Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yaya 8 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Kwe mbabi eereegerak wone

1 Iname lombok nogwe iigak, at Yetut puut Tayitun paga lagi nagagerak.

2 Ti'nuk, ko'lu kuubondendok iyok paga wambi wage nagagerik, Ala awi wurik me unggwi wage nagagerik, wonage me, aakumi apit at owagam wogo mbareegwa, kwi'na'nuk, wone mamunirage nagagerak.

3 Mamunirage wonage me, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, it Pariti mendek inom, nen kwe ambi mbabi eeke me kwaakkogogwaarak nogo, wonok Yetut owagam wogo nogogwaarik, kwe nogo oolo punuk,

4 Yetut yogo logonet, “Ngguru wae! Kwe yi, mbabi eeke me kwaakkogoorak o.

5 Ala wone yugu Muta liiru mbaneegerak paga nen yo'nirage logonet, Kwe yogop eeke kenok ti, yugum paga mondok toguurit wariyak o, yo'niragagerak kwe, kat perak, nonggop yo'niraamunggun o?” yinuk, yoreegwaarak. (

6 Wone ti yoreegwaarak nogo ti, Yetut wone ambi yemenggerak paga yilumbunuk enggali wappuwok nduk, yoreegwaarak.) Yogo mbareegwa, at Yetut wone onggo yoraga'lek we ena wu'nage logonet, eenggi paga nen nggween paga liiru mbaneegerak.

7 Liiru mbangge me, it nen, “Yu ubi!” nabenak mban yogo mbareegwa, at mi'na'nuk, it yorage logonet, “Aap kinenggela'me yime ambi maluk eekeelik kenok, at aa'nduk yugum paga kwe yi wariyok o.”

8 Yorage nagagerik, kwi'na'nuk, ena wu'nage logonet, eenggi paga ambinom nggween paga liiru mbaneegerak.

9 Wone yoragagerak nogo konenggo nogogwaarik, inoweewi inaa'nduk nggigik-mbonok nogwe, inawuri peebi togop aret nogwe, eeko mbareegwa,

10 at Yetut nogo uut pila ari nagagerik, kwe nogo alik mban taati mi'ndak Yetut imbirak wonage, kage nagagerik, yoge logonet, “Kwe yi wae! Aakumi nogo ngge o? It ambi nen, Kat maluk eekendak o, yinuk, inoone maluk ambi koba pagagaarak ilik lek a?”

11 Yoge mbareegi, kwe nen, “Abu lek o, nogoba.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An kunduk, kat maluk eekendak o, yinuk, noone ambi koba pagagin lek me, kame nak o. Yogondak yi kuli paga nen maluk eeke menggendak nogo ambinom eeke logogun o,” yinuk, yoreegerak.


Aakumi inikime eya eeginake menggerak wone

12 Yorage nagagerik, ti'nuk, at Yetut nen aakumi ambinom yorage logonet, “Aakumi o nggween paga menggaarak eya eeginake minggirak an aret o. Kit an ninom nogwe kiinok, ineenik eeginake minggirak eya an nogo nen kiniki eya eekkinabigin me, o apit paga nogo logomunggup lek o.”

13 Yorage mbareegi, it Pariti mendek nen, “Wulaga! Kat nen mban kabok paganggo'net nage me, koone ti pilit aret ari keego o.”

14 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An nen aret nabok paganggo'net nage kwe, an ngga nen wagagirak, ndi, nggeeme nagin nogo an neenu aret me, noone yokkirage ti, abet aret o. An ngga nen wagagirak, ndi, nggeeme nagin nogo, kit kineenggo'lek aret o.

15 Aakumi eeko mengga kwak, kit nen, Maluk eekendak o, yinuk, yo'nugwi kwe, an nen, Kit maluk eekotak o, yinuk, ambi yokkiraga'lek aret agarik o.

16 An nen, Kit maluk eekotak o, yinuk, yokkiranetak en, nalik eeke lek at nappani wagagerak nimbirak eeko monggoorak me, eeke logonet, kit abet aret eekwi kiinok, Maluk eekotak, yokkiranetak o.

17 Aap ineebe mbere nen ineenu logonet, paganogo yogwe iinok ti, inoone abet aret o, yinuk, Ala nen yereegerak liiru mbaneegerak wonage me,

18 nit nineebe mbere nen an eeke minggirak nabok paganogo yokkirogwe nogo, ambi an nen aret yokkirage, ndi, ambi, at nappani wagagerak nogoba nogo nen aret yokkirage, eeko monggoorak.”

