Yaya 19 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak1 Wone ti yogo mbareegwa, Yetut yawi waruwak nduk, Pilatut nen it aap yigin unde nogo wogoragagerak. 2 Wogoragagerak yawi wako nogogwaarik, alok komaarogo Yetut anobak paga kwippunuk, mbogoyum maa'ngga kunik negen yirippereegwaarak. 3 Yirippogo nogogwaarik, ambi nen yogak eeko logonet, “Aakumi Yakuri inowe kendagembogut yi wa!” yinuk, ineenggi telak wako nogogwaarak. 4 Wako mbareegwa, at Pilatut nogo ambinom endekem it aap Yakuri mendek iya wungge nagagerik, yorage logonet, “Wologwe! Aap yi, maluk ambi abu eerulik kagarak me, kit kineenu arubagip nduk, wonok wundi wagi o.” 5 Yorage mbareegi, at Yetut anobak paga alok komaarak inom, mbogoyum maa'ngga kunik negen inom, yirik wundi wagagerak. Wundi wage mbareegi, at Pilatut nen, “Aap nogo yi kaanip o.” 6 Yorage mbareegi, it aap Ala unde inoweewi inom, aap Ala awi wurik arum waka inom, nogo nen Yetut inigen kogo nogogwaarik, inoone nggwok paga yogo logonet, “Eyo karo-karo paga nabenogo puurak o! Eyo karo-karo paga nabenogo puurak o!” Yogo mbareegwa, Pilatut nen, “Lek o. Aap yi, maluk ambi abu eerulik kagarak me, kit kinobaalombok waganogo eyo paga nabenogo pi nanip o.” 7 Yorage mbareegi, it aap Yakuri mendek nen, “Lek o. Nit eeko logorak wone yugu liiru mbanak mugurok nogo monggoorak me, aap yi, An Ala aput aret o, yegerak kenok, at wariyak aret mbako o.” 8 Yogwi nogo, at Pilatut aruk konengge nagagerik, abunuk agabiti agagerak. 9 Agabiti age nagagerik, ne ambinom aakumi inowak loonggo menggam nogo me unggwi nanuk, Yetut yoge logonet, “Kat kawi alom ngga nen wagagindak o?” Yoreegerak kwe, at Yetut oone lek puk mban wonagagerak. 10 Puk mban wonage mbareegi, at Pilatut nen, “Kat wone onggo an yo'niriyak ambi mbaka'lek agandik? Piinogo teppagarak ilik, eyo paga nabenogo pagarak a, an unde nogo kat keenggo'lek agandik ya?” 11 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “At mbogut paga mendek nen kat an eeppaniyak nduk unde eeppaganetak lek en, kat nen an eeppaniyak meek aret logonetak me, kat eeke nogo ti, maluk mbuuluk negen, ndi, at an neebe wo'niret kiri wagaarak nogo perak, maluk iya tit eekerak o,” yinuk, yoreegerak. 12 Wone ti yoreegerak nogo at Pilatut aruk konembunuk, Yetut keele piinogo teppuurak aret eereegerak mendek, it aap Yakuri mendek inoone nggwok paga at yogo logonet, “Aap ambi nen, Nendagembogut aret o, ari kenok, aap ti, Kayitat imbirak ogookkolage me, kat aap yi, piinogo teppege keenok, kat Kayitat kimbirak kunik lek aret kombarugun o,” yinuk, yoreegwaarak. 13 Yogwi nogo at Pilatut aruk konembunuk, Yetut wonok wungge nagagerik, wone inowak loonggo menggam endage, Yugum Ndoonak o, yogo nogogwam nogome aret kwi'nagagerak. (Yugum Ndoonak o, yogo nogogwam nogo ti, it Iberani inoone paga Nggabata aret.) 14 Kwi'nagagerak nogo ti, laago Obaga Mbo Nagagerak pipuk eekwi iigak, o kuubondendok oonegen 6 paga aret kwi'nagagerak. Kwi'nage nagagerik, Pilatut nen it aap Yakuri mendek yorage logonet, “Wologwe! Kinogoba endagembogut yi kaanip o.” 15 Yorage mbareegi, “Lek o. Wonok noorak aret o! Wonok noorak aret o! At eyo karo-karo paga nabenogo pi noorak