NOSABATMO 34 - KITAB NU TUMPU ALLA LELE MA'IMAI'Ohua' na batu pontulisan anu obauje ( Ul. 10:1-5 ) 1 Lapas aijo' Tumpu notataemo hi Musa, “Pompa'at ohua' na kobakan nu batu susumo anu u'utu mae. I batu aijo' Ku tulisje na potatae susumo i batu anu tinumpakonmo nu beleyum aijo' da nobiha'. 2 Potoukamo da dodop daagi' subu mindakomo i Bungkutnyo nu Sinai mangadap hi beleng-Ku i bawo nu bungkutnyo aijo'. 3 Boli ko samian anu mombatuki beleyum kabai jojoong mau mule' pa' iya mae na bagian nu bungkutnyo aijo'. To sapi-sapi' ka' to domba-domba boli opojohok mongotot i tengke nu bungkutnyo aijo'.” 4 Lantas i Musa po'ule' nompa'at ohua' na batu, ka' dodododopnyo subu-subu hondo binoanyomo tinoka i Bungkutnyo nu Sinai susumo anu pinalentahkonmo nu Tumpu hi ia. 5 Sahingga nintatau'mo mae na Tumpu i uno nu kundom: Ia tinuminjomo tiba i Musa i tampat aijo' ka' nonsanggomo sanggonyo anu susi' aijo'mo Tumpu. 6 Lapas aijo' Tumpu notulumo hi ahop i Musa ka' notatae, “Akumo na Tumpu, Tumpu Allah anu saja' mongkanonongi ka' mongkalibosi. Kalibosan-Ku saja' molabi-labi, Aku saja' sabaan ka' madi' malia' pusa. 7 Aku saja' mongkalibosi momada-madala na lee' ka' mongampuni kasala'an tiba dosa'; panyo mian anu ko sala'nyo madi' ko madi'nyo sabole-bole Ku hukum, ka' Ku hukum mule' na to ana-anaknyo ka' to maku-makumpunyo toka-toka i lee' ko totolu'nyo ka' ko opatnyo kalana dosa' nu tu'anyo nu aha.” 8 I tempo'mo aijo' na i Musa tinolodadupumo monsombah. 9 Ia notatae, “O Tumpu, de Belento totu-totu'u mongkanonongi aku, ku poita da sana-sanang pe'e mae na belento Tumpu monsangalui kami. Bansa aijo' memang panggaga hondo, panyo ampuniakon mae na ka'idekan ka' dosa' mami ka' alapakon na kami salaku mian anu pinalesayamo hi Belento.” Palajanjian kinobu'ouanmo ( Kel. 23:14-19 , Ul. 7:1-5 , 16:1-17 ) 10 Tumpu notataemo hi Musa, “Uuka aiya Aku mombaumo Palajanjian tiba bansa nu aha Israel. I ahop nu mata nu aha Aku mombaumo anu okabangangi anu ma'isa toho' binau i bansa mau pa' iyaya mae i dunia aiya. Iwi-iwi' na bansa montoaje Aku mombau anu okabangangi kalana Aku, Tumpu mombaumo apa-apaa na anu okabuhuk nu belemiu. 11 Tuluti na to atu-atulan anu Ku bee' hi belemiu sinaa aiya. Aku nolaa'mo bansa Amori, Kana'an, Het, Feris, Hewi, ka' Yebus da belemiu mambamo mahampate. 12 Boli mombau palajanjian tiba to mia-mian i lipu' anu olambani miu, kalana han aijo' timbalimo monsaduakon sahingga belemiu mohumpak kasilakaan. 13 Jadi, boli mombau sumo aijo' panyo hobo'akon na mezbah nu aha, idei na bau ponsomban nu aha pilogot anu nusangka nu aha ko balakatnyo ka' taa' na ohi' nu Asyera, pilogot nu aha. 14 Boli monsombah pilogot sangga'at, kalana Aku, Tumpu, te Tumpu Allah anu madi' mongka'oho' opokakanakon tiba mau mule' pa' apaa. 15 Boli mombau palajanjian tiba bansa nu lipu' aijo' kalana de aha monsombahmo ka' monsombahkonmo koloban hi to pilo-pilogot nu aha, aha mongendeimo belemiu, ka' obatukimo nu belemiu. 16 De to ana-anak nu belemiu mo'osoamo tiba to bou-boune anu i salipu'an, aha nusale'imo nu boune haha aijo' da opala'imo na Aku ka' monsombahmo pilogot haha aijo' nu aha. 17 Boli mombau ka' monsombah to pilo-pilogot anu otutuk nu tukang. 18 Lame'akon na Lamean nu Roti anu madi' ko Raginyo. Susumo anu pinalentahkon-Kumo hi belemiu, belemiu tionyo ahi' mongkaan roti anu madi' ko raginyo pitunsinaa na kopinnyo i bitu'on Abib, kalana i bitu'onmo aijo' na belemiu nompala'imo mae Mesir. 