Yeremiya 48 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakO Mowap eeppuurak wone 1 O Mowap eeppuurak wone nogo yi aret. At Omaawi Lombok Menggerak Iterali inogoba Aliku Ala nen ari logonet, “O kota Nebo nogo ti, lek eerogo pugun me, inabuwa o! O Kiriyatayim tebenggolaagun me, inenggali ogwe, Kota yugum pak omaawi wurik nogo langgunogo pugun me, inenggali ogwe, Eerugun o. 2 O Mowap maluk eerogo puwok nduk, aakumi o Ketibon time nen koonggo logonet, It aakumi Mowap mendek abok aret lek eerogo piya nawok o, yinuk, yogwe me, O Mowap ambinom tiyappogo logogun lek aret o. Ndi, o kota Maremen kunduk, wooluwak nen ineebe nenet nage logogin me, Yi oone ndi oone lek aret logogin o. 3 It aakumi o Koronayim logonet, Maluk lombok eerogo pinanega o! Lek eerogo pinanega o,” Yinuk, inoone yogwe nogo inaruk konenggo logowak o. 4 O Mowap mondok yigirogo pugwi iinok, at aagalogwe nen ya-kwa yogwe nogo, o Towat inaruk konenit nogo agaarik o. 5 Tu Lukit paga lagi nogo logonet, le yi-yi wo-wo agan laganggwi, Tu Koronayim paga wambi nogo logonet, aaninggin inoba kwi'nagaarak kenok, yiinggu-leenggu agan wambi nogwe, Eekwi nogo konenggo agaarik o. 6 Mbaganuwak o! O karume eyo engga lek owak mban menggi kwak, Inagap ndakko'nok inagap mbelenak aret mbaganuwak o! 7 Inayugum pak wurik paga, Inamendek ambik kuwak aago wonage paga, Iniki panggombugwi kwe, it togon tebenogo piigwi, Kugi Kamot kugun wonok nogo logonet, It aap kugi Kamot unde inom, ake eeka inom, wogoren mbo piya nogwe, Eerugun o. 8 Naliku ALA nen yereegirak ndak-ndak it lek eerogo piiga o kota lombok unggwi wogo logonet, Ambiriluk ambi teppugun lek abok aret lek eerogo pugwi, Kobappaga wonage nogo maluk eerogo pit nogwe, Puut tiyarogon kobak nonggologo pereegim maluk eerogo pugwi, Eerugun o. 9 O Mowap maluk aret age, It iname kota-kota time aakumi lek, o wogo age, Eerigin me, Inagap ndakko'nok mbaganiyak ina'naabit warak aruwak nduk, yoret o. 10 Aap ambi Naliku ALA nen eyabu unde eeppiminggirak eeka'lek mbo pege kenok, at pulunik aret logowak o. Aap ambi awooluwak paga aakumi inamiya lenggenak lek kenok, at pulunik aret logowak o. 11 Anggur amburu niyoowa'na toolak nogo kilirogo niyoowak ambi me tooka'lek kenok, ombat abe menggi kwak, At Mowap ti, tawe paga nen kugun wonok ambime pi naga'lek ame ugun ale'nggen mban wonage kenok, Maluk aga'lek abe mban wonage kwe, 12 Aap amburu niyoowa'na toolak kilirogo pega nappiya woroorak eyom panggoni wage agaarik o. Panggoni wage kenok, it wogo logomenggaarik, amburu toolak kilirogo pugwi kwak, it o Mowap togop aret eerogo piigwi, Aniyoowak abok aret telenogo pit nogwe, Eerugun o. 13 Eekwi iinok, it Iterali mendek inagugi o Mbeten mippugu paga iniki panggonak wonogogwaarak kwe, Inenggali ogogwaarak kwak, it Mowap mendek inagugi Kamot yeenggwaarage lek kenok, inenggali arugun o, yinuk, Aliku ALA nen yegerak o. 14 “It nen yogo logonet, Nit aap wakaa'ngget wim iyagalo mban aret me, wim namburiyak ti ninobam o, Yinuk, yogwe ti, nonggop togon yogo agaarik o? 15 O Mowap yigirogo pi unggwogwe, O Mowap kota-kota oonda mbani unggwogwe, At aagalogwe aap tawe abu leenak wakaa'ngget mendek inoorogo piigwi, Eerugun o,” Yinuk, at endagembogut endage Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen aret yegerak o. 16 “O Mowap maluk eerogo puurak eyom abu panggoni wagaarak wonage me, At aaninggin eeppuurak koonak nogo yini-panik oba kwi'narigin o. 17 Togop me, it aakumi at enaagan-ambokan wonogwe abok aret inom, At endage abu tiyanak ineenu inom, nen yogo logonet, Ayuk wukak ambim mbanak