Wundeegwaarak 34 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakYugum mbere paga peebi liiru mbaneegerak wone 1 Ti'nuk, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Wone yugu yugum paga liiru mbanak yigirogo pereegindak nogo obaane'me liiru mbanikit nduk, kat nen yugum tabak mbere aa'nduk nogo kokwak ambi pulu paga ogobakkigiru o. 2 Ogobakkigike logomenggendik, ko'lu kuubondendok puut Tinayi paga nimbirak lambunuwok nduk, pipuk ee'nuk, lagi woro o. 3 Lagi wage me, aap ambit-ambi kimbirak puut yi paga lagi wage, aap ambit-ambi puut paga yime nege, ndi, kinaanggumi tapi-ndomba kunduk puut abu'me yime iri'ngga nenet nugwi, eeriyak mage o.” 4 Yoge mbareegi, at Muta nen yugum aa'nduk ogobakkigireegerak mbere nogo ndak-ndak pulu paga ogobakkigippege nagagerik, Aliku ALA yoreegerak nogo ndak-ndak ko'lu kuubondendok eenggime wonok puut Tinayi paga lagi nagagerak. 5 Lagi nage nagagerik wonage me, Aliku ALA nogo ndugwi enggela'me nen Muta wonage me owagam mi'nari wambi wage nagagerik, at Aliku ALA nogo endage kumbatinuk, 6 peleppegak Muta enaame pa'nggwe ari nage logonet, “Naliku ALA an aret o. Naliku an Ala nen aakumi inabuwa mbake, niniki yanggonak paga inooka'lek teppiige, niniki aanaganggenggwi lek liippunuk koongge, niniki kunik eeginake logonet, yi obeelom ndi obeelom eeppiige, wone eeriyak yorage nogo ndak-ndak aret eeppiige, eeke logonet, 7 yi aakumi ndi aakumi apit aret inabuwa mbake minggirak me, iniki nen maluk eeriyak koonggwi inom, noone yugu eeriyak, Neebi o, yinuk, taganggwi inom, maluk eeriyak koongga'lek kagak perak togon maluk eekwi inom, inomaluk ti lek eerogo puurak op kwe, aap ambi nen kulinik-kalinik maluk eeke kenok perak, an teppigin lek o. At maluk eeremenggerak onggo at inom, at apurilogwe inom, ombowologwe inom, ombowologwe inapuri inom, inoba kwippiinet wundi nage logogin o,” yinuk, oone nggwok paga yoreegerak. 8 Yoge mbareegi, at Muta mbet-mbet endobanggun yindumbunuk Ala alut eereegerak. 9 Alut eeke logonet, “Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA wa! An yokkege nogo kale'nggen nombake kenok, it aakumi yi, inogogun ambik abet aret kwe, inomaluk lek eerogo punuk, aakumi ineyate wogoragaatak iniki kundugu eeko mengga kwak, nit kapuri yi, Namendek aret o, yinuk, kiniki kundugu ee'ninake logomenggendik, nogwe niigak, ninenggela'me logonok nduk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak. Wone aa'nduk yoragagerak nogo pelaarogo yoreegerak wone 10 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “An yogondak aakumi Iterali mendek ninom wone ambi abuk nggaruk togon koonogo pi o. It aakumi kat kapuri apit inenggaanom paga an nen tam warak mendek yi aakumi ndi aakumi o nggween paga wonogwe inenggela'me eeke kogolik mendek ambi eerigin o. Ndi, it aakumi kat kinom wonogwe yi kunduk, inenggaanom paga Naliku an ALA nen eerubok mendek eeppinagage inigen kogo logomenggaarik, At Aliku ALA eerubok mendek eeppiige yi, Wi, yinuk, pi warugun o. 11 Yi eeriyak ndi eeriyak wone lengganogo yogondak yokkirage yi, kiniki liippunuk eerit nogo logonip o. Liirogon aret eerit nogwe kiinok, kit awo wogwe kiigak an naa'nduk a'nuk, it aakumi Amori mendek inom, Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Perit mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, apit aret mugogo wumbiige neyaamunggup o. 12 Pagi keele pugu yiluk ari menggi kwak, yilunogo pinagagukwak me, aakumi kit nawam time wonogwe nogo kinom, Yogop eeko logowok o, yinuk, wone koonogo puurak mage o. 13 Inagugi aanggo warogo wogogo menggam nogo yigirogo pugwi, inagugigwe endage Atiyera ageyo yinik nogo kalenogo pugwi, inagugi eeko menggam magame eyo abok aret muurogo pugwi, eerumunggup o. 14 An Ala nalik aret neegak, nobaane'me alik ambi mippunuk, ayuk wukwi iinok, niniki laakot inombake minggirak me, Naliku ALA nendage ti, Laakot Inombaka aret o. Togop me, an nobaane'me alik ambi mippunuk, alut eeriyak ti, mage o. 15 It aakumi kit nawam time wonogwe nogo, kwe ambi ogonggelo kagak mbabi eeke menggi kwak inagugi alut eekwi, inagugi aanggo warogo lakwi, eeko logonet, Woraanip o, yokkiramenggaarak nogo logomonggotik, kugi aanggo warak, Ninom nunggo logowok o, yokkirookwak, kinom, Yogop eeko logowok o, yinuk, wone koonogo puurak mage o. 16 Kit nen kinapuri yorogo logonet, It kumi time mendek kolaanip o, yoramonggotak wogonakwi iinok, kwe mbabi eeke menggi kwak it kumi ti nen, inagugi eeko logonet, kinapuri ti nomoniren nookwak, wogonako logorak mage o. 17 Mbuti paga kugiwak