Yaya 7 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakYetut awuri nen kin wokkogogwaarak wone 1 Ti yorage nagagerik, it Yakuri mendek nen Yetut mondok wariyak eeko mbareegwa, “O Yureya yime eerit nege logorak neebi o,” yinuk, o Nggalileya time eerit nege logokit nduk, nagagerak. 2 Nagagerak wonage me, it Yakuri inawooliya wurit wogogwaarak aberogo laago lariyak eyom panggoni wage mbareegi, 3-4 Yetut awuri nen at yogo logonet, “Aap ambi at eebe ineenu aruwak nduk, eeke nogo ti, kote eekeelik me, kat eeke menggendak nogo it kat koone waganggwi nen eeke inigen keyaawak nduk, o yi teppunuk, o Yureya eeri nak o. Kat eeke menggendak nogo eeke keenok, it aakumi abok aret inigen keyaawak nduk nggwok paga eerit nege logot o,” yinuk, yoreegwaarak. 5 Ti yoreegwaarak nogo ti, at awuri nogo kunduk iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbaka'lek me yoreegwaarak. 6 Yogo mbareegwa, Yetut nen, it yorage logonet, “Kit eeriyak ti, yiyom-ndiyom ugun eeriyak op mban aret kwe, an eeriyak eyom koonak nogo perak, awo panggoni waga'lek o. 7 It aakumi nen kit ineebi kinombariyak meek kwe, an perak, it aakumi eeko menggaarak ti, Maluk aret o, yinuk, paganogo yorage minggirak me, ineebi lombok nombako agaarik o. 8 An eeriyak eyom koonak nogo ti, awo panggoni waga'lek me, laago lakome time nagin lek o. Kit kinalik mban nanip o,” yinuk, yoragagerak. 9 Ti yorage nagagerik, at o Nggalileya time aret puk agagerak. Ooliya wureegwaarak aberogo lakome nagagerak wone 10 Puk agagerak kwe, ti'nuk, at awuri nogo laago lakome wogo mbareegwa, at kunduk, tu nggwok paga woroolik kumaat-kumaat aret wagagerak. 11 Wagagerak wonage me, it Yakuri mendek nen laago lakome Yetut wonage kero inigen luk eeko logonet, “At eebe yime wonage ilik, lek a?” yinuk, kwaako nogogwaarak. 12 It aakumi ambik lakome wogogwaarak nogo nen yagap wone paga Yetut abok ambik mbanggo logonet, ando nen, “At aap obeelom aret o,” yogwe, ndi, ando nen, “Lek o. At nen aakumi nomoninake menggerak aret o,” yogwe, eeko nogogwaarak kwe, 13 it aakumi nogo aap Yakuri ineebe paga inagabiti nen Yetut abok mbaniyak kenok, tena'me mbanggo logolik. Ata, yagap wone paga mban abok mbanggo nogogwaarak. 14 Laago ne oolo lakwi paga Yetut nogo Ala awi wurik me unggwi nage nagagerik, wone mamuniragagerak. 15 Mamunirage kagak, it aap Yakuri nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Aap yi, tekola eerulik kwe, yi wone ndi wone alom nonggop togon eenu age nagaarik, ari mbakop?” 16 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An wone mamunggirage minggirak nogo ti, an mbake paga mamunggirageelik o. Ata, at nappani wagagerak nogo nen yo'nege kagak, mamunggirage minggirak o. 17 Ala nen eeriyak mbake nogo, Eeruwok, mbakwi kiinok, an wone mamunggirage nogo ti, Ala nen yo'nege kagak, mamunggirage a, an mbake paga mamunggirage a, nogo ti, kineenu arumunggup o. 18 Aap ambit ambi at mbake paga wone yorage nogo ti, at endage nggwok aruwak nduk ari menggerak kwe, at nappi wagagerak endage nggwok aruwak nduk, wone yorage nogo ti, at pilit pugunit negeelik abet liirogon mban ari menggerak me, maluk inikime wonage abu lek aret o. 19 Ala wone yugu nogo at Muta nen liiru mbanggiragagerak nogo lek a? Mbanggiragagerak aret kwe, wone eebe nogo kit abok aret eeka'lek logonet, nonggop nduk an nooriyak nduk eeko ogotik?” 