Yetaya 40 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAAKUMI MBO PIYA NOGOGWAARAK INAGAP NDARIYAK YEREEGERAK WONE (Pasal 40-48) Iniki eyak wappiyareegerak wone 1 At kinogoba Ala nen, “An napuri iniki eyak wappiige, iniki kwippiige, Eeke logot o, 2 It aakumi inayeloman mini eeppiirogo wonogwe me nen wondet eerogo piyoorak eyom muk panggoni wagaarak o. Maluk eeko nogogwaarak nogo lek eerogo piige, Inomaluk eeko nogogwaarak Naliku ALA onggo eeppiyareegirak nogo, Ne mbere eeppiyookwak, mondok nggwik togon inoba kwippiige, Eekirak nogo Abu aret eekirak me, Kat o Yerutalem mendek inabuwa nen koone yanggorogon yorage logot o,” yinuk, yo'negerak me, yagi o. 3 At ambi kuum ari logonet, “Karume aakumi lek me Aliku ALA woroorak aru koonogo yakwi, Karume aakumi lek me ninogoba Ala woroorak aru nggwok koonogo yakwi, 4 Nggween alu'me wonage kenok kagaakwi, Puurom nggwok inom, mbuuluk inom, ndenenggwi, Puut-aluk kenok kagaarogo pugwi, Tu tiyak-tebek kenok kobappaga eerogo pit nugwi, Eeko logonip o. 5 Aliku ALA mondok tiyanak menggerak nogo kin ari wage kenok, It aakumi abok aret nen ndak-ndak inigen kogo logogun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yagi o. 6 At ambi nen oone ari logonet, “Koone nggwok yu o!” Ari mbaki, an nen, “Noone nggwok paga ngge yoraagin?” ari mbaki, “Aakumi abok aret ti, iri'ngga kwak aret wonogwe, Ndi, aakumi iya inombakwi nogo ti, iri'ngga karume mili lagangge nagaatik, ti'nuk, mbuk age menggi kwak wonogwe, Eerak aret menggaarak o. 7 Aliku ALA ambe aagi pu eerogo nappege paga iri'ngga nogo mbuk age, Iri'ngga anggen nogo mono-mono wangge, Eeke menggi kwak, It aakumi ineebe togop aret ogo menggaarak o. 8 Iri'ngga mbuk age, iri'ngga anggen mono-mono wangge, eeke menggerak kwe, Ninogoba Ala oone perak, mondok itok aret menggerak me, yoret o,” yinuk, yo'negerak o. 9 Wone obeelom wone wonok nega kit Tiyon mendek yi wae. Puut nggorek paga lagi nogwe, Wone obeelom wone wonok nega kit Yerutalem mendek yi wae. Kinoone mondok omaawi yorogwe, Kinagabiti mbaka'lek kuum-keek yorogwe, “Kinogoba Ala ti kaanip o,” yinuk, it kota-kota Yekura wonogwe nogo yorogwe, Eeko logonip o. 10 At Aliku Itok Menggerak ALA ayuk warak logonet wage, At eenggi omaawi paga tebenogo piinet wage, It eeppiyoorak nduk liirit-laarit eeke nagagerak nogo inom wage, At ale'nggen kaakit nduk, eeppiige nagagerak nogo inom a'nuk wage, Eeke yi, kaanip o. 11 Aap ambi andomba ndegeninake menggi kwak andomba ndegeninake, Ndomba aagalogwe waganogo ogome wogonake, Wogoren nage logonet, aagalogwe inelak kuninake kagak toriige, Eeke agaarik o. Ala alik mondok tiyanak menggerak wone 12 Ta nen, “Ne mande paga niyo laut neenggi paga tomaarogo wumbege neenok, lek arigin o?” yinuk, wunake, Ta nen, “Mbogut ngge kuli kaamun?” yinuk, eenggi paga wakkanet nage, Ta nen, “Ne mande paga o nggween yi, tenggap paga ndoonogo wumbege neenok, lek arigin o?” yinuk, ndoonogo wumbege, Ta nen puut nggorek inom, puut mbuulogwe inom, “Aaninggin ngge kuli age kaamun?” yinuk, aaninggin wakkagak paga wakkage, 13 Ta nen Aliku ALA Aberiniki, “Yogop eeru o,” yinuk, yoge, Ta nen Aliku ALA owa'na nigaka a'nuk yoge, Eereegerak mbakop? 14 Aliku ALA nen, “An wone neenu aruwak nduk, mamunniru o,” yinuk, aap ta yoreegerak mbakop? Aap ta nen at a'me nggelok mban eeke logowak nduk, mamunege, Yi wone ndi wone eenu aruwak nduk, mamunege, “Wone yi liippege keenok, keenu arumunggun o,” yinuk, yoge, Eereegerak mbakop? Abok lek aret o! 15 Niyo ne ambit puk togon yiwa'na to'nage kwak, Liirubu aaninggin wakkagak paga wonage kwe, aaninggin ari nage menggim ari naga'lek kwak, Yi aakumi ndi aakumi ti, togop aret wonogwe inombake, Ndi, niyo oolome nggween kup mbanogo pit nagagim aaninggin wakkage ti, liirubu aaninggin kwak aret mbake, Eeke menggerak o. 16 At Aliku ALA ti, mondok iya me, ndomba o Libanon ambik wonogwe nogo warogo ake wogogwi, Ndi, kani o Libanon ambik wonage kwe, ake ndomba warogo kani kunggak mban eekwi, Eekwi iinok, Ndomba lek age, ndi, kani kunduk lek age, Ee'ne o. 17 It aakumi inanebunu lombok abok aret abe lek aret iige, It abe ambi eekwi lek aret iige, It abe lek aanom warogo iige, Eeke menggerak o. 18 Togop me, Ala ti, ta kwak wakkogwe, Ndi, at eebe ti, ngge ogut eerak kwak wakkogwe, Eeriyak mbakop? 