Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yeremiya 23 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Agarip kwak Ndawut paga iniki abe koonak nda'narigin wone

1 At Aliku ALA nen ari logonet, “It aap ndegeninaka nen nandomba nanggween paga inagari'ngga mbanogo nenet nugwi me, tak-mak eerogo piigwi, lek eerogo piigwi, eekwi nogo inabuwa o,” yinuk, yegerak o.

2 Iterali inogoba Aliku ALA nen it aap at apuri ndegeninaka yoroorak mbakerak nogo yi aret. Aliku ALA nen ari logonet, “It an nandomba liirogon ndegeninaka'lek wumbiigwi, mak eerogo piigwi, eekaarak me, maluk eekaarak onggo aaninggin inoba kwippiyaagin o,” yinuk, yegerak me, yokkiragi o.

3 Aliku ALA nen ari logonet, “Nandomba yi awi ndi awi wumbiyareegirak eegu yumbunik nogo an lombok nen kuwak eerogo inagari'ngga mbanogo nenet nogo nogogwam piya woraminggirak time wonogo logonet, inaagalogwe ambik aret ndaganakwi, ineebe apit aret wigannogwe, eeko logogun o.

4 Nandomba obeelom ndegeninako logowak nduk, aap ndegeninaka alik ambi mippiyaminggirak abe ndegeninakwi paga inagabiti mbakwi, inogut nggigik ari, ambit-ambi kobak age, eerugun lek,” yegerak o.

5 Aliku ALA nen ari logonet, “Agarip kwak Ndawut paga iniki abe koonak nda'naruwak nduk, kin eeppuurak eyom panggoni wage agaarik o. Wage logomenggerik, at endagembogut a'nuk, iniki warak logonet, wone lengganogo yorage, O yime obeelom mban eeppiinet nage, A'me nggelok liirogon mban eeppiige, Eeke logogin o.

6 Endagembogut logonet, wone lengganogo yorage ti eyom paga it aakumi Yekura mendek inagap ndarogo piige, It Iterali mendek iniki ugun tayenak logowak nduk, eerogo piige, Eerigin me, At endage ti, Ninogoba A'me Nggelok Eeppinanega Aliku ALA aret o, yinuk, yogo logogun,” yegerak o.

7 At Aliku ALA nen ari logonet, “An togop aret eerigin me, it aakumi nen, Iterali o Metit nen wogoren wundi wagagerak mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yogo o, yinuk, ambinom yogo logogun lek o.

8 Ata, It Iterali paga wiganak o omarip paga pa'nggwe nen, yi o ndi o mappiyareegim nogome nen, wogoren wagagerak mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yogo o, yinuk, yogo logorak eyom panggoni woraagin me, ari wage kenok, it inanggween paga ye mbambatinuk, wonogo logogun,” yegerak o.


“Ala nen yegerak o,” yinuk, yoraga nen pilit yorogwe iinok, yereegerak wone

9 “Ala nen yegerak o,” yinuk, yoraga nen yorogwe iinok, Niniki abu wakkolage, naganak mondok wake, eeke agaarik o. Aliku ALA eeke menggerak paga, at oone pilit ariilik abet mban ari menggerak paga, An niyo kumili aganaka nenok kwak ee'nake, Anggur amburu nenok iniki lek age menggi kwak ee'nake, Eeke agaarik o.

10 It aap inakuwi mbo piinok, kumi ugun eeginabit nugu mengga kwak, O yime it aakumi Ala mbo punuk nugwi nogo mban ndak warak wonogwe paga nggween pulunik aret me, mbuk age, Ndomba inagari'ngga nenet nugu menggam teebat age, Eerak aret agaarik o. It aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo nen aret maluk eeriyak mban mugurok nogwe, Eeko logorak mippiyareegwaarak nogo kagak ndak-ndak eekwi lek, alik eerit nugwi, Eeko agaarik.

11 “It aap an noone yoraga inom, neebe unde inom, An noone liippega'lek ugun eerit nugu logonet, nawi wurik me kunduk maluk eerit nugwi iigirak o,” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

12 “Togop me, o apit paga nogo logonet tu eraabin ambik me, perak togon yigeebu wanggo mengga kwak, It eerit nugwi ti paga iniyogobit lik togon yigeebu wanggo logowak nduk, eerogo piige, Ndi, aaninggin inoba piyoorak eyom panggoni wage ti paga aaninggin abu alik negen aret inoba piige, eerigin o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o.