20 Yorage mbareegi, it aakumi nogo nen, “Lek o. Kat kugi kinikime lik yegerak ya? Ta nen kooriyak eeke kenok, ari agandik?” 21 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “An we ne ambiriluk kit Yakuri tamban eekwi paga aap obeelom eeke neego nogotik, kit abok aret, Nit tamban eekwi paga eeriyak mage kagak at eeke yi, wologwe, yinuk, pi wako ogotik. 22 Muta nen yokkiroolik kinombomini nen aret yokkirogogwaarak kagak, Muta nen, Yogop yo'niragagerak o, yinuk, kit ugun tamban eekwi paga wologwe inagabolo mbaninako monggotak. 23 Kit togon, Muta wone yo'niragagerak lalennage kero, mba'nuk, kit tamban eekwi paga wologwe inagabolo mbaninako monggotak kwe, an nen kit tamban eekwi paga aap ambi eebe obeelom eekirak kagak nonggop nduk an mbe'nogo ogotik? 24 Alom liippega'lek kagak, etenggen paga mban liippunuk, maluk inoba piyoorak mage o. Ata, alom liippunuk, eekaarak onggo ndak-ndak aret inoba piyoorak op o,” yinuk, yoragagerak. “Yi Mesias ilik, aap alik a?” yereegwaarak wone 25 Ti yorage mbareegi, it aap Yerutalem mendek ando nen, “At mondok wariyak nduk eekwi nogo, yi aret nogo lek a? 26 At wone nggwok paga mamunirage kwe, Mage, yogwi lek yi kaanip o. It aap ninoweewi nogo nen, Mage, yogwi lek yi, Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo, Yi abet aret, mba'nuk puk wonogwe kwa? 27 At Keritut wage kenok, nggeeme nen woraagin nogo nit abok nineenggo'lek kwe, aap yi nogo perak, nggeeme nen wagagerak ti, nineenu aret o,” yinuk, yogogwaarak. 28 Yogo mbareegwa, at Yetut Ala awi wurik me nogome nen oone nggwok paga yorage logonet, “An neebe inom, ndi, an ngga nen wagagirak nogo inom, kit abu kineenu aret o. An niniki mba'nuk woroolik o. Ata, at abet aret menggerak nogo nen an nappani wagagerak. Ndi, at kineenggo'lek aret kwe, 29 an nogo, at nappani wagagerak wonage me nen wagagirak me, an perak, at eebe an neenu aret o.” 30 Yoragagerak ti paga at pigaawok nduk, eereegwaarak kwe, at wariyak eyom koonak nogo awo panggoni waga'lek me, ineenggi abu pigoolik o. 31 Ti eereegwaarak kwe, kagak, it aakumi ambik iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak. Abet omba'nuk, yogo logonet, “Aap yi, nineenu ariyak ninagabiti warak mendek eerit nege kogoorak nogo mbuuluk negen eerit nege, ndi, Ala nen leenogo mippereegerak nogo peebi wage logomenggerik, at nggwok eerit nege, eeke kaagun mbakop? Meek o,” yinuk, yereegwaarak. Yetut keele maariyak nappiyareegwaarak wone 32 Aakumi kuwak aago nen yagap wone paga Yetut abok mbanggwi it Pariti mendek konenggo nogogwaarik, it inom, it aap Ala unde inoweewi inom, nen Yetut pigaawok nduk, inawuri Ala awi wurik arum waka nogo nappiyareegwaarak. 33 Nappiyareegwaarak Yetut ka nogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “An ne ambiriluk ninom logogin o. Ninom logominggirik, at nappani wagagerak nogo ka nagin o. 34 Ka naminggirak neegak, kit nen an kwaa'nabit namonggotak kwe, an nawam time kit noorak meek me, kwaa'neyaamunggup abu lek o.” 35 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek inom wone mbanggo logonet, “At nggeeme namenggerak me, nit kwaakkoorak meek me yigi mbakop? It Yakuri mendek aap Yunani inenggela'me mak aago wonogwe nogo iya nage logomenggerik, inom logonet, it aap Yunani mendek mamunirage logokit mba'nuk, yigi mbakop? 