Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yetaya 37 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


“O Yerutalem aap Atiyut endagembogut eenggime pigin lek,” yoragagerak wone
( 2End. 19:1-37 ; 2Mbin. 32:20-23 )

1 Aap ineegin warak inowe nen yereegerak nogo, aap endagembogut Kitikiya aruk konembunuk, ayum nibinogo patinuk, yum nibinik maluk mendek yirikkolage nagagerik, Aliku ALA awi wurik me unggwi nagagerak.

2 Unggwi nage nagagerik, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum waka inowe Eliyakim inom, o apit inake liiru mbangga Tebana inom, it aap Ala unde iniki warak inom, yum nibinik maluk mendek yirik at Amot aput Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya wonage me nappiyareegerak.

3 Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, at Yetaya nogo yogwi, “At Kitikiya nen wone ari logonet, Kwe aagaluk ndariyak eyom agaatak kwe, ndariyak omaawi lek age menggi kwak, ne yogondak yi paga nit aaninggin ambik ninoba age, ninenggali age, meek lombok ee'ninake, eeke me,

4 aap endagembogut Atiyut mendek nen at aput aap wim eeka inowe ambi at eenik menggerak Ala nogo, meek eerogo puwak nduk, nappi wagaarak yi wone ndi wone agan nage nogo, Aliku kogoba Ala aruk konembunuk, wone agan nage onggo maluk eeppuurak mbakerak kero, it eegu pugu ineenik wonogwe nogo, inake tamban eeke logowak nduk, yori nanip o, yo'niragaarak kenok, yokkiri wogo o.”

5 Aap endagembogut Kitikiya inom eeko menggaarak Yetaya owagam nogogwaarak nogo nen wone at Yetaya yogo mbareegwa,

6 at Yetaya nen it yorage logonet, “Kinogoba wone yori noorak nogo yi o. At Aliku ALA nen ari logonet, Aap Atiyut inowe endagembogut ake eeko menggaarak nen meek eerogo panugwi aruk konenggerak nogo ti, agabiti mbariyak mage o.

7 An ari yi, liirogon konengge logowak o. Aap Atiyut mendek endagembogut ti, wone ambi konembunuk, ame nawak nduk, inikime mambege neenok, yoremenggerak agabiti nen iyokan ame lombok nage kenok, aap ambi nen waruwak nduk eeppigin o,” yinuk, eerogo nappiya wagagerak.


Aap Atiyut mendek endagembogut nen wone alik ambi eerogo nappi wagagerak wone

8 Ndi, at aap wim eeka Atiyut mendek inowe nogo nen, “Aap Atiyut inowe endagembogut o Lakit nen wunggerak o,” yogwe nogo aruk konembunuk, ame nage nagagerik, aap endagembogut it Libina mendek inom wim nambuke me, ka nagagerak.

9 Ne ti eyom paga aap Metit mendek inowe endagembogut awi alom niyo Nin eneerime mendek endage Tirikaka nogo nen, “Kimbirak wim eerikit nduk, wage agaarik o,” yogwi nogo aap Atiyut inowe endagembogut Tanerip aruk konengge nagagerik, awuri nen wone wonok nawak nduk, aap Kitikiya ake liiru mbangge logonet,

10 “Kitikiya wae. Kat Yekura inowe kendagembogut aret me, kat kiniki kagugi oba panggonak nogo nen, O Yerutalem yi, aap Atiyut inowe endagembogut eenggime arigin lek o, yinuk, yokkege ti, kambokan laganikit nduk yokkege me, liippuurak mage o.

11 Nit aap inoweewi ninendagembogut Atiyut mendek nogo, yi o ndi o abok aret wim eeko logonet, aakumi abok aret lek eerogo piinet nogo nogoorak nogo, karuk konengge nagandak aret me, kat teppagarak mbake agandik?

12 Ndi, an nombomini nen it yi aakumi ndi aakumi o Nggotan mendek inom, Karan mendek inom, Eretep mendek inom, it aakumi Eren mendek o Telatat wonogwe nogo inom, lek eerogo piigo nogogwaarak inagugi nogo nen aakumi ambi neenggime nen ndininabeegwaarak mbaken?

