Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yeremiya 31 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Iterali iniyokan iname woroorak wone

1 Aliku ALA nen ari logonet, “Ti eyom paga it aakumi inanebunu Iterali mendek abok aret inogoba Ala an aret me, it an napuri aret logogun o,” yinuk, yegerak o.

2 “It aakumi Iterali wooluwak paga inookugak ando mbaganit o karume nanuk tat yonggonggologwe wonogwe iigak, Obeelom eerogo piyaagin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

3 O maan aa'nduk Aliku ALA nen nit ninowagam kin ari wa'nuk yo'nirage logonet, “An kinabuwa nen niniki kunik eekkinabeegirak nogo ti, Lek ariyak lek mondok-mondok logorak nogo mendek paga eekkinabeegirak me, Ninom kunik lombok logowok nduk, niniki kunik eekkinakak mban eeke minggirak o.

4 Togop me, kolaga aap kigin waka'lek kwak kit Iterali yi wae. Aa'nduk wonogogutak kwak eerogo pinagage neenok, aa'nduk wonogogutak pogom aret arumunggup o. Ndi, aa'nduk kinalobale eekak waganggo nogogutik, Iniki ale'nggen paga kwirabik-kwirabok yogwe nogo kinom eeko nogogutak kwak ambinom eekwi,

5 O Tamariya puut-puut teberogon paga time aa'nduk anggur awi yako nogogutak kwak, ambinom yakwi, Kit aap yabu eeka nen awi yappunuk, anggen mbanogo kinale'nggen paga nunggwi, Eeko logomunggup o.

6 It aap oonikiya tum waka nen o Eparayim puut-puut teberogon paga time wonogo logonet, Aliku ninogoba Ala o puut Tiyon paga wonage me lagi nawok o, yinuk, Kuum-keek yogo logorak eyom panggoni woraagin o,” yinuk, yo'niragagerak o.

7 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “At Yakup eeppuurak paga it iniki ale'nggen nen ndawi wakwi, Yi aakumi ndi aakumi inenggela'me iya lombok ti, Iterali aret me, inale'nggen nen kuum-keek yogwe, Inoone nggwok paga yogwe, Iterali inendage tiyappugwi, eeko logonet, Kaliku ALA wae. Kapuri Iterali eegu yumbunik nogo inagap ndaru o, yinuk, yo'nogo logowak o.

8 O omarip paga pa'nggwe nen wogoren wage, O nggween irip-irip time nen kuwak eerogo piya wage, Eerigin abet aret mbako logowak o. Kuwak eerogo piinok, inenggela'me nen it inigen mbuk inom, inendop yilugu inom, kumi inabila inom, kumi elege ndaruwok nduk, yagan wakwi inom, It ineebe apit lambunik nggwok aago wogoren iname iniyokan piya woraagin o.

9 At Iterali ogoba ti an aret age, ndi, at Eparayim nogo ti, an naput manggu ndarak aret age, Eerak aret wonage me, Tu paga wage logonet, inale ambik yogwe iinok, an nen iniki eyak wappiige, Yi niyo ndi niyo nage menggim aa'nggi paga time wogoren wage, It iniyogobit mbanirage kero, tu kobappaga wogoren wage, Eerigin o.

10 Togop me, it yi aakumi ndi aakumi Naliku ALA nen wone yorage yi, inaruk konenggwi, It aakumi o nda niyo aa'nggi paga wonogwe ti, apit aret yoranet nogwe, Eeko logorak nogo yi aret. At it Iterali mak eerogo piyareegerak nogo nen aret kuwak eerogo piya wage, Aap ndomba ndegeninaka kwak at apuri inarum wake, Eeke logogin ti aret.

11 Naliku ALA nen it aakumi Yakup mendek nogo inonggo mbanogo piige, It aakumi mondok inomaawi wonogwe ineenggime nen wondet eerogo piige, Eerigin me,

12 Wogo logomenggaarik, puut Tiyon paga ari wa'nuk, inale'nggen nen keekok yogwe, Naliku ALA an nen obeelom eeppiige logonet, Gandum inom, anggur amburu ngget toolak inom, tayitun amburu inom, kambin-ndomba inaagalogwe inom, lembu-tapi inaagalogwe inom, Yi mendek ndi mendek abok aret mondok nggwik togon wogoraminggirak paga Iniki ale'nggen nen i'ndok nggi yogwe wonogwe, Eeko logogun o. Ineebe logorak nogo ti, kom yarak me niyo mbininogo mambi wagaatak me, abe kwit agan lagangge menggi kwak aret logogun me, Le yogo nogogwa kwak ambinom yogo logogun lek o.