abu iya lombok nogo kalok ari, Eegin-awooluwak abu abe wonok nege nogo kalok ari, eeki o, Yinuk, ale yogo logowak o. 18 At Mowap tebenogo pega nen o Ndibon tebenogo pege, Ayugum pak wurik langgunogo pege, Eerikit nduk wage me, O Ndibon Aagalukwe kwak, it o Ndibon menggaarak ti, Inendage tiyanak menggam nen liirubu paga kwi'nari wambi woraawak o. 19 It o Aroyet menggaarak ti, tu ambet paga mi'nari nanuk inigen wonogwe me, Aap ambi mbagani wage, Kwe peberagangge aago ambi mbe agan wage, Eekwi iinok, O time nonggop agaarak o? yinuk, ineegwa'me waawak o. 20-25 Waganggwi iinok, Lek o. Puut tiyanak kagak kobak nenaarogo pereegim O kota-kota Kolon inom, Yakat inom, Mepaat inom, Ndibon inom, Nebo inom, Mbet-Ndibelatayim inom, Kiriyatayim inom, Mbet-Nggamun inom, Mbet-Meyon inom, Keriyot inom, Mbotara inom, O kota Mowap nda wonogwe inom, koorok wonogwe inom, Abok aret eekaarak onggo aaninggin inoba kwi'nari wagaarak me, O Mowap omaawi nogo lek eerogo pege, Yi o ndi o eenggi pippiirogo wonage nogo ndinogo wagangge, Eekerak paga O Mowap muk yigirogo pit nagaarak endage lek agaarak me, Leenggu maako logonet, kinoone nggwok paga yogwe, O Mowap lek eerogo pegaarak o, yinuk, niyo Arenon ambet paga logonet, kuum-keek yogwe, Eeko logonip, yoranet nugu logowak o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o. O Mowap tebenogo puurak wone 26 “At Mowap ti, Naliku ALA meek nombake logonet, iniki wogoppateegerak me, Niyo kumili aganaka nenok peyak wurogo pogo mengga kwak, At kumili negen aruwak nduk, eerogo puwak o. Ti eerak logonet, peyak wurogo pemenggerak paga lagak-mbagak ari kenok, Aakumi nen at agi'ndok kanggo logowak o. 27 At nen it Iterali mendek inagi'ndok kangge, It Iterali aap yogoot kiraaka inenggela'me inom wonogwe iinok, Mbelaappege logonet, anobak yelo-walo mban ari, Eeke logolik a? 28 Eeke nagagerak aret me, It o Mowap wonogwe ti, inawi kota-kota mbo punuk, yugum eraanu-eraanu time arit nanuk logowak o. Towe wuni'nuk yugum ndo ambeme inawi wuppunuk mengga kwak, it togop aret logowak o. 29 At Mowap iniki wogoppatit nege ti, Mondok iya lombok wogoppake, iniki tiyappake, An mban iya, mbake, Wi, niruwak agan nege, Iniki tiyappatit nege, eeke ti, konenggoorak o. 30 An mban neenu, mba'nuk agan nege ti, aanom warogo aret agan nege, Ndi, An mban abe, mbakak nege ti, obaabut maluk kagak agan nege, Eeke ti, Liippege minggirak o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o. 31 “Togop aret me, an nen o Mowap kenok ale ari, It aakumi Mowap mendek abok iinok, inaleenggu maake, It aap Kit-Karetet mendek iinok, niniki wakkolage, Eeke agarik o. 32 At eyo anggur kwak o Tibama ti, Eno'mbak wiganinuk niyo laut kuli ari nage, Nok, niyo laut Yayetet ari nage, Eereegerak kagak At maluk eerogo piiga nen at oba kwi'nari unggwage logonet, eyabu yarak me anggen kole agaarak nogo mbangge, Anggur anggen mbanit nage, eekerak paga At Yayetet nen ale ari ti, mbuuluk negen ari kagak kwe, An perak, at ale nggwok lombok ari agarik o. 33 O Mowap ineyabu me inom, anggen yege menggerak yako menggam inom, nogome eerit nogo logonet, Inale'nggen mbakwi, keekok yogwe, eekwi nogo, lek aret age, Anggen mbanak aambiranggwi iigak amburu wangge nogo, amburu lek eerogo pigirak me, It aap keekok yogo logonet, aambirangga nogo lek age, Eekerak o. Inoone nggwok yogwe ti, konenggwi kwe, inale'nggen paga yogwe lek o. 34 It inoone yogwe konenggwi ti, niyo Nimirim nage nogo porok yegerak kenok, Aakumi Ketibon inom, Eleyale inom, le yiyi-wowo yogwe nogo aakumi Yakat nen inaruk konenggwi, Aakumi Towat