2 SAMUEL 17 - KITAB NU TUMPU ALLA LELE MA'IMAI'I Husai nontewa'mo da boli otuluti na tanga'an i Ahitofel 1 Lapas aijo' madi' pinin notatae mule' na i Ahitofel hi Absalom, “Pobee' mae na aku mompile'i aha 12.000 na mian. Da saidi de malomo aku mambamo mololoi'i Daud. 2 Ia kutumbuhije de malawemo na ia ka' hentemo na kinyonyoanyo. Ku potolokengkengje na ia sahingga mopalaimo na suludadunyo iwi-iwi'. Ola i Tomundo' Daud na ku patei. 3 Panyo suludadunyo iwi-iwi' ku boa mae hi belento Tuanku susumo panganten boune minsusule'mo hi langkai'nyo. Temisa belento Tuanku ola ahi mongka'ima'i nyawanyo nu samian? Sangga'at na boli ahi' opoposia.” 4 Pokinde' aijo' kina'ima'anmo i Absalom tiba suele to pola-polaya' nu aha mian Israel. 5 Maumo sumo aijo' panyo i Absalom notatae ahi', “Soba laga mae uuka aiya na i Husai; da ohongonto pa' mosia na koonyo.” 6 Salatan i Husai tinokamo mae nangadap, pinoto'imo i Absalom na tanga'an i Ahitofel ka' notatae, “Pa' otulutintomo na pokinde'nyo aijo'? De madi', yo soba paha polubat mae na tanga'an sangga'at.” 7 Tinaaman i Husai, “Pokinde' i Ahitofel uuka madi' ma'ima'. 8 Belento Mian Daka' tantu monsumbu'mo i Daud tiba to sulu-suludadunyo baani hondo na mahampate. Ko baaninyo nu aha sumomo ahi' tinanyo nu beruang anu nolapusmo na anaknyo. Ka' mule' i Daud anu saja'mo nahampate, jadi ia pinandemo ahi' na mahampate, madi'mo toho' hoyot maninggalum tiba to sulu-suludadunyo. 9 Ku gantang tempo uuka ia naninsulukmo i uno nu liang kabai i tampat sangga'at. Jadi bisuanyo suludadu nu belento Mian Daka' nu tumbuhi mae i Daud ka' ko anumo silaka tantu maumo ahi' pa' ihe na mohongo mae lele aijo' motataemo tu koonyo nu aha to sulu-suludadu i Absalom pinatundu'mo. 10 Sahingga mian anu toto babaani tiba anu toto hoso-hoson susumo singa, tantu mabuhukmo. Kalana aha mian nu Israel iwi-iwi' monsumbu'mo tuuma nu belento Mian Daka' aijo' memang ahi' talenga' ka' mule' to sulu-suludadunyo anu ahi' to babaani. 11 Kalana aijo' pokinde'ku sumo uuka: Posihuk mae iwi-iwi' na aha mian nu Israel lengkat mae i lipu' songko-songko sahingga konjoo'nyo sumo bone' ibiwi nu ambai. Lantas posi belento ahi' Mian Daka' na mongkapalai aha mamba mahampate. 12 Jadi tionyo ahi' ohumpakto na i Daud maumo ahi' pa' iya na kinajojoongannyo, ka' otumbuhintomo na ia da ma'isa pe'e nu sumbu' pa' apaa na anu jinadimo. 13 Madi' ko samian na anu moko ala mopalai i sa'angu' na kota', iwi-iwi' na mian da'isan mongalamo kahohon ka' mompahampunguakon mian anu i kota' aijo' ka' otuamo na aha isa'angu' na keles anu ohani. Mau sambatu pe'e na batu madi' ko anu tontuha' aita'i bawo nu puge'nyo.” 14 Nohongo potatae aijo' i Absalom tiba aha mian nu Israel iwi-iwi' notataemo, “Pokinde' i Husai na lebe ma'ima' molingkudui pokinde' i Ahitofel.” Memang, Tumpumo na nontantukan da boli otuluti na pokinde' i Ahitofel anu ma'ima' aijo' da i Absalom mohumpakmo balaa'. I Daud nopalaimo da boli opatei 15 Ilapas na aijo' pinoto'imo i Husai hi Imam Zadok ka' hi Imam Abyatar mosia na pokinde' i Ahitofel ka' suele pokinde'nyo hi Absalom ka' hi to pola-polaya' nu aha mian Israel. 