19 Kugi ogut ti, at aap mbuti paga ogobakkigika nen mbuti worappunuk, longgo warogo ogut ogobakkigirogo pege, At aap mbuti emas ogobakkigika nen emas endekem-akem nabenit wundi wa'nuk, mbuti perak paga yiluk-yiluk eerogo pege, Eeke menggerak o. 20 Aap ambi mbuti emas inom, perak inom, nogo paga agugi ogut eerogo punuk, Agugi ake nggomoorogo puurak mbake kwe, amendek lek kenok, Eyo mbet-mbet pili ariyak lek omaawi mendek kwaakkage nagaatik, Nogo paga agugi ogut mbet-mbet langgok yuurak lek mendek eerogo puwak nduk, Aap eyo eenggi amburu eeka kwaake menggerak o. 21 Wone ti, kit kineenu ogwe, kinaruk konenggwi, Eeka'lek ogotik ya? O aa'nduk lombok agagerak kuli nen yokkiraga'lek ya? O nggween yi alom kwippereegerak kuli nen liippega'lek ya? 22 At nggween yimun-namun agago pereegerak aakumi wurin kwak wonogo menggam irimbaga at wone lengganogo yorage menggim wonage, Yum tabak mbiganogo nappogo mengga kwak mbogut nenaarogo pege, Ooliya wuppunuk, oo'ngget maako mengga kwak mbogut mbiganogo pege, Eereegerak o. 23 It aap inendage warak wonogwe nogo inendage lek eerogo piige, Aakumi inarum waka o nggween paga wonogwe nogo tebenogo piige, Eeke menggerak o. 24 Awi awo yakwi, anggen awo yumbunggwi, Omanggen yaruwak nduk, mbanogo nggween me awo tebenggwi, Eekwi iinok, At ambe aagi pu eeremenggerak paga teebat eerogo punuk, ameneno kwak aremenggerak me, o wiya warit wage logonet, wonok ma'nage menggi kwak aap ti, togop aret eeginabigin o. 25 At Kikak Nakeelik Alik Leenak nen ari logonet, “Kit nen an ta kwak wakkogwe, Ndi, at ti, ta imbirak ndak-ndak, yogwe, Eeko ogotik o?” Yinuk, ari agaarik o. 26 Kit kina mbogut paga nikkaanip o. Mbogut paga wonage abok aret ti, ta nen ogobakkigirogo pereegerak mbakop? Lek o! Laaluguragan mbogut paga menggerak abok aret inendage kunogo mbo wiirage kenok, Ambit nggigik wumbiya wage menggerak nogo nen aret ogobakkigirogo pereegerak o. At abu tiyanak mondok omaawi menggerak nogo nen aret eeke me, it ambi kobak arugun mondok lek aret o. 27 Kat Yakup yi wae. Kat nen, “An noba age yi, Aliku ALA nen liippanega'lek agaarik,” ari, Ndi, kat Iterali yi wae. “Ninogoba Ala obeelom eeppaniyak yegerak nogo eeppanega'lek kagi,” yinuk, mbake, Eeke ti, Nonggop nduk eeke agandik? 28 O nggween alom nen nok irip kuli ogobakkigireegerak mondok-mondok menggerak Ala ti, Aliku ALA aret keenu age, karuk konengge, Eeka'lek agandik ya? At aret eereegerak me, at omaawi lek age, ta'liila eeke, eekeelik o. Ndi, at yi wone ndi wone eenu menggerak nogo aakumi nen liippugulik aret o. 29 It aap inomaawi lek aago wonogwe nogo inomaawi eerogo piige, Ineebe ndeyak wonogwe iinok, inomaawi ambinom eeppiige, Eeke menggerak o. 30 It aap tawe nogo inomaawi lek a'nuk, ta'liila eeginake, Ndi, wologwe-komologwe kunduk, iniyogobit lik togon yigeebu wanggwi, Eeko menggaarak kwe, 31 It aap, “Aliku ALA nen eeppinani woraawak o,” yinuk, iniki lunik wonogwe nogo perak, Inomaawi lek aremenggerak nogo inomaawi eekkologo logomenggaarik, Towe nggindooni a'naabit omaawi paga wiganinuk nege menggi kwak, we negen nugwi, Inomaawi lek aga'lek tu mbe agan nogwe, Iniki lek aga'lek op aret nogwe, Eeko logogun o. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society