aret o!” Inoone nggwok paga yogo mbareegwa, at Pilatut nogo nen, “An nen kinogoba endagembogut eyo paga nabenogo puurak mbakotak ya?” Yorage mbareegi, it aap Ala unde inoweewi nen, “Ninogoba endagembogut ti, Kayitat alik aret o!” 16 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen Yetut eyo karo-karo aago paga nabenogo puwak nduk, wogoragagerak. Wogorage mbareegi, Yetut piganok nogogwaarak. Yetut eyo karo-karo paga nabembereegwaarak wone ( Mat. 27:32-44 ; Mrk. 15:21-32 ; Luk. 23:26-43 ) 17 Piganok nogwe iigak, Yetut nen at ageyo karo-karo lombok aago nogo ko'nok, puut ambi endage, Anobak Yelenak, nogo paga pati laganeegerak. (Puut ti, endage Iberani inoone paga, Nggonggota aret.) 18 Pati lagangge mbareegi, time aret Yetut oolo nabenogo punuk, aap mbere ambi peenok, ambi peenok, inom eyo karo-karo aago paga nabenogo piyareegwaarak. 19 Piigo mbareegwa, at Pilatut nen, “Yetut Nataret mendek it aap Yakuri inowe endagembogut yi aret o,” yinuk, liiru mbanogo eyo karo-karo aago paga nabenogo puwak nduk yoragagerak. 20 Yoragagerak liiru mbanogo eyo paga nabembogo mbareegwa, Yetut eyo paga nabenogo pereegwam nogome ti, kota Yerutalem koorok aret wonagagerak me, ndi, liiru mbanak nogo ti, Iberani inoone paga inom, Oroma inoone paga inom, Yunani inoone paga inom, liiru mbanak me, aakumi Yakuri mendek apit aret liiru mbanak nogo inigen pekkogogwaarak. 21 Inigen pekkogo mbareegwa, it aap Yakuri mendek inoweewi Ala unde nogo nen Pilatut yori wogo logonet, “It aap Yakuri mendek inowe endagembogut yi aret o, yinuk, liiru mbanggendak ti mage o. Ata, It aap Yakuri mendek inowe endagembogut an aret, yegerak o, yinuk, liiru mbanu o.” 22 Yogo mbareegwa, at Pilatut nen, “An liiru mbanggirak nogo ti, mondok mbanak aret logowak o,” yinuk, yoragagerak. 23 Yorage mbareegi, it aap yigin unde nogo nen Yetut eyo paga nabenogo punuk, at ambogoyum nggoorak nogo aap ineebe 4 nen, yum nogo ineengge ndak-ndak aret punogo kologogwaarak. Punogo kologo nogogwaarik, Yetut ambogoyum endekem mendek nggorek tabak wonagagerak nogo woppunuk, 24 it-it wone mbanggo logonet, “Wologo wae! Ayum yi, nibinogo alitak koloorak mage o. Ata, Ta koloorak kaamun? yinuk, yugum ogut wakkaawok o,” yereegwaarak. Ti yereegwaarak nogo ti, Ala wone liiru mbanak paga nen ari logonet, “Nambogoyum abok aret tumbukkologwe, Nayum yirik minggirak kolaawok nduk, iri'ngga mbanogo wakkaanuk kologwe, Eeko agaarik o,” yinuk, yereegerak, liiru mbaneegerak nogo a'me lik yuwak nduk, aret eereegwaarak o. 25 Eekwi iigak, at Yetut agalo inom, at agaloluk inom, kwe Mariya aap Keleyopat akwe nogo inom, ndi, Mariya awi Magaralena mendek nogo inom, Yetut eyo karo-karo aago abu'me taati aret wonogogwaarak. 26 Yetut nen at agalo inom, at oone waganggwi mendek ambi iniki kunik wonagagerak nogo inom, taati wonogwe enegen iige nagagerik, at agalo nogo yoge logonet, “Nagalo yi wae. Kaagaluk ti aret o.” 27 Yoge nagagerik, at oone waganggwi mendek ambi nogo yoge logonet, “Wulaga yi wae. Kagalo ti aret o,” yoge mbareegi, wone ti yoragagerak nogo eyom paga aret at Yetut oone waganggwi mendek ambi nogo nen Yetut agalo wonok ame nagagerak. Yetut kambeegerak wone ( Mat. 27:45-56 ; Mrk. 15:33-41 ; Luk. 23:44-49 ) 28 Ti yorage nagagerik, at Yetut nen, “Abok aret eeki,” mbake logonet, Ala wone liiru mbanak nogo a'me lik yuwak nduk, “An yi abu o,” yereegerak. 