Yetaya 28 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakITERALI INOM, YEKURA INOM, EEPPIYOORAK WONE (Pasal 28-35) O Eparayim mendek inabuwa, yereegerak wone 1 It Eparayim mendek nen amburu nenok kumili kumbunuk, Iri'ngga anggen laambu mendaarogo inenggaanok me yirik kwak inale'nggen mbakwi nogo, Yirik kenok, iya mbakugak anggen teebat age nogo, O kobappaga agi nggween mili paga wurik nogo, It amburu nenok kumili aganaka nen tiyappugwi inagota nogo, Inabuwa o! 2 O wiya omaawi nombok-kombok warit wage logonet o mayu kumulinggen wurabit wage, O mayu lubu-lubu wangge nagaatik, niyo nggwok wu'nuk wage logonet, yi mendek ndi mendek taganit nage, Eeke menggi kwak, At ninogoba Ala nen aap ambi omaawi abu alik negen nappi woramenggerak wage logomenggerik, O kota ti, anini nen togop aret eerogo pigin mbako logonip o. 3 It aap Eparayim mendek nen amburu nenok kumili kumbunuk iri'ngga anggen laambu mendaarak yirik nogo Yabok togon eerogo iyok yigirogo pege, 4 Yirik kenok, iya mbakugak anggen teebat age, O kobappaga agi nggween mili paga wurik wonage, Eerak nogo ti, Anggen mbaniyak eyom ari wage kenok, eyo wuliinggen abu nabu agaatak me, Aap ambi nen enegen kenok nggaruk togon eerogo nengge menggi kwak aret eerigin o. 5 Ne ti eyom paga at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA ti, At apuri eegu yumbunik wonogwe nogo Nggare-nggare laambu yanggwi negen inanobak paga yirik kwak, Eyo anggen laambu mendaarak inenggaanok me yirik kwak, Aret logogin o. 6 At aap inowak loongga nen a'me nggelok mban inowak loongge logowak nduk inikime eeppiige, O kota nogome inawim nen inoori unggwi wogwe iinok, mugogo nappiyaawak nduk, iniki wakaa'ngget agago piige, Eerigin o. Amburu nenok kumili kunggwi iinok, yoragagerak wone 7 Anggur amburu nenok langgok-panggok nugwi, Niyo omaawi mendek nenok nombok-kombok agan nugwi, Eekwi nogo ti, It aap Ala unde inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, nen eekwi nogo ti aret! It nogo ti, niyo omaawi mendek nenok langgok-panggok nugwi, Anggur amburu nenok inoone ugun-ugun agan nugwi, Niyo omaawi mendek nenok, nombok-kombok nugwi, Inabinggaanggo kogo nagaatik, “Ngge kagi?” yinuk, kobak ogwe, Inowak loonggo logonet, “Wone ngge yoroobok?” age, Eeko logonet, 8 Mbi nonggo menggaarak eyo ndoonak paga abok aret peyak wurogo pegaatak me, Peyak wurik mban ndak warak wonage agaarik o. 9-10 It nen yogo logonet, “Yogop ee'nip, ndogop ee'nip. Yi togop eeriyak mage, ti togop eeriyak mage. Yi inom eeriyak, ndi inom eeriyak,” yo'nirage yi, Nit yi, taani me nduk, nit yo'nirage, “Ala nen yoge kagak yo'niranet nage yi, nit ta ninomba'nuk yo'nirage agaarik mbakop? Elege-aabologwe inelak awo mbo pugwi, inelak mbo pugu wonogwe, eekwi kwak, Ninomba'nuk yo'nirage yi kogo ogotik?” Yinuk, yogo agaarik o. 11-12 Togop yogwe me, Ala nen ari logonet, “It aap ineebe ndeyak mendek tat yonggonggologo logowam yi aret me, yime aret yonggonggologo logonip,” yorage, Ndi, ambi, “Yonggonggologo menggam nogo yi aret o,” yinuk, yorage, Eereegerak kwe, At oone koneniyak ineebi mbareegwaarak nogo it aap inambik nen yora wogwe, Inoone alik mendek paga mamunira wogwe, Eeko logowak nduk, Ala nen nappiya woraagin mbako logonip o. 13 Aliku ALA nen nappiya woramenggerak nogo yorage kagak yorogo logonet, “Inambot lagak ngginnogwe, Ngginnogo logonet, iniyok nggaruk ari, iniyok yiluk ari, iniyok yilunik wonage me piginakwi, Eeko logonet, Mamunggolaawak nduk, Yogop ee'nip, ndogop ee'nip! Yi togop eeriyak mage, ti togop eeriyak mage! Yi inom eeriyak, ti inom eeriyak,” yinuk, ndak-ndak aret yorogo logogun o. O Tiyon ake yugum ogowa puurak yereegerak wone 14-15 Kit aakumi Yerutalem inarum logonet, Ala wone meek eerogo pega yi wae. Kit nen yogo logonet, “Nit kambukwak, kanggwi alom ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pugwi, Kambunuk nogo menggam nen mbet-mbet pi'ninabi woroorak, Mage o, yinuk, yorogwe, Eekoorak me, Ninabilit pugunggwi paga nineebe