13 Ti eeke eyom paga komologwe tawe inale'nggen nen kwirabik-kwirabok yogwe, Wologwe tawe inom, kumi-aap inanggok inom, inale'nggen nen togop aret lubuk agan nogwe, Eeko logogun o. Iniki puru aago logomenggaarak nogo, obaane'me iniki ale'nggen eerogo piige, Inale yogo logomenggaarak nogo, obaane'me iniki eyak wappiige, inale'nggen eerogo piige, Eerigin o.

14 It aap an neebe unde wonogwe iinok, mondok alik negen eerogo piya wogwe paga ndonggorogon nunggwi, Ndi, an napuri nogo obeelom mban eeppiige paga iniki mondok ndonggo ari, Eerugun o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.


Aliku ALA nen Iterali inabuwa mbareegerak wone

15 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O Arama time nen iniki abu puru aago logonet, leenggu maake, Oone nggwok paga ai-ao ari, Eeke konenggaarak nogo ti, Kwe Araken aagalogwe ineebe lek agaarak me, Le mbannaburak mondok neebi o, mbake logonet, Inale ari ti aret,” yegerak o.

16 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Ta'liila eerit nage nagagerak ti, onggo kolaagin me, Leenggu maake logonet, oone ari nogo nggaru ari, Le ari logonet, ale amburu wambit wage nogo mbanogo pege, Eeruwak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak. “At aagalogwe ti, it inanggween lombok paga unde eeppatinuk logowak nduk, Inom wim mbanak inanggween paga nen iniyokan woraagun me,

17 Peebi inagalo obeelom eerogo puurak iniki lunik logorak op aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

18 “At Eparayim nen le ari logonet, an yo'nege konenggirak nogo yi aret. Wam enegen mbolok kenok owaanggo eerogo pogo mengga kwak, niniki koonnaruwak nduk, togop eerogo paneegindak paga niniki koonnagagerak o. Kat nogoba Kaliku Ala aret me, an aa'nduk wonagagi kwak logokit nduk, niyokan wo'neren pani wage logot o.

19 An nomo agan nage nagagirik, An maluk aret eeki, yinuk, niyokan wage, Eekirak kagi o, yinuk, liippake nagagirik, nanobak wakkolage, An wulaga awo tawe logonet, nendage maluk agagerak nogo paga nenggali mbake, Nendage maluk aago kagak nege, Eereegirak o, Yinuk, yo'nereegerak.

20 At Eparayim nogo ti, naput niniki kunik eeke, Napuluk ninikilom mbake, Eeke minggirak nogo lek a? Kulinik aret mberigitak kwe, oba aberak wonage me, Kaakit lak, ao, yinuk, niniki nggilu ari, Abuwa lombok mbake, Eeke minggirak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

21 Aliku ALA nen ari logonet, “Kolaga aap kigin waka'lek kwak Iterali ti, Nage logomenggerik, iyokan wage, Awi kota-kota yime wage, Eerigin me Tu namenggerak nogo woroorak kobak eerukwak liippege, Tu nggwok paga nage logonet, eenu agak eyo kalenogo mippit nage, Eyoongga kalenogo nggelembit nage, Eeke logowak o.

22 Kwe aagaluk wone yogetak liippegeelik at ti, Yagak-ndagak nege kagak, ne mande ari nagin o? Naliku ALA nen o nggween paga yime ngget mendek ambi eerogo pigin nogo ti, Kwe aret kwe, kwe nen aap ndegengge menggi kwak an togop aret eerogo pigin o,” Yinuk, yegerak o.


Ala apuri peebi inale'nggen mban logorak wone

23 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku Iterali inogoba Ala yegerak nogo yi aret. “It an napuri keele maageren piya nogogwam nen iniyokan wogoren piya wage neenok, it aakumi o Yekura wonogwe inom, o Yekura kota-kota menggaarak inom, nen wone aa'nduk yogo nogogwaarak ambinom yogo logorak nogo yi aret. O obeelom eeko menggam yi wae. Puut alik leenak yi wae. Aliku ALA ale'nggen koba pagage logowak o, yinuk, yogo logogun o.

24 O Yekura paga, o Yekura kota-kota paga, aakumi ambik wonogwe me, it yabu eeka inom, inandomba wogoren ambime agak nega inom, o time inom wonogo logogun o.

25 It ineebe ndeyak eerogo piige kenok, inomaawi eerogo piige, iniki lek age kenok, iniki kwippiige, eeke logogin o,” yinuk, yegerak o.