19 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kogoba eebe ngge o?” Yogo mbareegwa, at nen, “An inom, an nogoba inom, kit kineenggo'lek aret ogotik o. An neebe kit kineenu a'netak nen, an nogoba kunduk kineenu a'netak o,” yinuk, yoragagerak.

20 Ti yoragagerak nogo ti, Ala awi wurik me wu pogo menggam koorok time logonet, mamunirage nagagerak kwe, at wariyak eyom awo panggoni waga'lek me, Yetut pigagangga'lek aret wonogogwaarak.


“An nawam kit noorak meek,” yoragagerak wone

21 At Yetut nen it aakumi ambinom yorage logonet, “An nagin aret o. Ndi, kit nen an kwaa'nabit namonggotak kwe, an nawam time kit noorak meek me, maluk kinikime logonet aret kambumunggup o.”

22 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen, “An nawam time kit noorak meek o, yegerak ti, at nen aret wakkoloorak nduk ari ilik?”

23 Yogo mbareegwa, it yorage logonet, “Kit yime mendek, ndi, an perak, agi mendek aret o. Kit aap nggween paga mendek kwe, an perak, nggween paga mendek lek o.

24 Kit maluk kinikime wonage kagak aret kambumunggup o, yokkiragarak nogo ti, at eebe ti, an aret abet nombaka'lek kiinok, maluk kinikime wonage kagak, aret kambumunggup o.”

25 Yorage mbareegi, it nen, “Kat ta o?” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An aap ndogop o, yokkirage minggirak nogo ti, an aret o.

26 Kit eerit nogwe nogo paga maluk kinoba pinagage logonet, yi wone ndi wone ambik yokkiroorak nduk agarik o. At nappani wagagerak nogo abet aret ari menggerak me, an at oone konembunuk mban kit nggween paga monggotak nogo yokkirage minggirak o,” yinuk, yoragagerak.

27 Wone yoragagerak nogo ti, “At ogoba abok yo'nirage kogo o,” yinuk, liippega'lek aret wonogogwaarak.

28 Liippega'lek wonogwe me at Yetut nen, “An aap aret nda'nagagirak mippanugwi kiinok, at eebe nogo an aret kineenu ogwe, ndi, an mbake paga eekeelik nogoba nen mamunnake nogo mban yokkirage minggirak kit kineenu ogwe, eerumunggup o.

29 At nappani wagagerak nogo nimbirak aret wonage o. At inikilom mbake nogo mban eeke minggirak me, nalik logokit nduk, at nen mbo panegeelik o,” yinuk, yoragagerak.

30 Wone togop yorage kagak, aakumi ambik iniki Yetut oba panggombunuk, at abet mbareegwaarak.


“Ala nen wondet eerogo pinagagin,” yoragagerak wone

31 At Yetut nen it aap Yakuri mendek iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak nogo yorage logonet, “Kit nen an noone kinikime porogo logonet, mondok mugurok nogwe kiinok, an noone waganggwi mendek abet aret logomunggup o.

32 Ndi, Ala ndogop menggerak wone nogo kineenu arumunggup o. Kineenu arumonggotak paga wondet eerogo pinagagin o.”

33 Yorage mbareegi, it nogo nen at yogo logonet, “A puk! Nit Abarakam ombowologwe niigak, aap ambi abu'me pinanugo logolik me, kat nen, Wondet eerogo pinagagin o, yagandak ti, nonggop togon yo'nirage agandik o?”

34 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Ayeloman ambi ogoba abu'me logonet, aruk konok mban eeke menggi kwak, kit maluk eeriyak mban eekkinake kenok, maluk ti, ayeloman aret logomunggup o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.

35 Aap ambi ayeloman nogo ogoba imbirak mondok-mondok wonageelik o. At lombok aput kenok perak, ogoba imbirak mondok-mondok menggerak.

36 Togop me, Ala aput an lombok nen wondet agago pinagage neenok, kit mondok abet aret wondet aago aret logomunggup o.

37 Kit Abarakam ombowologwe, an neenu aret kwe, an noone kinikime wagangga'lek me, an mondok nooriyak nduk eekwi kiigi o.

38 An nogoba nimbirak logonet, nenegen kagagirak nogo yokkirage minggi kwak, kit togop aret kinogoba nen yokkiragagerak koneneegutak nogo eeko monggotak kiigi o, yinuk, yokkiragi o.”

39 Yorage mbareegi, it nen, “Nit ninombo ti, Abarakam aret me tit ari!” Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Kit Abarakam ombowologwe abet aret logonetak en, at eeke nagagerak nogo kit ndak-ndak aret eeko logonetak.