ogut agago ogobakkigirubok o. 18 Tut aa'nduk Abip penenak paga o Metit nen wundi wogogutak me, Tut ti penenak, tanggal ndi paga laago oroti Piika'lek Mendek lako logomunggup o, yinuk, koonogo pereegirak nogo, kinale'nggen paga lako logonet, an yokkiragagirak nogo ndak-ndak ne iyaalok nen nok ne 7 paga oroti piiruwak nduk, ragi pega'lek kagak oroti worarogo nunggo logomunggup o. 19 Kit kinapuri aap manggu ndarak inom, kinaanggumi ndaka'lek me iyaalok nda'nogwe tapi-ndomba ngguunok inom, ti an namendek aret o. 20 Kinaanggumi keledai aagaluk ndaka'lek me aa'nduk nda'nage kenok obaane'me ndomba aagaluk aret leenogo pugwi, ndi, obaane'me puurak lek kenok ti, keledai aagaluk ti aret enggaanok kogonogo pugwi, eeko logomunggup o. Ndi, kinapurilogwe manggu nda'nogwe iinok, inobaane'me an nake wu aret pogo logomunggup o. An nalut eeriyak nduk, wogo logonet, an nake puurak kineenggime lek we aret nowagam woroorak mage o. 21 Ne 6 paga yabu eeko logorak op aret kwe, ko'lu ti paga perak, yabu eeka'lek tat yonggonggologwe puk logomunggup o. Yi awi ndi awi awo yarit nogwe me, ne 7 ari nage kenok, yaka'lek tat yonggonggologwe puk wonogwe, ndi, anggen awo mbanggwi kiigak, ne 7 ari nage kenok kunduk, mbangga'lek tat yonggonggologwe puk wonogwe, eeko logomunggup o. 22 Tamban 7 eeppunuk, laago endage Anggen Iyaalok Mbanggwi paga gandum iyaalok yugu nogo mbanogo lakwi, ndi, tahun irip paga ari nage kenok, laago endage Anggen Mbanak Kuwak Eekwi nogo lakwi, eekwi nogo kinale'nggen paga eeko logomunggup o. 23 Tahun ambit eekak ne kenagan paga kit Iterali mendek aap mban abok aret Naliku Nitok Minggirak kit Iterali kinogoba Ala an nowagam wogo logomunggup o. 24 Kit nogwe kiigak, an naa'nduk a'nuk, yi aakumi ndi aakumi mugogo wumbiige logominggirik, kinanggween tenak eerogo pit nage neenok, kit tahun ambit eekak paga ne kenagan paga Naliku kinogoba Ala an nalut eeri nogwe kiigak, it aap endekem mendek nen kinanggween uugwe mba'nuk tebenggola unggugun lek o. 25 An nowagam wogo logonet, nake warogo wo'nugwi amiya inom, yi mendek ndi mendek ragi punuk worarak inom, wo'niri woroorak mage o. Ndi, nake warogo laago endage Obagambo Nagagirak nogo lako logonet, eegu wonage kagak ko'lu o weeriyak mage o. 26 Kit nen yi mendek ndi mendek anggen iyaalok yugu abu obeelom mendek kenok mban waganogo Naliku kinogoba Ala nawi wurik me pi wogo logomunggup o. Ndi, kambin-ndomba aagalogwe warogo lariyak kenok, inagalo elak amburu paga lariyak mage o.” 27 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “An wone yokkigirak yi paga kat inom, it aakumi Iterali inom, eeriyak wone abuk nggaruk togon mbanggirak yi, kat nen apit aret liiru mbanu o,” yinuk, yoreegerak. 28 Aliku ALA nen Muta wone lengganege, wone abuk nggaruk togon yoge logonet, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, alom 10 yugu nogo yugum paga liiru mbangge, eeke kagak, yi inom, mbi inom, nengga'lek nogo 40 aret yereegerak. Muta puut Tinayi paga nen wambi wagagerak wone 29 At Muta nogo puut Tinayi paga Aliku ALA imbirak wone mbangge kagak, etenggen paga o eya pogom ndelenak-welenak agagerak nogo eenggo'lek ugun aret Ala wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, lengganak yugum mbere paga liiru mbanak nogo eenggime wonok wambi wagagerak. 30 Wambi wage mbareegi, at Karun inom, it aap Iterali apit inom, at Muta etenggen o eya ndelenak-welenak eeke pogom eerak inigen kogo nogogwaarik, inagabiti nen Muta owagam panggo yi noolik. 31 Panggo yi nogwe lek iinok, Muta nen at Karun inom, it aap Iterali inoweewi inom, wiiragagerak owagam kuwak ari wogo mbareegwa, inom wone mbaneegerak. 32 Ti'nuk, it aakumi Iterali nogo abok aret at Muta owagam kuwak ari wogo mbareegwa, Muta puut Tinayi paga wonage kagak Aliku ALA nen wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yoreegerak nogo abok aret mbininogo yoragagerak. 33 Wone nogo abok aret yorage nagagerik, at Muta nogo etenggen eya ndelenak-welenak eeke kenok, etenggen paga yum nobakkolagagerak kwe, 34 Ala imbirak wone mbanikit nduk Aliku ALA awooliyana unggwi nage logonet kenok, yum enete nobarak nogo nggoorogo punuk unggwi nage, ndi, wundi wage nagaatik, Aliku ALA nen eeko logorak yoreegerak nogo it aakumi Iterali yorage kagak, 35 enete eya ndelenak-welenak eerak nogo inigen kogwe iinok, yum nogo paga enete nobakkolage, ndi, peebi Aliku ALA imbirak wone mbaniyak nduk unggwi nage kenok, enete nobarak nogo nggoorogo pege, eeke nagagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society