13 It aap inendagembogut Kamat mendek inom, Arapat mendek inom, o kota Teparawayim mendek inom, Kena mendek inom, Iwa mendek inom, yogondak it ineebe nggeeme wonogwe iige agandik?” yinuk, liiru mbanogo punuk, wogoragagerak wonok iri wogogwaarak.


Kitikiya tamban eereegerak wone

14 It aap liiru mbanak wonok wogogwaarak nogo at Kitikiya woppunuk, pekkage nagagerik, wonok Aliku ALA awi wurik me unggwi nanuk, Aliku ALA enggaanom paga mbiganogo pereegerak.

15 Mbiganogo punuk, tamban paga Aliku ALA yoge logonet,

16 “Komaawi Lombok Menggendak Iterali inogoba Kaliku Ala o. Malayikat kwak kerub aru-ogwe iigak, kat oolo wone lengganogo yorage menggenom wonage, kat Ala kalik aret me, o nggween paga yime yi aakumi ndi aakumi abok aret inabu'me piigo menggam kat mban kabu'me piinok wonage, eeke menggendak o. Mbogut-nggween kunduk, kat nen aret wakkagagindak me,

17 Kaliku nogoba ALA wae. At yo'nege yi, naruk koneni o, yinuk, karuk konengge, ndi, it eeppiigwi yi, nenegen pegiya o, yinuk, kenegen pe'niige, eeke logonet, at Tanerip nen kat keenik menggendak nogoba Ala meek eerogo pagage yi, abok aret liippege logot o.

18-19 Kaliku nogoba ALA wae. It aap Atiyut inoweewi inendagembogut nen yi aakumi ndi aakumi pup eerogo piigwi, inanggween kugun me eerogo pugwi, eeko logonet, it inagugiwak nogo ti, kat Ala kwak lek aakumi ineenggi paga nen eyo paga inom, yugum paga inom, ogobakkigireegwaarak me, kuwak eerogo kani kunggwi, yigirik-noonom eerogo pugwi, eerit nogogwaarak nogo ti abet aret kwe,

20 Kaliku ninogoba Ala kat perak, yi aakumi ndi aakumi inabu'me piigo menggam o nggween paga wonogwe yi, abok aret Ala kalik aret wonage ineenu aruwak nduk, Kaliku ALA nen aap ti, eenggime nen ninagap ndaru o, nogoba,” yinuk, tamban eereegerak.


Yetaya nen aap Tanerip eeppuurak nogo Kitikiya yoreegerak wone

21 At Amot aput Yetaya nen aap ambi Kitikiya yori nawak nduk, wone eerogo nappereegerak yoge logonet, “Aliku Iterali inogoba Ala nen aap Atiyut mendek endagembogut Tanerip eeke paga tamban eekendak nogo, at muk konengge nagaarik,

22 at eeppuurak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret o. O Tiyon Aagalukwe Aap Kigin Waka'lek nogo nen at miyuk-meya eerogo pege, agi'ndok kangge, Ndi, o kota Yerutalem Aagalukwe nogo nen at kole mbagangge kagak, Kayik a! ari, Eeke agaarik o.

23 At ta meek eerogo pege? Ha! yinuk, ta agi'ndok kangge? Ta kenok, oone nggwok paga yoge? Ta kenok, iniki wogoppake? Eeke ti, At Kikak Nakeelik Alik Leenak Iterali inogoba kenok aret eeke agaarik o.

24 At awuri nappiya wagaarak nogo paga, Nogoba Ala meek eerogo pege logonet, nanggweendo wim eeka paga, Puut-puut tiyarogon lagangge, O Libanon puut-puut tiyarogon lagi nage, Eyo nggabina nggorek lombok muurogo pege, Eyo kilu-kilu abe lombok muurogo nggimbege, O irip me lombok nage, Eyoongga abe inikime unggwi nage, Eekirak o.