26 Ti ari mbaki, neenik age nagarik, “Nogo aberogon yigirak kagi,” mbakirak.

27 At Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali wonogwe me inom, Yekura wonogwe me inom, inapuri kunduk, inaanggumi kunduk, wigak yogo logowak nduk, eerogo piyoorak eyom panggoni woraagin o.

28 Aa'nduk eyo alom kinggwi kwak eerogo piigwi, o minggwi kwak minogo piigwi, pak langgunogo pugwi kwak eerogo piigwi, ineebe lek eerogo piigwi, maluk eeppiigwi, eeruwak nduk, eekwi iigak, nenegen wogoren nege nagagirak ndak-ndak, yogondak o wukwi kwak eekwi, awi yakwi kwak eekwi, eekwi iigak, nenegen wogoren nege logogin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

29 “Ne ti eyom paga it aakumi nen, Ninogobamini eyo anggen ale mendek nunggwi paga inapuri ineyak ne agan nage menggerak o, yinuk, ambinom yogo logogun lek o.

30 Ata, at eyo anggen ale mendek nengge nogo nen aret eyak ne agan nagin me, it inalitak lombok inomaluk eekwi onggo aret kambugun,” yegerak o.

31 Aliku ALA nen ari logonet, “It Iterali paga wiganak inom, it Yekura paga wiganak inom, Ninom wone ngget koonogo puurak eyom panggoni woraagin o.

32 It inombomini o Metit nen pigiren wundi wage logonet, an inogonggelo kwak aret kwe, Ninom wone koonogo pereegirak nogo ti, eeka'lek taganogo pereegwaarak me, Wone ti mendek an ambinom ninom koonogo pigin lek o. Ata, wone alik ngget mendek ninom koonogo pigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak.

33 “Ti eyom abu aret age kenok, it Iterali paga wiganak wone ngget mendek ninom koonogo puurak nogo yi aret. Eeko logorak yoragagirak nogo inikime nabenogo piige, Inikime liiru negen mbanogo piige, Eerigin me, An nen it inogoba age, ndi, it nen an napuri ogwe, Eerugun o.

34 It inendage abu tiyanak inom, inendage abu teberak inom, abok aret neebe ineenu arugun me, Aap ambi at imbirak menggerak nen, Aliku ALA ndogop o, yinuk, mamunege, Aap ambi oreeluk yoge logonet, Aliku ALA eebe keenu aru o, yinuk, yoge, Eerugun lek aret o. It inobaabut maluk lombok logonet eekwi nogo, an nen lek eerogo pege, Ndi, inomaluk eekwi nogo an nen aberak logogin lek nami eerogo pege, Eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak.

35 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “O liingge eya eeke logot o,” yinuk, oonegen yoge, “Oonikiya eya eeko logonip o,” yinuk, tut laaluguragan imbirak wone lengganogo yorage, Niyo nggwok yenggenak laut kilaarak-mogonik eeke logonet, oonebu ari logowak nduk, eerogo pege, Eeke menggerak endage Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen ari logonet,

36 “Togop eeko logonip o, yinuk, wone lengganogo yoragagirak ti, Porogo aret wonage me lek arigin lek ti ndak-ndak, It aakumi Iterali paga wiganak ti, inarum wonage me, inendage Iterali ti, lek arigin mondok lek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

37 Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “Mbogut wakkagak eekwi, nggween alom ogu time yarak kwaakkogwe, eeriyak meek menggi kwak, It Iterali paga wiganak nen maluk eeko nogogwaarak kwe kagak an nen mbo piyaagin meek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

38 Aliku ALA nen ari logonet, “An nake o kota Yerutalem yi, obaane'me wurugun me, ti wuko logonet, o nggorek wurik endage Kananen nen nok, Tu Unggwogo Menggam Unggu'me time kuli wuriyak eyom panggoni woraagin o.

39 O nggween ti, keele wakkogo logonet nok-nok, puut Nggarep kuli nen ena nomonogo o Nggowa kuli pi nagun o.

40 Inowak nggininik kunduk, nake kani kunik wun kunduk, mbo pi nogo menggam o kobappaga time abok aret inom, ndi, oonegen lagi wage menggim pa'nggwe niyo Kiriron aa'nggi paga yabu ye'mban-mban eerit wambi nogo menggam nen nok, Tu Unggwogo Menggam Kuda Mbanak yogwe unggu'me abok aret inom, ti, Naliku ALA nake alik leenak aret logogin o. Ndi, o kota ti, langgunogo pugwi, yigirogo pugwi, eeka'lek mondok-mondok aret logogin o,” yinuk, yegerak o.

Lean sinn:



Sanasan