nen nok, Koronayim inom, Egelat-Telitiya inom, inaruk konenit nogwe, Eeko agaarik o. 35 O Mowap puut paga time it inagugi ake warogo kani kunggwi, Obari abe kaga inagugi ake kani kunggwi, eekwi nogo Eeka'lek puk aruwak nduk, eerogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o. 36 “Togop aret me, iniki puru aago logonet, nggawiiwak mbanak oone eeko mengga kwak, O Mowap maluk aago kenok, niniki puru ari logonet le ari, Iniki puru aago logonet, nggawiiwak mbanak oone eeko mengga kwak, It aap Kit-Karetet inamindik-inamendek kuwak eerak nogo lek agaarak kenok, niniki puru ari logonet le ari, Eeke agarik o. 37 Inalitak lombok ineeruwak puluk ko eerogo pakwi, Inalitak lombok inamboro tabonogo pakwi, Inalitak lombok yugum paga ineenggi aambiranogo pakwi, Inalitak lombok yum nibinik maluk mendek inobate paga yikkologwe, Eeko agaarik o. 38 Niyoowak maluk ineebi nen yunogo mbo pogo mengga kwak, O Mowap togop aret eerogo pigirak paga inawi kirin ndoonak paga ari laganggwi, Inawoore'nggam lombok arit nogwe, eeko nagaarik, Leenggu mban maarit nogwe iigi o. 39 Niyoowak telenak-mbelenak aago kwak o Mowap abu alik negen yigirik-noonom aago me iya o! It leenggu maakwi ti mondok iya! It Mowap mendek inenggali nen inete kumaappatinuk wonogwe me, iya! Aakumi nen it o Mowap mendek inagi'ndok kanggwi, Enaagan-ambokan wonogwe nogo, Ninamineeri ne agan nage yi aret o, yinuk, yogwe, Eeko agaarik o,” yinuk, at Aliku ALA nen aret yegerak o. At Mowap agap ndakko'nok wundiyak meek yereegerak wone 40 At Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Towe pen ware kwak, at a'naabit wiga agan o Mowap irimbaga taati nege ti, kaawak o. 41 O kota-kota time tebenggolage, Kota-kota yugum pak wurik nogo unde eekkolage, Eerigin o. Eeke ti eyom paga it Mowap mendek inawuri ineegin warak nogo ti, Kwe elege enegen paganak yagan wake logonet, iniki lek age menggi kwak, iniki togop aret lek arugun o. 42 Naliku ALA meek nombake logonet, iniki tiyappateegerak ti paga It aakumi Mowap mendek pup eerogo piyaagin o. 43 Togop me, it aakumi o Mowap ti, Inamineeri ne agan noorak inoba kwi'naruwak nduk, inake punik wonage, Yobok yuwak nduk, labu nggween kabunik wonage, Yiluninabuwak nduk, keele pugu wonage, Eerak aret agaarik o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o, 44 “O Mowap maluk eekwi onggo eeppiyoorak tahun punik nogo wonok panggonogo pi woraagin me, Inoba kwi'nage paga it ambi inamineeri ne agan noorak aago kenok, kole mbaganggwi nogo labu nggween kabunik me yobok togon wanggwi, Ndi, labu nggween kabunik me nen lagi wa'nuk, Nawi, nduk eekwi me, keele pugu nogo paga yilunogo piige, Eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o. 45 “O Ketibon nen kani wunuk agan wundi nage, O Tikon nen kani omoonuk wunuk agan nage, Eeke logonet, It Mowap mendek inoweewi inengga warak kani nen lek eerogo nenet nage, It inanobak yugum logonet, wim eeriyak mban inikilom mbaka nogo ineebe lek eerogo nengge, Eeke kenok, Ineebe op logowam it peberagangge aago o Ketibon ari nanuk, inomaawi lek aago time puk aret wonogo agaarik o. 46 It Mowap mendek inagugi Kamot ayuk wukwi nogo ineebe lek eerogo piigwi, It inapuri wologwe ti, wogoren mbo piya nogwe, It inapuri komologwe ti kunduk, keele maageren nogwe, Eerugun me, o Mowap ti, abuwa o! 47 Togop aret eerugun kwe, peebi nen o Mowap aa'nduk wonagagi kwak eerogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak me, yokkiragi o. O Mowap aaninggin eeppuurak liiru mbanak kuli ti aret. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society