25 Aakumi nggiru iname nggween kabunogo punuk, time nen niyo toologo nengge, Yi niyo ndi niyo o Metit wonage nogo niyok awo mbaanggage neegak porok ari, Eeke nagagirak o, yinuk, agan nege nagagerak kwe,

26 At eerit nage ti, awo eeka'lek kagak maan togon Aliku ALA nen punogo piige, O aa'nduk togon at eeke logorak koonogo piige, Eereegerak kwe, At liippega'lek agaarik ya? Aliku ALA nen koonogo pereegerak ti, O yogondak aret a'me nggelok ari logonet, Kota-kota yugum pak wurik me Langgunogo pegerak kalo logonak wonage,

27 It o time menggaarak nogo ti, Yi mendek ndi mendek yabume yarak kwak, Awi yarak mili lombok mbilangge menggi kwak, Oo'ngget maarak paga iri'ngga laganggetak anggen yega'lek kagak teebat arit nage menggi kwak, Togop aret wonogwe me, inomanggen tayok ari logonet, Iniki ma'nage, inenggali ogwe, Eekaarak o.

28 At togop eeppiinet nage nogo ti, Puk age, wundi nage, unggwi wage, anini mbake, Eeke nogo ti, Aliku ALA eenu aret o.

29 At anini Aliku ALA oba pege, Iniki tiyappake logonet wone ari, Eeke ti, Ala aruk me muk unggwi wagaarak me, Ala ageele paga aap ti ogobak pelenak me mambege, Ambutimanggen ambeme nggelembege, Eerogo punuk, nikkenok, tu wagam iyokan ame aret nappigin, yegerak o.

30 Ndi, kat Kitikiya wae. Ti eeriyak yegerak nogo keenu a'nok nduk, ambi yegerak nogo yi o. Tahun yi paga ti, alik nen wungge nogo nunggwi, Tahun peebi paga ti, alik nen laganemenggerak nogo anggen yemenggerak nunggwi, Eerumunggup kwe, Tahun ambi peebi paga perak, awi yappunuk, mbanogo nunggwi, Anggur awi yappunuk, anggen yemenggerak mbanogo nunggwi, Eeko logomunggup o.

31-32 It aap Yekura o Yerutalem nen ando yumbunik nogo wundi wogwe, Ndi, it teppiyareegwaarak nogo, Puut Tiyon paga nen wundi wogwe, Eerugun me, It Yekura paga wiganak ando yumbunik ti, eyo omanggen nggween paga yari wanggetak me, Ero nggwok lagangge logonet, anggen abe yege menggi kwak, togop aret logogun o. Ti eeppiyaagin nogo ti, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen, Eerikit, lombok mbake me, eerigin aret, yegerak o.

33 Togop aret mbake me, at Aliku ALA nen, Aap endagembogut Atiyut eeppuurak, yegerak nogo yi aret. At o kota Yerutalem unggwage, Omaale namburogo nappi wage, Anggeemu mulumbunuk wage, Unggwikit nduk, nggween pit lagangge, Eerigin lek aret o.

34 O kota yi, unggwi waga'lek kagak wagam iyokan aret nagin o, yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkigi o.

35 At Aliku ALA nen ari logonet, An nendage maluk age, Ndi, nayeloman Ndawut nimbirak wone koonogo pereegirak nogo mbeyok ari, Eerukwak, An nen aret o kota yi, ambi age kero arum wonage, ili ari, Eeke logogin, yegerak o,” yinuk, yoreegerak.

36 Yoge mbareegi, ti eyom paga aret it Atiyut mendek nogo inawooliyana wonogwe me, at Aliku ALA ayonggo malayikat nogo wage nagagerik, aap wim eeka ineebe seratus delapan puluh lima ribu inoorogo piyareegerak me, ko'lu kuuben ineebe inoorak yumbunik-telenak aago wonogwe iyareegwaarak.

37 Ti eeke mbareegi, aap Atiyut inowe endagembogut Tanerip nogo nen o time mbo punuk, iyokan o Niniwe aret puk ari nagagerak.

38 Time wonage logonet, ne ambi paga at agugi Nitorok awi wurik me unggunuk, alut eeke me, at apuri Aramelek Taretet imbirak nen inawooluwak paga warogo punuk, kole o Ararat nogogwaarak iigak, obaane'me aput Etat-Karon aap endagembogut agagerak.

Lean sinn:



Sanasan