Yaya 10 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakNdomba ndegeninake menggerak wone 1 Yorage nagagerik, Yetut nen ambinom yorage logonet, “It aap ndomba anggenogona unggwogo logonet, tu nda'nggi paga unggwaga'lek yagat uum unggwogwe iinok ti, aap inayogoot wulo kiraaka mendek aret o. 2 Ndi, aap ambi tu nda'nggi paga unggwage kenok perak, aap ndomba ndegeninaka aret o. 3 At ndomba ndegeninaka nogo wage kenok, aap ndomba inaru arum waka nogo nen tu paakkage menggerak. At andomba nogo at oone konenggo menggaarak me, inendage kunogombo wogoret wundi nage menggerak. 4 At andomba lombok abok aret wogoret wundi nanuk, at aa'nduk nage kagak, at andomba nogo oone konenak me, at ambokan mugurok nogo menggaarak. 5 Aap inambik inambokan muguren nogolik o. Aap inambik inoone liippega'lek me, mbaganugun aret o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. 6 At Yetut nen wone eegu laarogo ti yoragagerak kwe, “Wone yi, ndogop nduk, yo'nirage o,” yinuk, it liippega'lek aret wonogogwaarak. “Ndomba abe ndegeninaka an aret,” yoragagerak wone 7 Liippega'lek wonogo mbareegwa, at Yetut nen ambinom yorage logonet, “Ndomba unggwogo menggam tu an aret o. 8 An waga'lek neegak, it aap inaa'nduk wogogwaarak nogo abok inayogoot wulo kiraaka mendek mban wogogwaarak me, ndomba nen it inoone konengga'lek aret wonogogwaarak. 9 Tu an aret o. It aap tu an wonage yi paga unggwi wogwe iinok, inagap ndakkolaagun o. Inagap ndarak wonogwe me, yinggak-unggwagak eeko logonet, inagari'ngga mbanogo nenet nogo logogun o. 10 It aap kiraaka nogo nen ndomba kiraakkologwe, inookwi, lek eerogo piigwi, eeruwok nduk, wogo menggaarak kwe, an perak, ineenik eeginabikit nduk, wagagirak o. Ineenik eeppiyaminggirak logonet, iniki ale'nggen mondok alik negen kaawak nduk wagagirak. 11 Ndomba obeelom ndegeninaka ti, an aret o. At ndomba obeelom ndegeninaka nogo nen andomba inake kambikit mbake menggerak kwe, 12 it aap ando nen, Yi nit ninandomba lek me, yinuk, liirogon ndegeninaka'lek, We onggo kolaawok, mba'nuk, ndegeninakwi nogo nen perak, mba'ngge wage inigen kogo nagaatik, ndomba mbo piinok, mbaganggo menggaarak. Mbaganggwi iigak, mba'ngge nogo nen ndomba eyak nggereniige logonet, mappiige menggerak. 13 It aap ndomba liirogon piirogo wonogwe lek we, Onggo kolaawok, mba'nuk, piirogo menggaarak me, mba'ngge wage kenok, ndomba mbo piinok, mbaganggo menggaarak. 14 Ndomba obeelom ndegeninaka an aret o. Nogoba nen an eenu menggerak, 15 ndi, an nen at neenu minggirak nogo ndak-ndak, an togop aret nandomba neenu, ndi, it nen an ineenu aret monggoorak o. Togop logonet, an nandomba inake kambikit mbake minggirak. 16 An nandomba anggenogo yime mban wonogwe lek o. Ando alik ambime wonogwe me, wogonabit nage logominggirik, inom piya woroorak aret me, piya woraaminggirak logonet, it an noone konenggwi, ndi, ineebe ambi lambunik iigak, an nalik aret ineebe ndegeninake, eeke logogin o. 17 Neenik arikit nduk, kambikit mbake minggirak me, nogoba iniki kunik ee'nake menggerak o. 18 It aakumi nen an noorogo paniyak meek o. An niniki mba'nuk nen aret kambigin o. An kambikit mbake kenok ti, kangge, ndi, neenik arikit mbake kenok ti, neenik age, eeke logokit nduk, nogoba nen unde eeppaneegerak o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. 19 Wone ti yoragagerak paga it Yakuri mendek iniki ogoorak ka'let eekkologogwaarak. 20 Eekkologo logonet, it ando nen, “At kugi inikime lik ari nagaarik, kumili kunggerak kagak, nonggop nduk at oone konenggo ogotik?” 