40 Ala nen, An ndogop minggirak o, yo'nereegerak nogo mban yokkirage minggirak kwe, kit an mondok nooriyak nduk eeko ogotik. At Abarakam togop abu eeke logolik kwe,

41 kit perak, kinogoba lombok nen eeke menggerak nogo ndak-ndak aret eekwi kiigi o.” Yorage mbareegi, it nen, “A puk! Nit terak ndarak lek o. Ninogoba ambit Ala lombok aret o.”

42 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit kinogoba Ala abet aret logonetak en, an Ala wonage me nen wage nagagirik, yime wonage me, ninom kiniki kunik aret logonetak o. An niniki mba'nuk nen woroolik o. Ata, at nen aret nappani wagagerak kwe,

43 an nen yokkirage nogo ti, nonggop nduk liippega'lek aret ogotik? Kit an noone woorak abu meek me, liippega'lek aret ogotik o.

44 Kit yi, kinogoba Ibilit aret me, at eeriyak mbake menggerak nogo mban, Eeruwok, mbako monggotak. At o aa'nduk nen nok, yogondak kuli aakumi inooka aret menggerak o. Ala ndogop menggerak wone nogo at inikime wonage lek me, Ala ari menggerak nogo at mondok eeka'lek aret agaarik o. At pilit pugungge menggerak itok aret me, pilit pugungga iyagalo at aret logonet, at iniki nen wone ugun-ugun koombunuk, pilit-pilit pugunit nege menggerak.

45 Ala ndogop menggerak wone yokkirage minggirak ti paga kit abet nombaka'lek ogotik o.

46 Kit yi ambi nen an maluk eeke neegotak kero, yo'ninip o. An nen, Ala ndogop menggerak, wone yokkirage neegak, kit nonggop nduk, an abet nombaka'lek aret ogotik?

47 It Ala apuri ti, Ala ari menggerak nogo inaruk konenggo menggaarak o. Kit Ala apuri lek me, an noone ari nogo kit konenggulik aret monggotak o,” yinuk, yoragagerak.


Abarakam lek kagak Yetut aa'nduk wonagagerak wone

48 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen, “Kat aap Tamariya mendek kugi kinikime lik yegerak, yokkogoorak nogo ti, abet aret nogo lek a?”

49 Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Lek o. An kugi ninikime wonage lek aret o. An nogoba tiyappege minggirak kwe, kit nen an tebembanugwi kiinok, yokkiragi o.

50 Kit nen an tiyappanubagip nduk eekeelik o. At ambi perak, an tiyappanege me, at nen nowak loonogo nawone amburu mbanigin o.

51 Aap ambit ambi an noone liippunuk, mugurok nage kenok, at kambigin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

52 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen at Yetut yogo logonet, “Wone yagandak ti paga kugi kinikime liinik abet aret keego o. At Abarakam inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, kambeegwaarak kagak, kat nen, Aap ambit ambi an noone liippunuk, mugurok nage kenok, kambigin mondok lek o, yagandak ti,

53 nit ninogoba Abarakam kambeegerak nogo at mbuuluk. Ndi, kat nggwok me nduk yagan ya? It aap Ala nen yorage kagak yo'niraga nogo kunduk, kambeegwaarak kwe, kat ta ndak-ndak, Eekkola, nduk ari agandik?”

54 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An tiyappake neenok ti, we aanom warogo aret tiyappatit nege o. Kit nen, Ninogoba Ala o, yogo monggotak nogo ti, an nogoba aret me, at nen mban tiyappanege menggerak o.

55 Kit at eebe kineenggo'lek kwe, an perak, at eebe neenu aret o. At eebe an neenggo'lek yenetak en, kit pilit pugunggo monggop kwak, an togop aret pilit puguninetak o. At eebe neenu me, at oone an eeke minggirak aret o.

56 At kinombo Abarakam nogo nen an eeri woroorak nogo neyoorak ale'nggen ambik mbareegerak me, peebi neege nagagerik, iniki ale'nggen aret mbareegerak.”

57 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen at yogo logonet, “A puk! Kat ndarak keegak tahun 50 eeka'lek kwe, at Abarakam kenegen kagagindak me yagan ya?”

58 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Abarakam nda'naga'lek kagak, an wonage aret minggirak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

59 Yoragagerak ti paga it yugum waganogo Yetut waruwok nduk eereegwaarak mendek at Yetut nogo, Ala awi wurik me nen wundi nanuk eenggi-iyok lek aret lek agagerak.

Lean sinn:



Sanasan