36 Kit an kwaa'nabit namonggotak kwe, an nawam time kit noorak meek me, kwaa'neyaamunggup abu lek o, yinuk, yo'niragaarak nogo ti, nonggop mba'nuk yo'nirage mbakop?” yogo nogogwaarak. Niyo aakumi ineenik eeginake menggerak alom wone 37 Ti'nuk, age yobok togon laago nggwok lombok lakwi paga at Yetut mi'nage nagagerik, oone nggwok paga yorage logonet, “Wologo wae! Kit ambi niyo abu kenok, an nowagam na woraanip o. 38 Kit kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, Niyo kineenik eekkinake menggerak mendek kinikime nen eneeri kila-kila wungge logogin o, yinuk, Ala wone liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, kinikime nen aret wungge logogin o,” yoragagerak. ( 39 Ti yoragagerak nogo ti, it aakumi nen iniki Yetut oba panggombunuk, abet ombakwi iinok, Aberiniki wogoroorak me nduk yoragagerak. Yetut awo tiyappega'lek kenok, at Aberiniki wogoraga'lek me nduk, yoragagerak.) 40 Wone yoragagerak nogo it aakumi inaruk konembogo nogogwaarik, it ando nen, “Aap Ala nen yoge kagak yoraga woroorak nogo, eebe yi abet aret kogo o,” yogwe, 41 ndi, ando nen yogo logonet, “Lek o! Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo yi aret kogo o,” yogwe, eekwi iigak, it ando nen perak, “At Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo, o Nggalileya nen woraagin mbakop? 42 Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo ti, ombo Ndawut wonagagim o Mbe'lekem aret nda'narigin o, yinuk, Ala wone liiru mbaneegerak nogo lek a?” yinuk, yogogwaarak. 43 Yogo mbareegwa, it aakumi nen Yetut awone wako logonet, ogoorak ka'let eekkologogwaarak. 44 Ogoorak ka'let eekkologo logonet, it ando nen, “Yetut pigaawok,” mbareegwaarak kwe, inagabiti nen pigagangga'lek aret wonogogwaarak. Ala unde inoweewi Pariti inom abet mbarulik wone 45 It aap Ala awi wurik arum waka nogo nen aap Ala unde inoweewi inom, it aap Pariti mendek inom, wonogwe me, iniyok paga inowagam wogo mbareegwa, it nen yorogo logonet, “Kit nonggop nduk, Yetut wonok woroolik?” 46 Yorogo mbareegwa, it aap nogo nen, “Aakumi togop ambi yogwe iigulik lombok at aap ti ari kogoorak me, iya!” 47 Yorogo mbareegwa, it Pariti mendek nen, “Kit kunduk kinambokan laganggerak me, yogo ogotik? 48 Kinoweewi inom, nit Pariti mendek inom, niniki at oba panggombunuk, abet ombakwi ambi niigotak ya? Lek aret o! 49 Wone yugu Muta liiru mbaneegerak nogo it aakumi ambik aago ti, ineenggo'lek me, kugi pulu aago negen aret wonogwe iigi o,” yinuk, yorogogwaarak. 50 Yorogo mbareegwa, aap it mendek ambi aa'nduk Yetut owagam nagagerak Nikoremut nogo nen it yorage logonet, 51 “Wologwe. Nit eeko logorak wone yugu liiru mbanak nogo eeko logonet, aap ambi eerit nage nagagerak nogo, Togop nduk eekirak o, yinuk, ari ninaruk konembunuk, alom liippega'lek niigak, maluk onggo eeppuurak ti, op mbakop?” 52 Yorage mbareegi, it nen, “A puk! Kat kunduk, aap Nggalileya mendek me nduk ari agandik? Ala wone liiru mbanak liippit unggwage logot ubi! Liippit unggwage logomenggendik, it Ala nen yorage kagak yoraga mendek ambi o Nggalileya nen woraagin mbanak lek aret kaamunggun o,” yinuk, yogo nogogwaarik, 53 iname lombok aret nogogwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society