29 Ari mbareegi, time togolowak ambi anggur amburu ale mendek toolak wonagagerak me, ta'mbit tiroguk paga amburu tamombunuk, yigirok kunogo Yetut ambeme pereegwaarak. 30 Ambe me pereegwaarak nogo nengge nagagerik, “Abu eeki o,” yinuk, uut yuwak ari logonet, iniki woronggolage nagagerik, kambeegerak. Yetut obate ndanuk togon mambereegwaarak wone 31 Laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak pipuk eekwi iigak, ko'lu it Yakuri mendek tamban nggwok iniki liippunuk eeriyak nduk wonogogwaarak me, it Yakuri tamban eekwi paga ineebe eyo karo-karo aago paga logorak, “Nineebi o,” yinuk, inowak kalenogo ineebe wogoret nawak nduk, it aap Yakuri mendek nen Pilatut yori wogogwaarak. 32 Yori wogo mbareegwa, it yigin unde nogo, nogo nogogwaarik, it aap Yetut inom nabenogo piyareegwaarak ambi peenok wonage nogo owak kalenggwi, ndi, peenok wonage nogo owak kalenggwi, eeko logonet, 33 Yetut pekkogo nogogwaarik, muk kambeegerak mbareegi, owak kalenulik. 34 Owak kalenulik kwe, aap yigin unde ambi nen perak, tuguwa paga Yetut obate ndanuk togon mambege mbareegi, amiya niyo inom wundeegerak. 35 At ambi enegen kagak eereegerak nogo nen paganeegerak me, at enegen kenok paganeegerak nogo ti, abet aret o. Ndi, kit kunduk, abet mbarubagip nduk, paganeegerak nogo ti, abet aret eenu me paganeegerak o. 36 Ti eereegwaarak nogo Ala wone liiru mbanak paga nen ari logonet, “At owak ambiriluk ambi kalok yigin mondok lek o,” 37 ndi, alik ambi ari logonet, “At eebe ndanuk togon wareegwaarak nogo inigen kaagun o,” yinuk, Ala wone liiru mbaneegwaarak nogo, a'me lik yuwak nduk, eereegwaarak. Yetut eebe ndoome mambereegwaarak wone ( Mat. 27:57-61 ; Mrk. 15:42-47 ; Luk. 23:50-56 ) 38 Ti eeppogo mbareegwa, aap awi Arimateya mendek endage Yutup nen Yetut eebe waakit nduk, Pilatut yori wagagerak. At Yutup nogo ti, Yetut oone wagangge nagagerak kwe, aakumi Yakuri mendek ineebe paga agabiti nen at oone kote negen wagangge nagagerak. Yetut eebe waakit nduk, Pilatut yoge nagagerik, at Pilatut nen, “E o,” yoge mbareegi, Yutup nage nagagerik, Yetut eebe wonok nagagerak. 39 Wonok nage me, at Nikoremut aa'nduk oonikiya Yetut owagam nagagerak nogo nen iri'ngga obari abe mendek eyo mur amburu inom, nggo'nggop engga obari pogom nogo inom, nenggelak-kenggelak agago aaninggin 34 negen wonok Yutup imbirak nagagerak. 40 Imbirak nogo nogogwaarik, Yetut eebe wonok it aap Yakuri mendek nen aakumi kanggwi iinok, eeko mengga kwak, iri'ngga obari abe mendek nogo yum yawenak tabak paga punuk eebe paga perenogo perereegwaarak. 41 At Yetut eyo paga nabenogo pereegwam taa'nogo yabu aago wonagagerak. Nogome ndo ambi aakumi piya naga'lek awo ngget nendaarak time aret wonagagerak. 42 Ko'lu laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak pipuk aago wonage, ndi, Yetut nabenogo pereegwam nen ndo ti, koorok aret wonage, eerak me, Yetut eebe nogo time aret mambereegwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society