21 Yogwe iigak, it ando nen, “Lek o. Wone ti, aap kugi inikime nen ari lek o. Kugi nen aap inigen mbuk obeelom eeginaburak op mbakop? Meek o,” yinuk, yogogwaarak. It Yakuri nen Yetut mbo pereegwaarak wone 22 Ti'nuk, peebi it aap Yakuri mendek Ala awi wurik ogobakkigireegwaarak aberogo o Yerutalem time laago lakwi eyom panggoni wagagerak. Ti eyom paga o mayu tit kunik wonagagerak me, 23 Yetut Ala awi wurik onggu'me awe aago me Talomo wureegim nogome nege nagagerak. 24 Time nege me, it Yakuri mendek at owagam kuwak eeri wogo nogogwaarik, yogo logonet, “Niniki piirik tit niigak teppinanemenggendak ne mande logogun o? Ala nen leenogo mippereegerak Keritut nogo kat aret kenok, mondok pagak togon yo'niret o.” 25 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An muk yokkiragarak kwe, kit abet mbaka'lek aret ogotik. Nogoba endage kumbunuk eeke minggirak nogo paga nabok pagak ari menggerak kwe, 26 kit an nandomba mendek lek me, an abet nombaka'lek aret ogotik o. 27 An nandomba ti, an noone konenggo menggaarak. An nen it neenu minggirak me, it nen an mu'neren wogo menggaarak. 28 Mu'neren wogwe iinok, an mondok-mondok ineenik eeginake minggirak me, it kobak arugun mondok lek o. Ndi, aakumi nen kunduk, an neenggi me ndininabugun mondok lek mban. 29 Yi aap ndi aap inomaawi mbuuluk negen kwe, nandomba apit wo'nereegerak nogoba nogo perak, alik omaawi ambik wonage me, aakumi nen ndomba an nogoba eenggi me nen ndininabugun mondok lek o. 30 An nogoba nimbirak ambit aret o,” yinuk, yoragagerak. 31 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen Yetut ambinom waruwok nduk yugum waganeegwaarak. 32 Waganggo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “An obeelom eeke logorak nogoba nen yo'nereegerak nogo kit kaabagip nduk, apit aret eeke nagarak kwe, ngge eekirak paga kit yogondak yugum paga an nooriyak nduk, eeko ogotik?” 33 Yorage mbareegi, it Yakuri mendek nen, “Kat obeelom eekendak paga koorugun lek o. Ata, Ala miyuk-meya eerogo pege, ndi, kat aap aret kwe, Ala aret eekko'net nage, eeke ti paga aret koorugun o.” 34 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit an Ala pogom wonogwe yokkiragi o, yinuk, yereegerak liiru mbanak wonage nogo lek a? 35 Ala wone liiru mbanak ti, alik mbeyok ariilik nit nineenu me, Ala nen it aakumi at oone koneneegwaarak nogo, Kit an Ala pogom wonogwe o, yinuk, yoragagerak me, 36 nogoba nen leenogo panege nagagerik, nggween paga yime nappani wagagerak an nogo nen, An Ala aput aret o, yokkirage paga nonggop nduk, Kat Ala miyuk-meya eerogo pege agandik o, yinuk, yo'nogo ogotik? 37 An nogoba eeke menggerak nogo, eeka'lek neenok, kit kiniki noba panggombunuk abet nombariyak lek ti op aret kwe, 38 eeke neegak, kit kiniki noba panggombunuk, abet nombariyak meek kenok, an nogoba ninikime wonage, ndi, an at inikime wonage, aago monggoorak kineenu arubagip nduk, kinagibiti warak mendek eeke minggirak nogo ti mban abet mbako logonip o,” yinuk, yoragagerak. 39 Yorage mbareegi, at ambinom pigaawok nduk eereegwaarak kwe, ineenggi me nen peranogo piinok, mbaganeegerak. 40 Mbagangge nagagerik, yi Yoraran enebaga wunda nanuk, at Yaya aa'nduk aakumi yiime wuppiige nagagim nogome puk ari nagagerak. 41 Puk ari nagagerak wonage me, aakumi ambik at owagam nogo nogogwaarik, “At Yaya nen nineenu ariyak ninagabiti warak mendek eeke logolik kwe, at yi, abok yo'nirage nagagerak nogo perak, abet aret yo'nirage nagagerak kogo o,” yinuk, 42 aakumi apit iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society