19 Batu-batu anak mo'ane tumpe ka' binatang lakinyo anu momona inganakakon, Aku na tumpunyo. 20 Panyo belemiu tionyo ahi' montobus anak nu keledai anu momona inganakakon, aijo'mo monsombahkon sa'angu' na anak nu domba bau pombolosi. De belemiu madi' mongka'oho' montobus, yo gogohong nu keledai aijo' tionyo ahi' opato'akon nu belemiu. Batu-batu anak nu belemiu mo'ane tumpe tionyo ahi' otobus nu belemiu. Madi' ko samian pe'e na timbali toka mae hi beleng-Ku de madi' momboa mae anu osombahkon. 21 Anom sinaa na nokalaja; boli mokalaja i sinaa ko ipitunnyo mau mule' aijo' loonumo nu pompajekoan kabau loonumo nu pompadakan. 22 Lame'akon na bau-bauon Pompadakan de belemiu montampu'unimo mongala bua'nyo momona nu gandum. Lame'akon suele na Bau-bauon nu Tahop anu o'atopi nu Hon nu kau' anu obau i pusnyomo nu taun, de belemiu montipumo bua'nyo nu kau' anu sinu'an. 23 Sataun pintolun na to momo'ane tionyo ahi' toka monsombah Aku, Tumpu Allah nu aha Israel. 24 De Ku laa'mo na to bansa-bansa madi'mo ko anu atina' hi belemiu ka' Ku po'ewamo na da'erah kajojoongan nu belemiu, madi'mo ko samian pe'e na anu baani mompo'ago lipu' nu belemiu de belemiu mambamo molame'akon Bau-bauon nu Roti Anu Madi' ko Raginyo, Bau-bauon Pompadakan, ka' Bau-bauon nu Tahop anu O'atopi nu Hon nu kau'. 25 De belemiu monsombahkonmo potuu'on anu okolot, boli monsombahkon apa-apaa anu ginalo'an nu ragi na nombau. Potuu'on anu kinolot na okolobanakon i lamean nu Paskah tionyo ahi' o ingkoti pihi aijo'; madi' timbali ko labinyo toka dodop subu. 26 Sataun toka sataun belemiu tionyo ahi' momboa i Laigan nu Tumpu Allah nu belemiu bua'nyo momona anu sinu'an i tano' nu belemiu. Antoknyo nu anak nu domba kabai anak nu mee' madi' timbali o unjang tiba juu' nu susu nu tinanyo.” 27 Tumpu notatae hi Musa, “Tulis na potataeng-Ku aiya, kalana tiba potatae aijo' Aku mombaumo palajanjian tiba beleyum ka' tiba bansa Israel.” 28 Patompulu' na sinaa ka' patompulu' na pihi na i Musa jinojoongmo ikiijo' tiba Tumpu, ka' tempo'nyo aijo' ia madi'mo nongkaan ka' madi'mo nonginum. Onyi' nu potatae nu palajanjian aijo', aijo'mo Sampulu' na Palentah nu Tumpu Allah anu tinulisnyomo i kobakan nu batu. I Musa nintudunmo mae lengkat i Bungkutnyo nu Sinai 29 Tempo'nyo i Musa nintudunmo mae lengkat i Bungkutnyo nu Sinai nomboamo mae Sampulu' na Palentah aijo' ohupnyo kino sahayanyomo kalana Ia notataemo tiba Tumpu, panyo i Musa madi' nonsumbu' taalu' ohupnyo kino sahanyomo. 30 I Harun ka' layat iwi-iwi' nontoamo i Musa kino sahayanyomo ka' aha nabuhukmo na nongohani ia. 31 Panyo i Musa nolagamo aha, sahingga i Harun ka' iwi-iwi' na to pola-polaya' nu aha nongohanimo ia, ka' i Musa binasisikmo hi aha. 32 Lapas aijo' iwi-iwi' na layat nu aha Israel, sinihukmo nontikubi ia ka' hi aha iwi-iwi' i Musa nompotokamo iwi-iwi' na atulan anu binee'mo nu Tumpu hi ia aita' mae i Bungkutnyo nu Sinai. 33 Noko basisik tiba aha, i Musa nongkukumbungimo ohupnyo nu hude. 34 De i Musa minsoopmo i uno nu Kemah nu Tumpu da basisikmo tiba Tumpu, hude aijo' nu alinakonmo, po'ule'je nu kukumbungi de mosabatmo. Nu poko potoka hi bansa Israel iwi-iwi' na potunon nu Tumpu, 35 ka' aha nontoamo ohup i Musa kino sahayanyomo. Lantas po'ule' mule' nu kukumbungi na ohupnyo sampetoka i tempo'nyo anu tokaje mae de ia po'ule'mo basisik tiba Tumpu. |
LAI 2002
Indonesian Bible Society