13 “An nen yorage neegak yoraga Tamariya mendek eeriyak lek mendek kagak eekwi iyareegirak nogo ti, Kugi Mba'an nen yorage kagak yorogo nogogwaarak paga an napuri Iterali nogo tu abe kagak alik paga nomoniren nogwe iyareegirak o.

14 Ndi, it an yorage neegak yoraga Yerutalem mendek inamineeri ne agan noorak mendek eerit nugwi iyareegerak ti, Aap akwe mbo punuk, ugun eerit nege menggi kwak, Ninogoba Ala o, yogwe kwe, inobaabut alik eerit nugwi, It aap maluk eeko menggaarak nogo inomaluk mbo punuk, obeelom eekwi iyo, iniki omaawi eerogo piinet nugwi, Eekwi iyareegirak mban me, It togop eerit nugwi nogo ti, o Torom kwak wonogwe, It o Yerutalem wonogwe nogo it o Nggomora mendek kwak wonogwe, Eerak aret agaarik,” yegerak o.

15 Togop me, at Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yorage kagak yoraga eeriyak yegerak yi aret. “It an noone yoraga negen eekko'nok it Yerutalem mendek yorogwe paga noone liippunuk, Eeriyak ineebi mbaka nogo mendek o yime abok aret wigak yegerak me, It aap ti, inambi ale mendek nawak nduk, wogorage, Niyo kambuurak mendek inom nenggelak-kenggelak eeppunuk nawak nduk, wogorage, Eerigin,” yegerak o.

16 At Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA nen yegerak nogo yi aret. “An yorage neegak yoraga negen nogo nen ambi eeppiyoorak lek mendek iniki lunik logowak nduk, yorogwe, Naliku ALA nen yoraga'lek neegak inalik iniki koombunuk, Nabinggaanggo ndogop kagarak o, yinuk, yorogwe,

17 It aakumi an noone koneniyak ineebi mbaka nogo yorogo logonet, Aliku ALA nen, Kineebe op aret logomunggup, yegerak o, yinuk, yorogwe, Ndi, it aap inogogumbuk nen koonggwi mugurok nogwe nogo yorogo logonet, Aaninggin mendek kit kinoba ari woraagin lek o, yinuk, yorogwe, Eeko menggaarak me, It yorogwe ti, inoone inaruk konenugwaarik o.

18 Naliku ALA nen eeke nogo neegwi, noone ari nogo inaruk liirogon konenggwi, Eeruwak nduk, It aap ti mendek ambi ta nen nit wone eeriyak koonggwi me time ninom wonagagerak? An wone ari nogo ta nen liippege, aruk konengge, eereegerak?

19 O wiya anini ambik nombok-kombok eerit wage menggi kwak, Naliku ALA nanini togop aret kilak togon it aap maluk eeka inoba kwippiige neyaagun o.

20 Naliku ALA nen eeriyak ninikime koonogo pereegirak nogo awo ndak-ndak eeppiiga'lek neegak, Nanini ti, tayok yigin lek eeppiinet nage logogin aret me, Ti eerigin nogo ti, peebi abu kin aret kaagun o.

21 An nen yorage neegak yoraga negen ti, an nen nappiyoolik kwe, it inoone mban agan nugwi, Ndi, an nen yoraga'lek neegak kwe, Ala nen yegerak me, yokkirogo o, yinuk, yoranet nugwi, Eeko agaarik o.

22 Nit eeriyak koonggwi me, it ninom logonetak en, an ari minggirak nogo aret napuri yoranet nugwi, Ndi, an napuri inobaabut nggolawe logonet eekwi inom, maluk eerit nugwi inom, mbo punuk, iniyokan nowagam woraawak nduk, yoranet nugwi, Eeko logonetak o,” yinuk, yegerak.

23 “An yi o ndi o wonageelik ambit me mban wonage minggirak mbakop?

24 Aap ambi nenegen kage neyo, o ambime kumaa'nari ungguurak mbakop? Meek aret o,” yinuk, Aliku ALA nen yegerak o. Aliku ALA nen ari logonet, “An mbogut paga nggween paga neebe mondok ndak warak minggirak nogo lek a?” yinuk, yegerak o.

25 “It aap piliret, Ala nen yegerak me, yagi o, yinuk, wone agan nugu logonet, Nabi kagarak o. Nabinggaanggo kagarak o, yogwe nogo naruk konengge minggirak.

26 It aret inambokan laganggologo logonet, inalik iniki koombunuk, agan nugwi ti, pilit wone inikime koombunuk yokkirogwe iigak, ne mande ari nagin o?

