰ muru misi ndag lo gə, to gə ꞌɗa ne tar-ɛ mə mbede gə na: N-ar-je mbə gə ḭ dara d-usa. 32 Be ɓa, Jeju pa ar-je na: Tar gə tɔgərɔ ja, m-pa m-ar-si, to gə Moyiji ɓa ar-si mbə gə ḭ dara ang ngaa Bɔy ɓa ar-si mbə gə tɔgərɔ gə ḭ dara, 33 mba mbə lə Luba le, to ye gə ḭ dara mba kar dəwje gə dɔ nangə gə nee təbə. 34 ꞌPa d-ar-ɛ na: Bɔ-sijee, ar-si mbə gə nee le jaga-jaga ja. 35 Jeju pa ar-je na: ꞌMa ja m-to gə mbə gə kar kisi gə təbə; dəw gə ɗe rɔ-m nama, ɓo a kɔr-ɛ ang ja saar, ngaɓa dəw gə ta kagə-m nama kunda a kɔr-ɛ ang ja saar tɔ. 36 Ngaa m-pa m-ar-si kede: Sisəy o-mje ja ngaa, ꞌtaje kagə-m ang. 37 Dəwje tɔ̰y gə Bɔ dəwje um-je ji-m gə le, d-a ɗe rɔ-m gə, ngaɓa dəw gə ɗe rɔ-m gə nama, m-a tɔb-ɛ kila-a ɗaga ang ja saar, 38 mba m-ḭ dara m-ɗe mba ɗa mə njigi lə-m ꞌma ang ngaa, mba ɗa mə njigi lə dəw gə njekula-m. 39 Ɗaa, mə njigi lə dəw gə njekula-m le ɓa nee: Dəwje gə n-um-je mə ji-m gə le, m-ar dəw kara kara igi horo-je gə ang, ngaa kar-m m-ndol-e dɔ ɗudu ndɔ gə. 40 Mə njigi lə Bɔy le ja ɓi ɓa nee: kar na-na ɓa o Ngon ngaɓa ta kag-ɛ nama inga təbə gə to gə no, ɗaa ꞌma m-a ndol-e dɔ ɗudu ndɔ gə. 41 Be ɓa Jiibije d-un kudu yṵrṵ tar ɔji dɔ-ɛ mba n-pa na: ꞌMa m-to mbə gə ḭ dara. 42 Ɗaa ꞌpa na: Ngon lə Jəjəb, gə sijee, j-a gərə ko̰-ɛje gə bɔ-ɛje som, ꞌne gə nee le ɓa n-to Jeju le ang wa? Na ban cibi ɓa ɓisine n-pa na: ꞌMa m-ḭ dara wa? 43 Jeju ila-je kəne na: ꞌYṵrṵje tar horo-si gə ang. 44 To gə ɓo Bɔ dəwje gə ula-m ndɔr dəw ɗe sə-a rɔ-m gə ang nama, dəw kara kara asə ɗe rɔ-m gə ang; ɗaa ꞌma, m-a ndol-e dɔ ɗudu ndɔ gə. 45 ꞌƊa mə mbede gə lə pajambərəje na: Dəwje tɔ̰y ja Luba a tɔji-je ne. Na-na ɓa o ndu Bɔ dəwje ngaɓa uwa nendo lə-a m-e gə nama ɗe rɔ-m gə. 46 Dəw kara kara o Bɔ dəwje gə kəm-e ang, be ang nama, ye gə nje kḭ Luba gə le ja baa. ꞌNe gə nee le ɓa n-o Bɔ dəwje gə kəm-e. 47 Tar gə tɔgərɔ ja, m-pa m-ar-si, dəw gə ta kagə nama inga təbə gə to gə no. 48 ꞌMa le ɓa m-to gə mbə gə kar kisi gə təbə. 49 Ka-sijee je d-o̰ muru misi ndag lo gə, ɗaa d-uy. 50 Mbə gə nee le, to ye gə ḭ dara, mba kar dəw gə usa nama uy ang. 51 ꞌMa le, m-to mbə gə to kəm baa gə ḭ dara. To gə ɓo dəw usa mbə gə nee le nama a kaw kəm baa gə ndɔ gə ndɔ; ngaɓa mbə gə ꞌma m-a kar le, to gə darɔ-m gə m-ar mba təbə lə dəwje gə dɔ nangə gə nee. 52 Jiibije ꞌmay tar gə singa-je horo naa gə na: Dəw gə nee a kar-si darɔ-ɛ j-usa to gə ban wa? 53 Jeju pa ar-je na: Tar gə tɔgərɔ ja, m-pa m-ar-si, to gə ɓo usaje darɔ Ngon lə dəw ang nəm ngaɓa ayje məs-e ang nama təbə godo mə-si gə. 54 Dəw gə usa darɔ-m gə ay məsə-m nama inga təbə gə to gə no, ɗaa ꞌma, m-a ndol-e dɔ ɗudu ndɔ gə. 55 Mba darɔ-m to nekusa gə tɔgərɔ ngaɓa məsə-m to nekay gə tɔgərɔ tɔ. 56 Dəw gə usa darɔ-m gə ay məsə-m nama isi mə-m gə, to gə ꞌma kara m-isi m-e gə tɔ. 57 Cibi, to gə Bɔ dəwje gə isi kəm baa ula-m, ngaɓa to gə ꞌma, m-isi kəm baa ɗəw gə lə Bɔ dəwje le, to gə be ja tɔ, dəw gə usa darɔ-m nama isi kəm baa ɗəw gə lə-m ꞌma tɔ. 58 Ye gə nee le ɓa to mbə gə ḭ dara, unda rɔ-ɛ ɓədə gə ye gə ka-sijee je d-usa ɗaa d-uy. Ngaa dəw gə usa mbə gə nee le nama a kaw kəm baa gə ndɔ gə ndɔ. 59 Neje gə nee le ɓa n-pa tar-ɛ, lo gə n-tɔji ne mə kəy nendo gə gə Kapɛrənom. 60 Logə d-o tar lə-a ɗaa, dəwje bula horo ngan njenendoje gə d-un kudu pa tar na: Tar gə nee le ngangə ya̰! Na ɓa a kasə tuga mbi-a ko ne wa? 61 Ngaɓa, Jeju gərə m-e gə to gə ngan njenendoje lə-a d-aw ꞌyṵrṵ tar ɔji dɔ tar gə nee le ɗaa, pa ar-je na: Tar gə nee le to jigi tuga gɔl si wa? 62 Ngaa to gə ɓo sisəy oje Ngon lə dəw uba nangə ḭ aw lo gə ye ga̰ kəne kede le a paje na ɗi ngaa wa? 63 Njil ɓa to nje kar dəw aw kəm baa. Darɔ asə ɗa ne kara ang. Tarje gə ꞌma, m-pa m-ar-si le to Njil gə təbə. 64 Ngaa nje gə kɛm horo-si gə nee ꞌta kagə-m ang. Mba Jeju gərə kede ləw baa, lo kuma kudu neje gə, nje gə ꞌta kag-ɛ ang, ngaɓa n-gərə dəw gə njekun dɔ-ɛ nəm tɔ. 65 Ɗaa n-pa na: Mba ne gə nee le ɓa m-pa ne m-ar-si na: Dəw gə ɓo Bɔ dəwje un ɗəw ar-ɛ ang nama, asə ɗe rɔ-m gə ang. 66 Un kud-e kən nja ɗaa, ngan njenendoje lə-a bula ꞌtəl gə go-je, ɗaa d-uwa sə-a baa nja ang ja yom. 67 Be ɓa Jeju dəji nje gə dɔg gə gir-je gə joo na: Ɗaa sisəy, ꞌnjigi kawje lo lə-si ang wa? 68 Simo Piyɛr ila-a kəne na: Mbayɓe, sijee j-a kaw gə rɔ na gə wa? Tarje gə kar təbə gə gə ndɔ gə ndɔ le ḭ rɔ-i ꞌI gə. 69 Sijee le, j-a ta kagə ngaɓa j-a gərə to gə ꞌI ja ꞌto Kirisi, Njerɔsangə lə Luba. 70 Jeju ila-je kəne na: Sisəy gə dɔg gə gir-si gə joo le, ꞌma ja ɓa m-mbərə-si ang wa? Ngaa dəw kara horo-si gə to ꞌSɛ̰ngərɛ̰. 71 N-pa tar gə nee le n-ɔji ne dɔ Judas gə ngon lə Simo Isikariyɔdə; mba ꞌne gə to kara lə ngan njenendoje gə dɔg gə gir-je gə joo nee le, ꞌne le ja ɓa n-a kun dɔ-ɛ. |
© 2020, ATALTRAB. All rights reserved