16 Koonyo i Husai, “Palia-lia'! Poto'i hi Daud da boli male' i tampat potaapan itina' i kaunyo i padang anu mateges. Ia tionyo ahi' malia-lia' sampa motaap i Kaunyo Yordan. De madi' ia tiba iwi-iwi' na suludadunyo ohopu'imo.” 17 Tempo'nyo aitu i Yonatan anak i Abyatar tiba i Ahimaas anak i Zadok nontanda'imo koko mata nu uee En-Rogel, isohipi' nu kota' Yerusalem. Aha madi' baani na minsoop i kota' kalana mabuhuk na nu toa nu mian. Susumo anu saja'mo obau samian na posaihon boune mompotoka lele hi aha da tionyo ahi' opoto'i hi Tomundo' Daud. 18 Panyo tempo'nyo aitu, samian na anak mo'ane nontoamo aha ka' nompoto'imo hi Absalom. Jadi aha sampamo ahi' namba naninsuluk ilaigan nu mian anu jojoong i kampung Bahurim. Koko laigannyo aijo' daagi ko bubung jadi aha naninsulukmo i unonyo. 19 Bengkele' nu tumpunyo nu laigan aijo' nongkukubimo bubung aijo' nu hude ka'tinalayaanyomo na gandum sahingga bubung aijo' madi'mo kinantoaan. 20 To mia-mian anu sinai mae i Absalom tinokamo ilaigan aijo' ka' pinokilawanyomo hi boune aijo', “Iya mae na i Ahimaas tiba i Yonatan?” Tinaamannyo, “Aha sala'je notaap i kaunyo.” Iliomo nu aha na olitau ua-ua aha aijo' panyo madi' i humpak nu aha, lantas ninsusule'mo na aha i Yerusalem. 21 I Ahimaas tiba i Yonatan nosabatmo mae kiijo' i bubung lantas sampamo aha namba hi Daud ka' nompoto'i han aijo' iwi-iwi'. Koonjo nu aha, “I Ahitofel nompokinde'imo da belento Tomundo' otumbuhimo. Jadi inda mambamo uuka aiya motaapmo i kaunyo aiya.” 22 Lantas i Daud tiba to sulu-suludadunyo notaapmo i Kaunyo nu Yordan, tinoka i santoanyo sinaa binete'mo. 23 Salatan sinumbu'mo i Ahitofel taalu' pokinde'nyo madi' tinulutan pinokonanyomo na bau kasake'an i keledainyo ka' ninsusule'mo i kota'nyo. Noko baunyo na kalajanyo iwi-iwi' ia ninoo'mo naningkalayo' lantas ilamunmo itampat polamunan aha sa'anakan. 24 I Daud tinokamo i kota' Mahanaim salatan i Absalom notaapmo i Kaunyo Yordan sinangaluan nu aha mian Israel. ( 25 I Absalom nohangkatmo i Amasa da mongkapalai suludadu bau pombolosi i Yoab. I Amasa anak i Yitra mian nu aha Ismael: tinanyo i Abigail anak i Nahas, utus boune i Seruya tina i Yoab). 26 I Absalom tiba suludadunyo binakemahmo itano' nu Gilead. 27 Salatan i Daud tinokamo i Mahanaim, ia ilalabotmo i Sobi anak i Nahas anu nolengkat mae ikota' Raba kiijo' i Amon, ka i Makhir anak i Amiel anu nolengkat mae i Lodebar, ka' i Barzilai anu nolengkat mae i Rogelim anu kiijo' mae i Gilead. 28-29 Aha nomboamo mae mangko', pamutu', kasun obee' hi Daud ka' hi to sulu-suludadunyo, ka' mule' gandum, jelai, labu, gandum anu ginorengmo, sanggoleng anu momea', sanggoleng anu daka' momea', juu' nu uani' keju, susu anu momonanyo pinao' tiba domba tinopia-piangkuka. Nu sumbu' nu aha na i Daud tiba to sulu-suludadunyo no ohopmo ka' negotmo ka' mule' nalawemo kalana aha lengkatje mae i padang anu mateges. |
LAI 2002
Indonesian Bible Society