27 It aap ti, inogobamini nen kugi Mba'an mugurok nogo logonet, nendage mari eerogo pereegwa kwak, Nabi ndogop kagarak o, yinuk, it mban-mban mbininggwi paga an napuri ti, nendage kobak eerogo puwak, mbako menggaarak.

28 Aap inabi kagaatak yoraga nogo nen kagaatak inobaalombok mbininogo yorogo logowak o. Ndi, it aap an yorage neegak yoraga nogo nen perak, an noone yugu ti mban liirogon mbininogo yorogo logowak o. Gandum anggen mbanak inom, gandum owak mbanak inom, ti imbirak ndak-ndak wonage mbakop?

29 An noone ari minggirak ti, kani kunik negen wonage, ndi, yugum yigirik-noonom eerogo pega ndo kwak wonage, eerak menggerak nogo lek a?” yinuk, Aliku ALA nen aret yegerak o.

30 Aliku ALA nen ambinom ari logonet, “Togop me, an yoroolik neegak, it inoreewi yogwe iinok kambok agan nogo logonet, Ala yegerak me yagi o, yinuk, yogwe ti, an mondok neebi inombake minggirak,” yegerak o.

31 Aliku ALA nen ari logonet, “It yuurak mbakwi mban agan nugu logonet kwe, Aliku ALA nen, Ndogop yegerak o, yinuk, yoranet nugwi ti, abet aret an neebi lombok mbake minggirak,” yegerak o.

32 Aliku ALA nen ari logonet, “It aap, Nabi ndogop kagarak o, yinuk, pilit agan nugwi ti kunduk, neebi mbake minggirak. Wone yoraawak nduk, an nen lengganogo yorage, an nen nappiige, eerulik kwe, wone yuurak lek mendek kagak inoone ugun-ugun pilit agan nogo logonet, Nabi ndogop kagarak o, yinuk, yoranet nugwi paga it an napuri nomoniren nogo menggaarak me, it aap ti, aakumi yi, obeelom ambi eeppiyoorak lek kagak we aanom warogo agan nugu menggaarak,” yegerak o.


Ala iniki aaninggin logonet, yoragagerak wone

33 Aliku ALA nen ari logonet, “It aakumi yi nen a, Ala yegerak me yagi o, yaga nen a, it an neebe unde nen a, kat yokkogo logonet, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yokkegerak nogo ngge o? Yokkugwi iinok, kat nen it yorage logonet, Naliku ALA an niniki aaninggin wonage nogo ti, it paga aret me, mbo piyaagin, yegerak, yoraamunggun o.

34 It aap, Ala yegerak me yagi o, yinuk, yaga nen a, it an neebe unde nen a, aakumi ugun ambi nen a, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak kenok yagi o, yinuk, yogwe iinok, at aap ti inom, aaganapuri inom, aaninggin lombok inoba kwippiyaagin o.

35 It inoreewi a, inowe-inawot a, inom at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, Aliku ALA nen wone onggo ngge ari kogotak? Aliku ALA nen wone nonggop ari kogotak? yinuk, yogo logorak op aret kwe,

36 at Mondok Eenik Omaawi Lombok Menggerak Aliku ninogoba Ala nen yegerak o, yinuk, agan nogo logonet, abut laganogo yorogwe, ndi, aap inalitak lombok iniki aaninggin logonet, yorogo mengga kwak alik-alik agan nugwi, eeko logokwak, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak me, yagi o, yinuk, yorogo logorak ti, mondok mage o.

37 It aap, Ala yegerak me, yagi o, yinuk yaga nogo kat nen yorage logorak nogo yi aret. Wone yokkugwi iinok, kat nen it yorage logonet, Aliku ALA nen wone onggo ngge yokkirage kogotak? Aliku ALA nen wone nonggop ari kogotak? ti mban yorage logomunggun o.

38 Ndi, Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak me yagi o, yinuk, togop yemenggaarak kwe, Naliku ALA nen yagarak yoroorak nogo yi aret. Aliku ALA iniki aaninggin logonet, yegerak me, yagi o, yinuk, yuurak mage o, yoramenggendak kagak, inoone, Aliku ALA iniki aaninggin logonet yegerak me, yagi o, yinuk, yogwe iinok,

39 an abet aret piginake logominggirik, it inom, inogobamini inom, o kota yi wogoragagirak nogo mbo pege logonet, ineebe inom an wonage me nen mbo wumbiyaagin me,

40 inendage maluk age, inenggali mbakak nugwi, eeko logowak nduk, eerogo piyaminggirak nogo lek arigin lek mondok itok aret logogin o,” yinuk, yo'negerak me, yokkiragi o.

Lean sinn:



Sanasan