op logorak ninarum wonage, Nit aakumi inambokan laganggwi paga nineebe nobappinanogo wonage, Eeke me, Yawi ninooka negen wage logonet, yawi ninoba kwippi woraagun lek o,” yinuk, wogoppakwi ti, Aliku ALA nen wone yokkirage yi, kinaruk koneninip o. 16 At Aliku Itok Menggerak ALA nen yegerak yi aret. “An nen ogowa pugu mondok nu'lek logowak nduk, Yugum onggo nggwok omaawi yangguk yuurak lek mendek o Tiyon paga ndoonogo piminggirak me, Aap ambi yugum ti paga iniki oba panggombege kenok, iniki yungguppegak eeke logogin lek o. 17 Yugum ogowa ti paga wurit laganggo logowak nduk, wone a'me nggelok eeka nogo keele wakkagak pogom agago mippege, Abe liirogon eeka nogo keele agi nen ogu wakkagak pogom eerogo pege, Eerigin me, Mayu kumulinggen wambit wage logonet, iri'ngga-kale'ngga yigirogo pit nage menggi kwak, Pilit wone yogwe paga, Nineebe op logorak ninarum wonage, mbakwi nogo lek eerogo pege, Yi wurik nen yi mendek ndi mendek wonok nage menggi kwak, Aap inambokan laganggwi paga nit kumaappinanogo wonage, yogwe nogo lek eerogo pege, Eerigin o. 18 Kanggwi alom kinom wone abuk nggaruk togon koonogo pogotak nogo piyok ari, Kambunuk nogo menggam kinom wone mbanggotak nogo lek age, Eeke logonet, Yawi kinooka nen wage logonet, mondok alik negen yawi yombak ati kinoorigin o. 19 Kulinik-kalinik kup molok, liingge molok, oonikiya molok, eekkinabit unggwogo logonet, Kinooppunuk, wokkiren nagak eeko logogun o,” yinuk, yegerak o. Wone yokkirage yi, abu liippugwi kiinok, kinamineeri ne agan nage kaamunggup o. 20 Kit nogo yogo monggo'nom eyo ndoonak paga winnariyak nduk eerumonggotak kwe, kuwagaluk me, meek age, Kinanogo yum kineebe linggik-pinggik eerumonggotak kwe, yobok ari, Eeke kaamunggup o. 21 Aliku ALA nen inigen kogolik mendek eeke menggerak nogo aret eeke, At eerubok mendek eeke menggerak nogo aret eeke, Eerikit nduk, At Puut Peratim paga mi'na'nuk eereegi kwak eeke, O Nggibeyon kobappaga anini nen pilak yinuk eereegi kwak aret eeke, Eerigin me, 22 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku nogoba ALA nen o taganak nggwok yi abok aret Lek eeppuurak wone lengganogo pugu wonage nogo, muk naruk konenggirak me, Kit at meek eerogo pugwi kiinok, mbutigeele paga maarak kwak aaninggin kinoba wonage nogo, Ambinom aaninggin nggwok kinoba pinagukwak, at ambinom meek eerogo puurak mage o. Ala nen liippunuk yoragagerak wone 23 Togop me, noone ari yi, liirogon konenggwi, An eeriyak yokkirage yi, liippogo logonet kinaruk konenggwi, Eeko logonip o. 24 Aap ambi yabu waakit nduk iri'ngga wiike, wen wagangge, eeke nagaatik, Ti'nuk, ambinom wagangge menggerak mbakop? At ko'lu-kii'me iri'ngga wiike, wen wagangge, eeke menggerak mbakop? 25 Wen wappunuk, kumbak mili yumbunogo nappit nage, Kumbak laambu mak eerogo nappege, Eeke menggerak nogo lek a? “Gandum ndime yarikit,” mbaremenggim nogome aret yake, “Mbato ndime yarikit,” mbaremenggim nogome aret yake, “Kela wen ambet paga ndime yarikit,” mbaremenggim nogome aret yake, Eeke menggerak nogo lek a? 26 Ti eeke menggerak nogo ti, at Ala nen aret mamunege, “Yogop yaru o,” yinuk, yoge, Eeke menggerak o. 27 Ndi, yappunuk, kumbak anggen mbanak mili nogo ndo kole paga agap mbelangge, Kumbak laambu anggen mbanak nogo yugum kole paga agabolo mbelangge, Eekeelik o. Ata, kumbak mili ti, eyo obate mbanak aaninggin lek paga agap mbelangge, Ndi, kumbak laambu yawi paga agabolo mbelangge, Eeke menggerak o. 28 Ndi, gandum anggen nogo ti paga oroti worariyak me, agabolo mbelangge logonet, Abu yigirik-noonom eekeelik o. Ata, yigirik-noonom nage kero, Gandum agabolo mbelangge menggerak ogobakkigirik iyok warak nogo woppunuk, At paga mbawok aret mbelangge menggerak. 29 Yi eeriyak nogo abok aret ti, Nit eeriyak iya negen koonogo yo'nirage, Pi wakugak iniki warak lombok logonet yo'nirage, Eeke menggerak Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nogo nen aret yoge menggerak o. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society